LOKALNI MEDIJI Flashcards
ŠTO SU TO LOKALNI MEDIJI?
konceptualne razlike između lokalnih medija i medija na državnoj razini
definiranje lokalne medijske publike: odnos urbanog i ruralnog
novinarski žanrovi u lokalnim medijima: dominacija objektivnih u odnosu na subjektivne žanrove
razina kvalitete očitava se preko analitičkih i beletrističkih formi: poželjne reportaže, društvene kronike, osvrti, kozerije, tematski intervjui
jezik lokalnih medija: u informativnim tekstovima isključivo novinarsko-publicistički stil, u feljtonskom dijelu i prilozima moguć beletristički stil, u kolumnističkim sadržajima poželjan i dijalektalni izričaj – maksimalno izbjegavanje znanstvenog i administrativnog stila
u autorskim tekstovima oprez u korištenju ironije, izbjegavanje sarkazma
ODNOSI, PROBLEMI…
medijskog konzumenta ponajviše zanima što se događa u njegovom životnom okruženju i što bi se moglo odraziti na njega: bitan što veći broj mikroinformacija iz malih naselja, gradskih blokova i prostora društvenih okupljanja
odnos medija i lokalne zajednice: javni interes uvijek ispred parcijalnog
odnos medija i lokalne vlasti / političkih stranaka: razdvajanje informativnih sadržaja od promidžbenih aktivnosti
najveći problem: prikriveno oglašavanje (native tekstovi, plaćene reportaže) - promidžbene tekstove treba označiti na stranicama
dugoročno opstaju samo lokalni mediji koji se ne pretvaraju u neformalne piarovske servise načelnika, gradonačelnika, župana, poduzetnika, tvrtki te raznih institucija i službi
pritiske moćnika smanjuje potpora građana kao medijskih konzumenata
dosljednost u objavama crnokronikaškog i aferaškog sadržaja: isti tretman prema dužnosnicima i običnim građanima
SADRŽAJNE SPECIFIČNOSTI - TISAK, PORTAL
sadržajne specifičnosti lokalnih tiskovina, portala, radijskih i televizijskih postaja
tiskovine: bitan udjel autorskih tekstova svih žanrova, pogotovo o temama i lokalnim zajednicama koji su izvan dosega medija na državnoj razini
objava što više besplatnih malih oglasa, ali i naplativih servisnih informacija (uokvireni oglasi, osmrtnice, natječaji, razne javne objave)
davanje kolumnističkog prostora poznatijim osobama ili objave stavova o pojedinim pitanjima važnim za lokalnu zajednicu
nekrolozi o osobama koje su zadužile lokalnu zajednicu
portali: što više brzih informacija s terena i razvijanje važnijih tema
objava fotogalerija sa svih važnijih društvenih zbivanja i crnokronikaških sadržaja, ubacivanje video i audio priloga s terena
organiziranje online sučeljavanja oko važnih lokalnih tema
liveblogging praćenje važnijih sportskih događanja, objava rezultata i izvještaja sa svih utakmica
livestyle sadržaji s poznatijim osobama iz lokalne zajednice
SADRŽAJNE SPECIFIČNOSTI - RADIO I TV
radijske i televizijske postaje: s nacionalne razine preuzimanja vijesti medijskih servisa, vremenske prognoze i stanja u prometu
stalni dnevni termin lokalne informativne emisije (15-20 minuta)
naglasak na zabavnim sadržajima, pogotovo glazbenim: posebna briga o lokalnim glazbenim ukusima, ali bez dodvoravanja šund sadržajima
prijepodnevne kontakt emisije i otvaranje mikrofona slušateljima / gledateljima
popodnevne specijalizirane emisije (lokalni dužnosnici i političari samo u sponzoriranim emisijama, koje se tako i najavljuju)
pozivanje u studio poznatih osoba koje u lokalnoj sredini imaju razna gostovanja
terensko javljanje sa svih važnijih lokalnih manifestacija: razgovori sa sudionicima
apliciranje na natječaje Agencije za elektroničke medije za sufinanciranje informativnih, obrazovnih, kulturnih, tradicijskih i sličnih nekomercijalnih sadržaja
uvođenje hobističkih emisija (prehrana, zdravlje, turizam, rekreacija, kultura)
izravna uključivanja u važnija sportska zbivanja
MEDIJSKI SUSTAV RH
medijski sustav RH: formalno demokratski model zasnovan na liberalnim vrijednostima, sukladno pravilima EU – neoliberalna praksa, gdje opstaju samo samo oni uspješniji, što potiče senzacionalizam i žutilo
primjese i mentalno nasljeđe jednostranačkog („šlampavi totalitarizam”) iz komunističkog razdoblja i autoritarnog sustava u 1990-im godinama
TRI MEDIJSKA MODELA
tri medijska modela: komercijalni mediji (dominantni), javni servis (HRT i Hina) i neprofitabilni mediji (community mediji)
temeljni problem neriješen društveni status i financiranje sva tri modela:
- komercijalni mediji: stalni pritisak politike i oglašivača, nepoštivanje autorskih prava (krađe tekstova), preveliki broj medija u odnosu na gospodarske potencijale zajednice kojima su namijenjeni (ucjene i reketarenja), kadrovski deficit, neefikasni i neusklađeni zakonski i pravosudni okvir
- javni servis: pod kadrovskim i sadržajnom kontrolom vladajućih, nelojalna konkurencija komercijalnim medijima, nejasan i manjkavo provođen koncept društveno korisnih programa, kadrovska prekapacitiranost, preveliki zahtjevi javnosti u odnosu na objektivne mogućnosti i razinu efikasnosti
- neprofitabilni mediji: malobrojni, većinom neutjecajni, neriješen status i financiranje, apsurd: nepovjerenje javnosti prema onima koji se bore za javne vrijednosti
INFORMATIVNE TISKOVINE, DNEVNE
danas izlazi više desetina redovnih informativnih tiskovina na državnoj i lokalnim razinama, od čega 11 dnevnih tiskovina: 24sata, Večernji list, Jutarnji list, Novi list, Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije, Glas Istre, Sportske novosti, Zadarski list, Poslovni dnevnik, La Voce del Popolo – masovno prelaženje s tiskovina na elektroničko izlaženje
TELEVIZIJSKE POSTAJE
est besplatnih televizijskih postaja s državnom koncesijom: Hrvatska televizija (5 kanala), RTL (3 kanala), Nova (2 kanala), CMC, Laudato, Sportska televizija + 20-ak besplatnih regionalnih i specijaliziranih postaja + više stotina inozemnih kanala, ponajviše sportskih, muzičkih, filmskih i erotskih, koji se većim dijelom naplaćaju
RADIJSKE POSTAJE
četiri radijske postaje s državnom koncesijom: Hrvatski radio (3 kanala i 8 regionalnih centara), Katolički radio, Otvoreni i Bravo (bivši Narodni) + oko 140 postaja s gradskom, županijskom i regionalnom koncesijom
PORTALI I PODCASTI
gotovo 1200 elektroničkih publikacija (web stranice i portali - nejasna linija razdvajanja): 300-tinjak evidentirala Agencija za elektroničke medije (200-tinjak komercijalnih i 100-tinjak neprofitnih)
još uvijek nepoznati broj video i audio podcasta: na internetskim stranicama evidentirano je više od 30 video podcasta
INTERNETSKE PLATFORME
internetske platforme: interaktivnost, dostupnost, nelinearnost, većinom i besplatno korištenje – najveći kvalitativni skok u povijesti medija
internetski portali i društvene mreže preuzeli informativnu ulogu od tiskovina, koji se sada bave analizom pozadine događanja i velikim pričama
internetsko informiranje važnije i od elektroničkih inačica radija i televizije
drastično povećavanja broja i obima vizualnih i audio sadržaja
mobiteli postali dominantna internetska platforma
RH: više od 1200 registriranih web stranica i portala: sadržajno i interesno parcijaliziranje
stotinjak portala i web stranica brisano iz registra – Agencija za elektroničke medije: 300-tinjak registriranih portala
društvene mreže: RH – preko dva milijuna korisnika Facebooka - rast Twittera (X), Instagrama, Linkedina, Tik Toka…)
društvene mreže kao važan izvor općih informacija: fenomen tzv. građanskog novinarstva, najveće opasnosti po novinarsku vjerodostojnost
društvene mreže (You Tube) i kao važni izvor zarade za kreatore sadržaja
NOVINARSKI POSAO
novinarski posao: produkcija i multimedijalnost pobijedila kvalitetu i kreativnost
istraživanja pokazuju da danas u usporedbi s 1980-im godina novinar ima i trostruko veće obveze i autorsku produktivnost, no uz kraće tekstove i jednostavnije novinarske žanrove, mahom vijesti i izvještaja
novinarsko radno vrijeme: 0 – 24, ali ne svakodnevno (stalno praćenje tema iz određene domene i povremena dežurstva)
uz zanatska, potrebna su i multimedijska znanja i vještine: audio, foto i video snimanje, radijska i televizijska montaža, reportersko javljanje s terena, vođenje programa, promjenjivi urednički zadaci
poželjna specijalizacije i subspecijalizacije po temama: politika, ekonomika, sport, crna kronika, kultura, zdravlje, ekologija, estrada, style, zabava – u lokalnim medijima zbog manjeg broja novinara potpuna specijalizacija nije realna
perspektiva medija i novinarstva: profiliranje prema užim sklonostima korisnika i nalaženje sponzora i oglašivača za određena područja
