MEDITERANSKI MEDIJSKI MODEL Flashcards
KOJE ZEMLJE SPADAJU?
Mediteranski medijski model obuhvaća zemlje smještene uz Sredozemno more, uključujući Španjolsku, Portugal, Italiju, Grčku, Tursku, Maltu, Cipar i Hrvatsku. Ovaj model karakteriziraju specifične kulturne i političke značajke koje oblikuju medijski pejzaž tih zemalja, uključujući kasnu industrijalizaciju, visoku ovisnost o političkim strankama i crkvi, te politički polarizirane medije. Mnoge zemlje ovog prostora suočavaju se s izazovima tranzicije prema modernim medijskim praksama, uz istovremeni prijelaz s autoritarnih režima prema demokratskim sustavima.
KLJUČNE RAZLIKE OD OSTATKA EU MEDIJSKOG PROSTORA
Mediteranske zemlje se značajno razlikuju od ostatka EU medijskog prostora zbog duboko ukorijenjenih političkih, društvenih i kulturnih naslijeđa koja oblikuju njihov medijski krajolik. “Polarizirani pluralistički model” označava sustav u kojem mediji nisu samo informativni, već i politički angažirani, služeći kao sredstvo političke mobilizacije i izražavanja ideologija. Mediji su iznimno uključeni u političke konflikte, a njihova uloga u društvu često se usmjerava prema političkim interesima. Također, medijsko tržište u ovom prostoru obično je slabo komercijalizirano i snažno ovisno o državnim institucijama, političkim strankama i Crkvi.
Inhibirana profesionalizacija i slabi razvoj autonomnih medija
Zbog visoke političke instrumentalizacije, razvoj profesionalnog novinarstva u mediteranskim zemljama često je inhibiran. Profesionalizacija novinarstva, koja je ključna za stvaranje autonomnih i neovisnih medija, u mnogim slučajevima je oslabljena. Novinari su često prisiljeni prilagoditi se političkim i ekonomskim interesima, a portalima je važniji broj klikova nego kvaliteta novinarskog rada.
KULTURNO I POLITIČKO NASLJEĐE
Kulturološke i političke značajke koje oblikuju medijski prostor u mediteranskim zemljama imaju svoje temelje u dugoj povijesti političkih režima i crkvenih utjecaja. Zbog relativno kasne industrijalizacije, mediji su u ovoj regiji pod snažnim utjecajem religije, a Crkva i druge slične institucije imaju značajnu ulogu u oblikovanju javnog mišljenja. Također, tranzicija prema demokraciji bila je spora i nejednaka: Italija je prešla na demokraciju nakon Drugog svjetskog rata 1945. godine, dok su zemlje poput Španjolske, Portugala i Grčke prošle kroz vojne diktature koje su trajale sve do sredine 1970-ih godina.
Kasna tranzicija u demokraciju
Mediteranske zemlje, poput Španjolske, Portugala, Italije i Grčke, doživjele su kasnu tranziciju prema demokraciji. U Turskoj, proces demokratizacije bio je dodatno zakompliciran državnim udarima iz 1960., 1971. i 1980. godine, što je usporilo političke i medijske promjene. Ova kasna tranzicija imala je dugoročne posljedice na medijski prostor, uključujući visoku politizaciju medija i slabu neovisnost novinara.
KARAKTERISTIKE MEDIJSKOG PROSTORA
U mediteranskim zemljama mediji često imaju nisku razinu cirkulacije novina, što ukazuje na veliku važnost elektroničkih medija, a ovo je ključna razlika u odnosu na zemlje zapadne Europe gdje su tiskani mediji još uvijek dominantni. Elektronički mediji (televizija i radio) imaju ključnu ulogu u oblikovanju javnog mišljenja.
Politizirani mediji i politički paralelizam
Mediji u mediteranskim zemljama često su politički polarizirani, s medijima koji odražavaju političke podjele u društvu. Ovaj politički paralelizam dovodi do toga da novinari ne izvještavaju nužno objektivno, već zauzimaju strane u političkim sukobima, što je u suprotnosti s angloameričkim modelom koji teži neutralnosti i profesionalnoj objektivnosti.
