Preoperacionalna dostignuća - dječija slika svijeta Flashcards
šta je dječija filozofija?
način na koji djeca razumijevau, shvataju, tumače svijet oko sebe i same sebe
koja su opšta ograničenja preoperacionalnog stadijuma?
- egocentrizam
- brkanje subjektivnog i objektivnog
- prekauzalno rasuđivanje
ograničenje egocentrizam na preoperacionalnom stadijumu?
- djeca sagledavaju pitanja, situacije, okolnosti iz svoje perspektive
- teško je ili čak nemoguće da sagledaju tuđu tačku gledišta
- centrirani su na svoju poziciju
- npr. ne shvataju da je svijet postojao prije njih
ograničenje brkanje subjektivnog i objektivnog?
- brkanje u oba smjera
- glavne manifestacije su animizam i realizam
animizam?
manifestacija brkanja subjektivnog i objektivnog
- pripisivanje psiholoških, subjektivnih, unutrašnjih karakteristika ljudi objektima
- subjektivizacija objektivnog
realizam?
manifestacija brkanja subjektivnog i objektivnog
- shvatanje unutrašnjih, mentalnih, subjektivnih pojava kao da objektivno postoje, slično objektima, predmetima
- objektivizacija subjektivnog
prekauzalno rasuđivanje kao ograničenje preoperacionalnog stadijuma?
povezivanje uzročno-posljedičnih odnosa nekom sopstvenom logikom
- dijete rijetko kaže “ne znam”, već nečim smiješnim i simpatičnim popunjava prazninu u svom miljenju i znanju
- transdukcija
šta je transdukcija?
Pijažeov pojam
- kad dijete popunjava praznine u svom razumijevanju kreativnim odgovorima - zaključuje od opšteg ka opštem, od pojedinačnog ka pojedinačnom, nekom svojom logikom
šta je kvalitativni identitet?
uviđanje da se priroda stvari (identiteta) ne mijenja ako se promijeni njen spoljašnji izgled
(npr. shvatanje da je to tata i kad stavi masku)
kad djeca počinju da razumiju kvalitativni identitet?
krajem preoperacionalnog stadijuma
(ali još uvijek ne razumiju kvantitativni identitet - da je količina vode ista)
eksperiment DeVrisove o kvalitativnom identitetu?
- pripremna faza
- upoznavanje sa mačkom, pitanje šta jede, kako izgleda, kako se oglašava… - eksperimentalna procedura
- mački je stavljena maska psa, a dijete to ne vidi - pitanja
- ista kao na početku
rezultati:
- trogodišnjaci koji nisu ovladali kvalitativnim identitetom su rekli da je to pas, da laje, da jede koske…
- šestogodišnjaci su rekli da je mačka, da mjauče…
- na prelaznom uzrastu (4 i 5 god) su bili zbunjeni, rekli su da je mačka, ali da laje, jede koske…
Flavelovi eksperimenti razlikovanja pojavnog i stvarnog?
djeci su pokazivali predmete koji izgledaju drugačije od onoga što jesu - aka kontradiktorne informacije - da bi ispitali da li djeca razlikuju pojavno od stvarnog
- npr. kamen koji izgleda kao jaje ili bijeli auto ispred kog je crvena plastika (filter)
- pošto je ovo maloj djeci teško, prolazila su kroz pripremnu fazu - Čarli Braun u kostimu duha
- onda su postavljana pitanja: kako predmet izgleda? šta predmet stvarno jeste?
djeca u svim kulturama, nezavisno od tempa kognitivnog razvoja prave dvije vrste grešaka:
- greška zasnovana na fenomenalizmu
- greška zasnovana na intelektualnom realizmu
greška zasnovana na fenomenalizmu?
greška na Flavelovom zadatku razlikovanja pojavnog od stvarnog
- dijete mijenja sud o identitetu predmeta kad dođe do promjene izgleda
- u osnovi ove greške je fiksiranost na percepciju
- npr. dijete kaže da auto i izgleda crveno i jeste crven
greška zasnovana na intelektualnom realizmu?
greška na Flavelovom zadatku razlikovanja pojavnog od stvarnog
- dijete mijenja sud o izgledu predmeta na osnovu znanja o njegovom identitetu
- npr. kad se djetetu kaže da je to kamen koji izgleda kao jaje, ono će reći da je to kamen i da izgleda kao kamen (a ne kao jaje)
- u osnovi ove greške je fiksiranost na jednu dimenziju - dijete ima teškoće da istovremeno uzme u obzir dvije dimenzije (i izgled i identitet), usmjerava se na onu dimenziju koja u datom kontekstu odgovara atributu (correspondance bias)
- opštiji problem ovdje su dualne reprezentacije - djetetova teškoća da priđe zadatku iz više od jednog ugla
modifikacija Flavelovog zadatka razlikovanja pojavnog i stvarnog?
uvođenje igrovnog konteksta
- uvodi se igra u kojoj eksperimentator i dijete treba da prevare treću osobu - “trik zadaci”
- modifikovano je pitanje o izgledu: “kad Ana vidi ovo, hoće li reći da izgleda kao kamen ili sunđer” - dijete se tako usmjerava na mentalno stanje druge osobe, jer je cilj prevare da se stvori pogrešno uvjerenje kod nekoga
kad se uvede modifikacija dobijaju se različiti rezultati u odnosu na klasičan Flavelov zadatak:
- klasičnu verziju je uradilo 29% djece, a trik verziju 79% - dijete usmjeravanjem na mentalno stanje druge osobe barata samo jednom mentalnom reprezentacijom i zato ne pravi grešku zasnovanu na fenomenalizmi i gubi se correspondance bias
rezultati Flavelovih i modifikovanih zadataka?
