Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

FAKS > TELEVIZIJSKO IZJEŠĆIVANJE 2 > Flashcards

TELEVIZIJSKO IZJEŠĆIVANJE 2 Flashcards

1
Q

TV IZVJEŠĆIVANJE; osnovni kriteriji

A
  • glavno pravilo je da je svaki idući odlomak/rečenica manje važan od prethodnog
  • kriteriji:
    1. izbjegavati fraze,
    2. aktivne rečenice s jednostavnom konstrukcijom (subjekt-predikat-objekt),
    3. objektivnost
    4. nepristranost
    5. vlastite procjene nisu dopuštene
    6. mora se temeljiti na činjenicama
    7. u slučaju spora oko nekog elementa, obavezno je navesti da stajališta dviju ili više strana nisu usuglašena
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

JAVLJANJE UŽIVO

A
  • novinar u prvom planu
  • novinar se pojavljuje u kadru i izgovara važne informacije izravno u kameru gledateljima, ili u snimljenom materijalu
  • osobniji, manje neutralan, poprima osobnu notu osobe koja izvještava
  • ono što se događa mora ostati najvažnije i u središtu pozornosti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

POZADINSKO TV IZVJEŠĆIVANJE

A
  • najveće priče i uglavnom se koriste na televiziji kao dodatak glavnim vijestima
  • nije ograničeno samo na informaciji i dokumentu, već nudi i tumačenje tih informacija i dokumenata
  • obrađuju se pretežno teme složene problematike (koji su uzroci problema nedostatka radne snage)
  • pozadinske teme su uglavnom one s kojima se građani suočavaju i potrebno im je pojasniti povezanost između informacije i posljedice te informacije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

TV IZVJEŠĆE

A
  • razumljiv, jasno opisan, ali nadasve prikladan govor alfa je i omega izvedbe novinarskog tv izvješćivanja
  • pustite prazne fraze, suzdržavajte se od komentara i izbjegavajte pretjerivanja.
  • u izvještaju nema mjesta ironiji
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

SADRŽAJ TV IZVJEŠĆA

A
  1. Fact story – izvještaj o činjenicama – prvenstveno se odnosi na sažetak, svrstavanje i ponderiranje činjenica. Na početku su tako razvrstane glavne činjenice, nakon kojih slijede manje važne informacije.
  2. Action story – izvješće o djelovanju – govori o tijeku događaja koji vode do određene krajnje točke.
  3. Quote story – izvješće o citatima – bavi se sažimanjem izjava u govorima i raspravama
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

HARD NEWS (TEŠKE, TVRDE VIJESTI)

A
  • vijesti u kojima je čimbenik informacije “značenje” u prvom planu
  • dominiraju vijesti iz gospodarstva i politike; u prvom planu negativne ili pozitivne posljedice nekog procesa
  • Zahtjevi za kvalitetom puno veći u pogledu sadržaja, oblika i etike nego u slučaju lakih vijesti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

SOFT NEWS (LAKE VIJESTI)

A

– vrijednost im je određena znatiželjom i senzacionalizmom publike i nedostaje im objektivno značenje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

TV VIJEST KAO ČINJENIČNI OBLIK PRIKAZIVANJA

A

Formalne razlike vijesti su duljina, koja je pokazatelj stupnja detalja s kojima se obrađuju događaji ili teme.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

VIJEST

A

– poruka publicističke vrijednosti
- novinarski oblik prikazivanja sažete informacije
- razlikuje se od „priopćenja” ili „izvješća”
- Kupuju se i prodaju kao i svaki drugi proizvod
- Ovise o tržišnoj igri
- Gledanost vijesti je presudna
- Vijesti trebaju biti dopadljive, da budu relevantne ili da su od javnog interesa
- u SAD-u vijesti su informacija, zabava i business
- ono što je danas vijest, ne bi postala vijest prije dvadesetak, tridesetak godina. Što je danas važno i zanimljivo, možda bi prije tridesetak godina bilo odbačeno bez oklijevanja.
- David McQueen kaže da „ne samo što se tijekom godina iz osnova promijenio kriterij onoga što se smatra ‘važnim i zanimljivim’, nego se i način na koji se te informacije obrađuju razvio u model koji mi danas poznajemo.“
- Jerry Palmer određuje vijest kao karakteristiku događaja, neki njegov aspekt ili dimenziju koja ga odvaja od ostalih. Međutim, potrebno je da tu karakteristiku prepoznaju i oni koji proizvode izvještaje o događajima. Sposobnost da se donese ta procjena – koju novinari često nazivaju „osjećajem za vijest“ – osnova je profesionalne sposobnosti za rad u informativnim medijima.
- U knjizi Understanding Mass Coummunications Melvin DeFleur i Everette Dennis određuju vijesti kao „doživljaj stvarnosti prikupljen u vrlo kratkom vremenu i pod teškim okolnostima“. To bi značilo da vijest nije temeljita razrada svih činjenica o događaju koji se zbio nekog određenog dana nego je vrlo selektivna i često neprecizna verzija važnog događaja, nasumce, u vremenskom tjesnacu, prikupljenih podataka.
- Za Metzlera „vijest je promptno skupljanje činjeničnih informacija o događajima, situacijama i idejama (uključujući mišljenja i interpretacije) s ciljem da zainteresira publiku i pomogne ljudima da se uhvate u koštac sa sobom i svojom sredinom“.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