“Odvjetničko” novinarstvo
Jedna od značajki mediteranskih medija je prisutnost “odvjetničkog novinarstva” (advocacy journalism), u kojem novinari ne samo da izvještavaju, već aktivno zauzimaju političke stavove i izražavaju ideološke pozicije. Ovaj pristup je značajna razlika u odnosu na angloamerički model novinarstva koji stavlja naglasak na objektivnost i profesionalnu neutralnost.
INSTRUMENTALIZACIJA MEDIJA - PRIMJERI
U Italiji, mediji kao što su La Repubblica i L’Espresso povezani su s obiteljima De Benedetti i Agnelli, dok su La Stampa i Corriere della Sera pod kontrolom obitelji Agnelli. U Španjolskoj, mediji poput El Pais i radio SER pod utjecajem su kompanije PRISA koja ima bliske veze s socijalističkom strankom PSOE. Slično tome, u Španjolskoj, El Mundo i Antena 3 predstavljaju konzervativne političke stavove.
POLITIZACIJA JAVNIH MEDIJSKIH SERVISA
Javni mediji u mediteranskim zemljama često su pod političkim utjecajem. U Italiji, “lotizzazione” označava podjelu kontrole nad medijskim prostorom među političkim strankama, dok su u Španjolskoj i Grčkoj javni mediji pod izravnim nadzorom vladajućih političkih stranaka, s promjenama u upravi i uredništvu u skladu s političkim promjenama u parlamentu.
JOŠ NEKE ZAJEDNIČKE OSOBINE
Deregulacija medijskog prostora u mediteranskim zemljama također je problematična. U Grčkoj, primjerice, mnoge televizijske stanice rade bez odgovarajućih dozvola, dok u Italiji komercijalne televizijske postaje mogu slobodno djelovati bez intervencije države. U Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu, javni mediji nikada nisu postojali u pravom smislu
kao u ostalim EU zemljama.
SLAPP I KONVERGENCIJSKE SILNICE
- SLAPP tužba (akronim za Strategic Lawsuit Against Public Participation, odnosno strateška tužba protiv javnog sudjelovanja) je pravni postupak koji se koristi kako bi se zastrašilo, iscrpilo ili ušutkalo pojedince, novinare, aktiviste ili organizacije koje iznose kritike, istražuju korupciju ili javno govore o društvenim problemima.
- Političari i poznate osobe su protiv SLAPPA
- Španjolska izašla iz diktature prije 50 godina (fašističke)
- Hrvatska izašla prije 34 (komunističke)
- Kovergencijske silnice: idu iz jedne na drugu polovicu??
DUŠAN MILJOŠ I DAPHNE CARUANA GALIZIA
- Daphne Caruana Galizia bila je malteška novinarka, poznata po istraživanjima korupcije i povezanosti političara s kriminalnim aktivnostima. Ubila ju je bomba u njeinom automobilu 2017. godine, što je izazvalo međunarodnu osudu i pozive za pravdu. Galizia je bila vrlo kritična prema vlastima Malte i otkrila je mnoge skandale, uključujući one povezane s Panamskim dokumentima. Njezino ubojstvo postalo je simbolom prijetnji slobodi medija.
- Dušan Miljoš, novinar Jutarnjeg lista, dugogodisnji novinar crne kronike, istraživački novinar, zbog rada i objavljivanja priča o mafiji i kriminalu, 2008 brutalno pretučen, zadobio teške ozljede glave, potres mozga i prijelom ruke, napadači nisu pronađeni
BILJEŽNICA - POVJERENJE- FACT CHECKING…
- Mediji i država – nedostatak jakog građanskog društva (nevladine organizacije i civilno društvo), nedostatak povjerenja u institucije
- 1992 – hrvatska bila u ujedinjenim narodima
- Eu kao sretan i bogat prostor?
- Constructive journalism (Arhus, DK)
- Reuters Institute (Oxford)
- Fact checking (Finska)
- Povjerenje se gradi istinom i dokazima (HRT- ne zaslužuje tu količinu povjerenja, kao studija slučaja i način na koji se piše)