greške koje djeca prave su:
- pervazivne - javljaju se i u eksperimentalnom i u svakodnevnom kontekstu
- otporne na promjenu - prave istu grešku na drugim primjerima iako im se objasni o čemu se radi
greške nastaje zbog strukturalnih ograničenja mišljenja (AŠ)
- ne mogu istovremeno da barataju sa dvije mentalne reprezentacije
kros-kulturalni nalazi
- trogodišnjaci prave greške, a šestogodišnjaci ne
- sa 4 i 5 godina je prelazni period: četvorogodišnjaci uglavnom griješe, a petogodišnjaci uglavnom ne griješe
socijalna percepcija
- ove greške se prave i u domenu socijalne percepcije, jer ljudi mogu da zavaraju izgledom
- npr. dijete se zbog egocentrizma pita da li postoje zli ljudi
šta je teorija uma?
shvatanje mentalnih pojava:
- želja, namjera, osjećanja, mišljenja, uvjerenja
- sposobnost pripisivanja različitih mentalnih stanja sebi i drugima i shvatanje mentalne prirode tih stanja - da postoje u našem umu
- razumijevanje odnosa između mentalnih stanja i stvarnosti
šta podrazumijeva dječije razumijevanje mentalnih pojava?
- sposobnost da se sebi i drugima priprišu različita mentalna stanja
- želje, osjećanja, namjere, uvjerenja…
- npr. priča o dječaku koji je izgubio psa - situacioni uzroci mentalnog stanja
- odnos između date mentalne pojave i objektivne stvarnosti, određene situacije
- da li dijete razumije situacione uzroke različitih osjećanja - odnos između unutrašnjeg stanja i spoljašnjih manifestacija
- mala djeca vjeruju da postoji korespondencija između spoljašnje manifestacije (facijalne ekspresije, govora, gestova…) i osjećanja, želje, misli…
+ odnos želja i stvarnosti
+ odnos uvjerenja i stvarnosti
šta dijete treba da shvati o mentalnim stanjima, procesima, pojavama da bi se reklo da ima teoriju uma?
treba da shvati da su oni mentalne prirode, da postoje samo u našem umu, subjektivno, unutra, ali da bez obzira na to oni stoje u određenom odnosu sa stvarnošću
pogrešna uvjerenja?
najčešće ispitivani aspekt teorije uma
- najčešće korišćeni tipovi zadatka: smarties (plazma), Sally-Ann i priče o likovima u određenim situacijama
fokus je na odnosu našeg mišljenja i stanja stvarnosti
- da li dijete shvata da naša uvjerenja mogu biti pogrešna i da li se naša uvjerenja mijenjaju sa samom promjenom stvarnosti
zadatak neočekivanog transfera?
Sally-Ann zadatak za testiranje shvatanja pogrešnih uvjerenja
- priča o dječaku koji je čitao knjigu
dijete koje nema teoriju uma:
- ne shvata koncept pogrešnog uvjerenja - da uvjerenja mogu da se razlikuju od pravog stanja stvari
- reći će da će dječak tražiti knjigu u fiocu, jer misli da se uvjerenja mijenjaju kad se promijeni stvarnost, tj. da su uvjerenja uvijek tačna
dijete koje ima teoriju uma:
- shvata koncept pogrešnog uvjerenja
- reći će da će dječak tražiti knjigu na stolu
zadatak neočekivanog sadržaja?
smarties (plazma) zadatak za ispitivanje shvatanja pogrešnog uvjerenja
- djetetu se pokaže kutija plazme u kojoj su bojice i pita se “šta bi drug rekao da je u kutiji kad bi je vidio”
dijete koje nema teoriju uma:
- reklo bi da bi drug rekao da su bojice
- jer ne razumije pogrešna uvjerenja
dijete koje ima teoriju uma:
- reklo bi da bi drug rekao da je plazma
- jer razumije pogrešna uverenja
razvojni tok pogrešnih uvjerenja?
- 3 god. - ne razumiju pogrešna uvjerenja
- 6 god. - razumiju pogrešna uvjerenja
- 4-5 god - prelazna faza
ni u jednoj kulturi nema ovladavanja teorijom uma prije 6. godine
- postepeno ovladavanje teorijom uma
postepeno ovladavanje teorijom uma?
djeca prvo ovladavaju razumijevanjem želja, pa osjećanja, pa uvjerenja (pogrešnih)
začeci teorije uma postoje još u odojaštvu
- ako pokažemo sviđanje prema jednoj stvari, a gađenje prema drugoj pred djetetom od 18 mjeseci i kažemo “daj mi to” ono će nam dati stvar prema kojoj smo pokazali sviđanje, čak i kad je to nešto što ono lično ne preferira
modifikacija zadatka teorije uma?
“trik zadatak” - cilj je da se prevari drugi eksperimentator promjenom mjesta na kom se inače nalazi neki objekat
- postavlja se pitanje “gdje će Liza tražiti keks kad uđe u sobu?” i “gdje će misliti da se keks nalazi?”
- 88% djece tačno odgovori da će tražiti u tegli
- 69% djece je reklo da će misliti da je u tegli
iako ova djeca na tom uzrastu nemaju razvijenu teoriju uma i ne razumiju pogrešna uvjerenja
