Tendencije u razvoju uprave Flashcards
Pitanja s ispita
- Ključni uzroci porasta uprave?
Ključni uzroci porasta uprave:
- razvoj društvenih proizvodnih mogućnosti (koje omogućava povećanje proizvodnosti ljudskog rada i oslobođenu radnu snagu za neproizvodne djelatnosti, što uključuje i javne poslove u upravi
- urbanizacija i razvoj gradova (uzrokuje povećanje kruga javnih poslova jer se zadaci koje su obavljale obiteljske zajednice sada postavlja kao zadatak javne uprave)
- povećava se opseg i količina zadataka koje neka društvena zajednica treba obaviti, a ujedino raste i tehnološka osnova za obavljanje tog zadatka (zadatka se odnosi na veći teritorij ili na veći broj ljudi, a prirodne okolnosti postaju savladive)
- dio javnih poslova i time novih upravnih organizacija javlja se zbog inteziviranja međusobne povezanosti ljudi i smanjenje njihove međusobne udaljenosti
- razvoj unutarnjih upravnih funkcija (raste broj funkcija raste potreba za unutarnjim službama koje osiguravaju funkcioniranje sustava)
- broj stanovnika (jer su pr. u Indiji ili Kini upravni poslovi teži jer je velika zemlja i traže više upravnih službenika)
- Apsolutni i relativni porast uprave i koji je praktični smisao tog razlikovanja?
- javna uprava neke zemlje razvojem
a) obuhvaća sve veći broj organizacija,
b) zapošljava sve veći broj ljudi
c) troši sve veću količinu financijskih sredstava - trend porasta (n)ZAPOSLENIH u upravo + porast TROŠKOVA vidi se u svim zemljama posljednih stoljeća
- izražava se APSOLUTNIM BROJEVIMA praćenim u VREMENSKOM NIZU
- javna uprava neke zemlje razvojem
RELATIVNI smisao:
- u odnosu na UKUPNU ZAPOSLENOST u nekoj državi, raste udio zaposlenih u javno upravi, a raste i udio javne uprave u bruto nacionalnom proizvodu (BNP)
- javna uprava postaje sve značajniji faktor u društvu
- relativni porast izražava se RELATIVNIM BROJEVIMA (kao što su postoci ili slično)
- Diferencijacija uprave
2 temeljna smjera
Horizontalna diferencijacija - proces stvaranja novih upravnih organizacija na istom teritorijalnome stupnju, s time da se te organizacije međusobno razlikuju po grupi poslova (resori) koje obavljaju
- tijekom razdoblja izdvojio se veći broj upravnih resora, za koje su se obično osnovala ministarstva
- intenzivna diferencijacija može dovesti do nedovoljne koordinacije unutar upravnog sustava i fragmentacije uprave
- početak suvremenog upravnog razvoja:
DRŽAVA (glavni nositelj upravnih funkcija -> osiguranje sigurnosti države i unutarnje i vanjske) I
I
I
moderna se država temelji na: MONOPOLU FIZIČKE PRINUDE (provedba: VOJSKA - osiguranje unutarnje sigurnosti, policija, prinudne mobilizacije stanovništva za javne radove i nasilno prikupljanje sredstava za održavanje političke vlasti i upravnog aparata)
-> Posao vanjske sigurnosti —– VANJSKI POSLOVI (diplomacije)
-> Posao unutarnje sigurnosti —– UNUTARNJI POSLOVI (policija i pravosuđe)
-> Poslovi financija —- GOSPODARSKI POSLOVI države
TEHNIČKE SLUŽBE, KOMUNALNE SLUŽBE ( posebna vrsta javnih poslova, a odnose se na potrebe lokalnih zajednica), INFORMACIJSKE SLUŽBE, UNUTARNJE SLUŽBE
Najvažnija diferencijacija:
-> KLASIČNA državna uprava - u tim resorima država djeluje u svojoj izvornoj ulozi nositelja fizičke prinude u zajednici, kao vlasti - 5 resora: vanjski poslovi, obrana, unutarnji poslovi, pravosuđe i financije
- u odnosu na njih, pojedinac se primarno javlja u ulozi podanika odnosno građanina
- > odnosi se na JAVNE SLUŽBE - država se javlja kao nositelj vlasti društveno korisnih poslova i svoje djelovanje temelji isključivo na prinudi
- poslovi se obavljaju unutar: gospodarskih, društvenih, tehničkih, komunalnih i informacijskih službu
- u odnosu na pojedinca, primarno je u ulozi korisnika, klijenta, konzumenta i partnera uprave
VERTIKALNA diferencijacija - nastajanje novih teritorijalnih stupnjeva koji se razlikuju po širini teritorija na kojem djeluju
- povećava se broj teritorijalnih stupnjeva unutar jedinstvenog upravnog sustava, pri čemu jedinice na istom stupnju obavljaju načelno iste poslove za različiti krug korisnika odnosno za različiti teritorij
2 TEMELJNA UZROKA VD:
- Povećanje područja na kojem se odvija upravna djelatnost (veće područje zahtjeva izmještanje upravnih organizacija iz centra i njihovo približavanje korisnicima; to više ne vrijedi jer su državne granice zajamčene i teško se mijenjaju)
- Povećanje intenziteta upravne djelatnosti (u smislu povećanja broja upravnih resora i poslova a samim time i uloge uprave)
- Što je vertikalna diferencijacija i faktori koji utječu na njezino zaustavljanje?