KONSONANCIJA U MEDIJIMA

A
  • uveo Erbring; mjera sadržajne sličnosti skupine istovrsnih medija na nekome prostoru
  • Visok stupanj konsonancije – pokazatelj dosljedne primjene profesionalnih postulata
  • Niski stupanj konsonancije – dostatan razlog za sumnju da se ti postulati zanemaruju
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

NEWS BUSINESS I NEWSHOW

A

News business – proizvodnja i emitiranje vijesti
Newshow – televizijske vijesti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

REDAKCIJSKE VIJESTI

A

– u neposrednoj konkurenciji; ovise o istom redovitom izvoru vijesti kao što su velike novinske agencije, Vlada, političke stranke, policija i druge institucije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

STRUKTURA VIJESTI

A
  • Princip obrnute piramide
  • Najvažnija stvar, srž informacije, piše se na početku
  • Objašnjenja i sitni detalji slijede kasnije

Ostatak strukture vijesti u obrnutoj piramidi mora odgovarati na sljedeća pitanja:
1. Gdje se dogodilo
2. Tko je uključen
3. Kada se dogodilo
4. Kako se dogodilo
5. Zašto se dogodilo
6. Koje su posljedice

Početak vijesti: Sastoji se od uvoda (lead)
- treba odgovoriti na barem jedno od pet najvažnijih novinarskih pitanja; u pravilu nisu dulji od dvije-tri rečenice
- trebao bi predstavljati vijest, sažeti najvažnije informacije i potaknuti gledatelje da obrate pažnju na nastavak tv izvještaja
- da bi imao funkciju, mora odgovarati na najvažnije novinarsko pitanje. - Što se dogodilo?

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

PREZENTACIJA VIJESTI NA TELEVIZIJI - TELEVIZIJSKE VIJESTI

A
  • u televizijskom novinarstvu vijest ili informaciju o nedavnom događaju tvori i slika
  • televizija – slika, pa informaciju na televiziji određuje umnogome ta njezina specifična vizualna komponenta
  • dati informaciju na televiziji - znači prije svega dati sliku; postavlja se pitanje biraju li se televizijske vijesti prema atraktivnosti slike ili prema njezinoj relevantnosti
  • neodvojiv element na televiziji je popratni zvuk (prati sliku i može biti šum, prirodni zvuk; ima važnu ulogu), koji je jednako važan kao i slika – zvuk i slika su komplementarni
  • Tv vijesti prepoznajemo kao određeni sadržaj programa
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

TELEVIZIJSKE VIJESTI U TEORIJI ŽANRA; INFORMATIVNI ŽANROVI

A
  • žanr određuju konvencije, elementi koji se ponavljaju i zbog toga ih gledatelji lako prepoznaju
  • najavljuju se prepoznatljivom špicom i pratećom glazbom. Kada vidimo studio, voditelja za stolom koji se izravno obraća kameri, vrstu priloga i intervjue, „prekoramene“ grafike, potpise, odjeću voditelja, znamo da gledamo televizijske vijesti
  • od TV vijesti se razvili podžanrovi (npr. Magazini s prilozima koji su više istraživali pozadinu događaja (current affairs)), zatim magazini koji su miješali preglede vijesti s opširnijim prilozima
  • cjelovit program; emisija koja se sastoji od više vijesti koje su na određeni način oblikovane i predstavljene gledatelju
  • Informativni žanrovi - reportaža, intervju, dokumentarni film (samo kada su na programu kao posebne emisije)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

GRAMATIKA TELEVIZIJSKIH VIJESTI

A
  • Eileen Lewis tvrdi da je televizijska gramatika , kao i rječnik koji se upotrebljava, određena prostorom koji određena vijest, odnosno prilog, imaju u emisiji.
  • urednici pregledavaju tekstove i snimke tražeći dobar „tonski insert“ (soundbyte), kratku, ali pamtljivu rečenicu koja se može lako iskoristiti u montaži.
  • nerijetko se govori u sadašnjem vremenu (prezent), a futur se koristi kao predviđanje onoga što slijedi, izbjegava se pasiv, u prvoj rečenici naznačuje se najzanimljivija pojedinost vijesti, citira se tako da se prije spomene osoba, a onda sadržaj onoga što je rekla
  • rečenice moraju biti kratke
17
Q

REPORTER

A

postavlja tipična pitanja koja odražavaju ono u što vjeruje ili što slušatelj želi znati
- neće samo odgovoriti na rutinska pitanja, nego će upotrijebiti i sliku i zvuk da upotpuni izvještaj
- često nema vremena reći zašto se nešto dogodilo (to može reći u idućim prilozima koji govore o razvoju događaja)

John Fiske kaže: „Televizijske vijesti su žanr visokog statusa.“ Proklamirane objektivnost i neovisnost o politici smatraju se ključnima za funkcioniranje demokracije. Televizijske kuće koje traže produženje licencija okreću se vijestima i programima aktualnosti kao dokazu svoje društvene odgovornosti. Ali, osnovna definicija koju nudi Fiske, da su vijesti činjenične informacije koje gledatelji trebaju kako bi mogli participirati u društvu, tek je dio objašnjenja.

