SREDNJO/SJEVERNOEUROPSKI MODEL (DEMOKRATSKI KORPORATIVISTIČKI))

Question 1

KOJE ZEMLJE SPADAJU?

Answer 1

SJEVERNA I (MANJIM DIJELOM) SREDNJA EUROPA: DANSKA, FINSKA, ISLAND, NORVEŠKA, ŠVEDSKA, NJEMAČKA, AUSTRIJA, ŠVICARSKA, BELGIJA, LUKSEMBURG, NIZOZEMSKA

Question 2

KULTURNO I POLITIČKO NASLJEĐE - JEZIK

Answer 2

Zemlje u zapadnoj i sjeverozapadnoj Europi imaju germanske jezike kao osnovne (Njemačka, Nizozemska, Skandinavija, Engleska, Irska), dok su u južnom dijelu (Belgija, Švicarska) dominantni romanski jezici. Također, engleski jezik se često koristi kao lingua franca, osobito u komunikaciji među ljudima različitih jezičnih skupina. Osim toga, retoromanski i ladinski jezici, koji se govore u Švicarskoj, čine značajan dio kulturne baštine, iako su manji u broju govornika.

Question 3

KULTURNO I POLITIČKO NASLJEĐE - RELIGIJSKO NASLJEĐE

Answer 3

Religija je igrala ključnu ulogu u oblikovanju političkog i kulturnog krajolika. U 16. stoljeću, protestantizam je izazvao velike promjene u političkom okruženju, a religijski ratovi koji su uslijedili ostavili su dubok trag na političku stabilnost. Kasnije, katolička crkva povratila je značajan utjecaj u južnim dijelovima Europe, uključujući Belgiju, Francusku, Italiju, te dijelove Austrije i Njemačke. Ovo su bili ključni momenti u oblikovanju identiteta i društvenih vrijednosti. Posljedice: snažna promjena društvene i političke perspektive iz autoritarne u liberalnu, tolerancija različitosti

Question 4

KULTURNO I POLITIČKO NASLJEĐE - POLITIČKI ODNOSI

Answer 4

Politička povijest zapadne Europe obilježena je ratovima između Danske i Švedske, kao i Prusije i Austrije tijekom 18. i 19. stoljeća, koji su oblikovali granice i političku ravnotežu. Napoleonski ratovi također su imali važnu ulogu u preoblikovanju političkog krajolika, dok su kasnije političke promjene dovele do otvaranja anglosaksonskoj kulturi i ekspanziji britanskog utjecaja.

Question 5

KULTURNO I POLITIČKO NASLJEĐE - EKONOMSKI ODNOSI

Answer 5

Ekonomija tih zemalja redovito je iznad prosjeka EU, a welfare state model (socijalne države) postao je važan element njihove političke strukture. Naime, državna uloga u ekonomiji i socijalnoj politici bila je ključna za osiguranje ravnoteže i smanjenje nejednakosti. Neke zemlje, poput Danske i Švedske, odgodile su pristup EU do 1970-ih, dok su druge, poput Norveške i Švicarske, odbile članstvo, čime su se naglasile razlike u političkim pristupima i integracijama.

Question 6

OSNOVNE KARAKTERISTIKE MODELA

Answer 6

Masovni tisak razvijao se paralelno s političkim razvojem. Politika je u velikoj mjeri oblikovala novinsku industriju, a novinarstvo postalo komercijalno održivo. Novine su često bile povezane s političkim strankama, a u nekim slučajevima i direktno pod kontrolom političkih interesa, stvarajući politički paralelizam u medijskom prostoru.

Question 7

NOVINSKA INDUSTRIJA

Answer 7

Sjeverne zemlje imaju iznimno visoke tiraže novina, sa 489 do 651 novina na 1000 odraslih, dok Belgija ima daleko niži broj, samo 170 na 1000 odraslih. Iako je čitanje novina visoko u Švedskoj i Norveškoj, u Belgiji je to samo oko 50%. Ove razlike ukazuju na različite kulturne i ekonomske uvjete u svakoj zemlji.

Question 8

POLITIČKI PARALELIZAM

Answer 8

Politička konkurencija i dnevne novine bile su temelj demokracije, osobito u vrijeme kada su u mnogim zemljama političke stranke koristile novine za širenje svojih stavova i utjecaja na javno mnijenje. Stranački tisak bio je vrlo prisutan, a različite političke stranke, uključujući konzervativne, liberalne, socijalističke i komunističke novine, konkurirale su u pokušaju oblikovanja političkog narativa. Porast demokracije bio je usko povezan s ekspanzijom novinarstva, pri čemu je novinarstvo postajalo kritički alat za nadzor vlasti.

Question 9

ULOGA DRŽAVE U MEDIJSKIM SUSTAVIMA

Answer 9

U većini tih zemalja, država nije neprijatelj medija, već njihov zaštitnik, osiguravajući slobodu medija i novinarsku autonomiju. Povjerenje u politiku i politička tijela bilo je ključno za uspostavu stabilnog novinskog sektora, dok su novinari uživali visoku profesionalnu neovisnost.

Question 10

RADIO I TELEVIZIJA

Answer 10

Različiti vremenski okviri za razvoj komercijalnih TV i radio postaja svjedoče o raznolikosti pristupa medijskoj industriji. Dok su zemlje poput Luksemburga i Njemačke brzo prihvatile privatne postaje, Švicarska je kasnila, zadržavajući javnu kontrolu duže od drugih zemalja. Ove razlike u pristupu privatizaciji i regulaciji medija bile su odraz šire političke i kulturne dinamike.

Question 11

PROFESIONALIZACIJA

Answer 11

Novinarstvo u zapadnoj Europi postalo je vrlo profesionalizirano početkom 20. stoljeća. Novinari su postali priznati kao profesionalci s jasnim etičkim standardima, a profesija je postala cijenjena. Vijeća za medije (press councils) postala su važan element samoregulacije, osiguravajući visoke standarde izvještavanja i odgovornosti.

Question 12

ZEMLJE BLAGOSTANJA, JASMIN KLARIĆ

Answer 12

• Zemlje blagostanja – zemlje koje su odlučile od poreza uzeti i financirati javni prostor (ulagati u zdravstvo, obrazovanje, sudstvo)
• Jasmin Klarić loše radi (primitvan način koji nije dobar za hrvatski moral)