VERTIKALNA diferencijacija - nastajanje novih teritorijalnih stupnjeva koji se razlikuju po širini teritorija na kojem djeluju
- povećava se broj teritorijalnih stupnjeva unutar jedinstvenog upravnog sustava, pri čemu jedinice na istom stupnju obavljaju načelno iste poslove za različiti krug korisnika odnosno za različiti teritorij
- Poboljšanje tehnologije (prvenstveno prometa i komunikacije) što:
a) smanjuje faktičku udaljenost,
b) olakšava upravljanje većim područjem iz jednog centra
c) smanjuje potrebu za novim teritorijalnim stupnjevima - Razina lokalnih samouprava nije tek posljedica djelovanja tendencije VD-cije uprave, nego i rezultat postojanja AUTOHTONIH LOKALNIH POLITIČKIH ZAJEDNICA koje postoje neovisno o volji središnje državne vlasti, ali im ona povjerava ovlast:
a) upravljanja svojim lokalnim javnim poslovima (lokalni JP) – samoupravni djelokrug
b) ponekad i dio poslova državne uprave ako se oni moraju obavljati lokalno – preneseni djelokrug
- Što je horizontalna diferencijacija? Koje su dvije grupe resora i razlike u djelovanju države među njima?
Horizontalna diferencijacija - proces stvaranja novih upravnih organizacija na istom teritorijalnome stupnju, s time da se te organizacije međusobno razlikuju po grupi poslova (resori) koje obavljaju
- tijekom razdoblja izdvojio se veći broj upravnih resora, za koje su se obično osnovala ministarstva
- intenzivna diferencijacija može dovesti do nedovoljne koordinacije unutar upravnog sustava i fragmentacije uprave
- > KLASIČNA državna uprava - u tim resorima država djeluje u svojoj izvornoj ulozi nositelja fizičke prinude u zajednici, kao vlasti
- 5 resora: vanjski poslovi, obrana, unutarnji poslovi, pravosuđe i financije
- u odnosu na njih, pojedinac se primarno javlja u ulozi podanika odnosno građanina
- > odnosi se na JAVNE SLUŽBE - država se javlja kao nositelj vlasti društveno korisnih poslova i svoje djelovanje temelji isključivo na prinudi
- poslovi se obavljaju unutar: gospodarskih, društvenih, tehničkih, komunalnih i informacijskih službu
- u odnosu na pojedinca, primarno je u ulozi korisnika, klijenta, konzumenta i partnera uprave
- Dva uzroka vertikalne diferencijacije?
2 TEMELJNA UZROKA VD:
- Povećanje područja na kojem se odvija upravna djelatnost (veće područje zahtjeva izmještanje upravnih organizacija iz centra i njihovo približavanje korisnicima; to više ne vrijedi jer su državne granice zajamčene i teško se mijenjaju)
- Povećanje intenziteta upravne djelatnosti (u smislu povećanja broja upravnih resora i poslova a samim time i uloge uprave)
Komponente profesionalizacije
3 komponente
- Ustaljivanjem skupine zadataka i položaja nositelja tih zadataka
( *rezultira uspostavljanjem niza različitih radnih mjesta sa specifičnim i unaprijed definiranim poslovima;
*umjesto općih službenika zapošljavaju se službenici s određenim krugom poslova na određenim radnim mjestima) - Trajnost upravnih zanimanja (u smislu prijelaza od laičkog obavljanja javnih poslova prema stručnim i obrazovnim upravnim službenicima)
* isplativo obrazovanje: ako će službenik moći stečeno znanje primjeniti na relativnom stabilnom radnom mjestu koje mu osigurava materijalnu egzistenciju
* profesionalizam službenika(stabilnost položaja i poslova te adekvatno obrazovanje) osnovno je obilježje suvremene upravne organizacije
* pozitivno se vrednuje profesionalna uprava i merit sustav - Promjena načina plaćanja službenika za njihov rad
* prvotno plaćanje = UZDRŽAVANJE na DVORU vladara -> PLAĆANJE U NATURI -> DODJELA ZEMLJE -> PLAĆANJE U NOVCU
* PLAĆA mora omogućiti službeniku:
a) materijalnu egzistenciju
b) neovisnost o centrima moći i drugim vanjskim interesima
Razlozi za prinudu u upravi u počecima?
1) MODERNA UPRAVA u početku je vojna i policijska
- prinudne metode korištene su i za funkcije koje nisu vojnog ili policijskog karaktera
2) Korištenje prinudom je TEHNIČKI i EKONOMSKI najjednostavnija metoda
- zbog niske stručnosti uprave, a i zbog slabe obrazovanosti stanovništva
3) Prinudom osigurava provedbu DRUŠTVENO KORISNIH AKCIJA među stanovnicima
- razina društvene svijesti je niska
- prinudom se lomi otpor koji ima izvor u neznanju
4) Prinuda je najjednostavnija metoda za osiguranje
DISCIPLINE i grupne KOHEZIJE unutar same upravne organizacije
- Razlozi smanjenju prinude?
1 . MIJENA se KARAKTER UPRAVE (klasični resori ne dominiraju više, težište se prebacuje na javne službe)
- a) DEMOKRATSKO društvo,
b) proklamacija i zaštita LJUDSKIH PRAVA
c) jačanje položaja GRAĐANA nasprem uprave i
d) smanjivanje prinude u UPRAVNOM DJELOVANJU - TEHNOLOŠKI RAZVOJ i s njime povezane TEHNOLOŠKE OSNOVICE i PROFESIONALIZACIJA uprave
- Povećava se
a) opća DRUŠTVENA SVIJEST,
b) razina CIVILIZIRANOSTI
c) OBRAZOVNA razina stanovništva
( ciljevi i motivi prihvaćaju se snagom argumenata i logike društvene korisnosti a ujedno su i odgovor na povećane društvene potrebe) - Unutar uprave karakter odnosa se MIJENJA (od klasičnih hijerarhijskih odnosa utemeljenih na moći do HORIZONTALNIH (timskih) odnosa koji počivaju na suradnji i izviru iz autoriteta znanja rukovoditelja te traže samostalnost i odgovornost službenika u okviru zakona
- Zašto je tendencija o prinude i upravi podložna reverzibilnosti, te što znači daje prinuda nejednako raspoređena unutar sustava?
- u SPECIJALIZIRANIM RESORIMA (pr. vojska i policija)
- prinuda je neraznomjerno koncentirrana u odnosnu na ostale dijelove sustava
- metode i sredstva su sve djelotvorniji i suptilniji
- prinuda jača - KRIZE (koje ugrožavaju državu) i izraziti IDEOLOŠKO -POLITIČKI angažman vladajuće klike
- mogu ponovno osnažiti potrebu za uporabom prinude kao metode upravnog djelovanja - EKOLOŠKE ili ELEMENTARNE katastrofe
- mogu prouzročitit privremeno ili trajno vraćanje prinudne metode, kako prema stanovništvu tako i prema upravi
Utjecaj informatizacije na strukturu javne uprave?
ONE STOP SHOP
- povezivanje upravnih organizacija i službenika kroz mrežu timova i koordinirano upravljanje bazama podataka
- briše tradicionalne granice između upravne organizacije i stvara potrebu posebene regulacije novih odnosa i nadležnosti -> kao što je uspostavljanje JEDINSTVENIH UPRAVNIH MJESTA (one stop shop)
BACK OFFICE:
- u skladu s korisničkom orijentacijom, prema korisnicima javnih usluga uprava nastupa jedinstveno, pružajući usluge koja se kroz razmjenu podataka, inforamacija i komunikacija priprema i definira u pozadini koja nije vidljiva građanima (back office) i koja mora sama, kroz suradnju različitih organizacija, osigurati da građani brzo i efikasno dobiju traženu uslugu, ishod odluke o nekom pravu ili obavezi