18
Q

PRAVODOBNOST I AUTENTIČNOST - KARAKTERISTIKE ŽANRA I KARAKTERISTIKE MEDIJA

A

Pravodobnost i autentičnost
- dvije su od nekoliko glavnih karakteristika televizijskog medija
- određuju žanrovsku karakteristiku emisije televizijskih vijesti

U knjizi Visible Fictions John Ellis59 opisao je temeljne karakteristike i „iskustvo“ televizije. Ellis uspoređuje iskustvo s kinodvoranom, i ističući razlike, ilustrira kako medij diktira prirodu materijala. Naravno, treba uzeti u obzir da posljednjih godina i pojava velikih plazmi te digitalnog signala mogu utjecati na dio Ellsovih zaključaka, te da su odredili prirodu medija i utjecali na pojavu televizijskih žanrova.

Ellis navodi tri temeljne karakteristike koje razlikuju televiziju od filma:
1. Kvaliteta i veličina slike: televizijska slika je lošije kvalitete nego filmska, koju gledamo u kinima i sastavljena je od elektronički proizvedenih linija. Gledatelj je fizički veći nego slika, suprotno od situacije u kinu. Televizija se obično gleda u ravnini pogleda, za razliku od filma koji gledatelj gleda iz žablje perspektive.
2. Okružje u kojem smo izloženi mediju: televizija se obično gleda u domaćem ugođaju i pod normalnim kućnim osvjetljenjem. Za razliku od kina, ne okružuje nas tama, nema anonimnosti ljudi oko nas, velikog ekrana niti komešanja među gledateljima.
3. Stupanj koncentracije: televizija zahtijeva niži stupanj koncentracije svojih gledatelja (gledatelji često obavljaju druge poslove dok gledaju televiziju), ali je vrijeme gledanja češće i dulje nego u kinu.

19
Q

ELEMENTI PRIPOVJEDNE PROZE U TELEVIZIJSKIM VIJESTIMA

A
  • informacija se prikuplja i strukturira u narativni oblik koji se gradi na događaju
  • televizijski prilozi preuzimaju konvencije tradicionalnih narativnih oblika
  • prilog se otvara i zatvara, u njemu postoji neko pitanje ili neka nepoznanica, zatim se uspostavlja ravnoteža
  • u prilogu uvijek postoje likovi oko kojih se gradi priča s uzročno-posljedičnom vezom

John Fiske ističe pripovjedačku sličnost između vijesti i sapunica. To se odnosi na regularnost prikazivanja, korištenje ključnih likova – junaka i zlikovaca, na stalnu scenografiju, korištenje same priče, na gledatelju poznate situacije i likove, slične teme o kojim se raspravlja i kojima se stalno vraća.
Eileen Lewis u svojoj analizi narativnih oblika u informativnim emisijama, tj. u emisijama vijesti, uspoređuje faktualne (činjenične) elemente s pripovjedačkim. Također navodi kako u svakom dobrom televizijskom prilogu postoje junaci, princeze i zlikovci.“
U tekstu “News Organizatons: Conflict as a Crafted Cultural Norm”, Charles R. Bantz piše o strukturi poruke televizijskih vijesti. Bantz navodi da je poruka proizvod, doprinos kulture konflikta kao jednoj od normi u redakciji vijesti. Proizvod televizijskog novinara jest priča. Već sam termin priča, kaže Bantz, sugerira da televizijske vijesti prikazuju događaje u formi drame.

Shotlist – lista kadrova; ; iz cjelokupnog snimljenog razgovora izabrati tonski isječak; pišući misliti na ono što je snimljeno; držati se unaprijed zadane dužine trajanja priloga; pisati jednostano – pričati, te kao najvažnije pravilo – eliminirati nebitno
“Stand up” - format televizijskog izvještavanja u kojem novinar izvještava s terena, često stojeći ispred kamere i direktno se obraćajući gledateljima
Rushes – sirovi, nemontirani materijal
“Timecode” - sustav označavanja vremenskih oznaka u video i audio produkciji koji omogućava precizno sinkroniziranje i lociranje određenih trenutaka unutar medijskog sadržaja

20
Q

OSNOVNE JEDINICE IZVJEŠĆIVANJA KARTICA

A
  1. Radio – minuta
  2. Televizija – sekunda
21
Q

TELEPROMPTER/PROMPTER/BLESIMETAR

A

naprava s koje voditelj čita najave u studiju
- tekst se unese u računalo, a pojavljuje se na monitoru ispred kamere
- riječi se odražavaju na staklenoj ploči postavljenoj iznad objektiva (staklo je nevidljivo za kameru)
- brzinu kojom se tekst pomiče namješta operater koji se trudi uskladiti s brzinom kojom voditelj čita
- u nekim redakcijama može se vidjeti automatizirani blesimetar koji voditelj pokreće pedalom na podu

FAKS (14 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions