P11 EPILEPSIJE Flashcards
1
Q
Koji su neki uzroci provociranih napadaja prema ILAE smjernicama?
A
- elektrolitni disbalans
- traume glave
- infekcije
- visoka tjelesna temperatura.
2
Q
Kada se postavlja dijagnoza epilepsije?
A
Nakon pojave 2 ili više neprovociranih ili refleksnih epileptičkih napadaja u razmaku dužem od 24h.
3
Q
Što su bizarni automatizmi?
A
- pedaliranje
- zdjelični pokreti
Automatizmi su tipični za epilepsije frontalnog režnja.
4
Q
Što je mioklonički epileptički status?
A
Dugotrajni kontinuirani ili diskontinuirani ‘klasteri’ mioklonizama koji traju dulje od 30 minuta s poremećajem stanja svijesti ili bez njega.
5
Q
Što se smatra uzrokom epilepsije kod elektrolitnog disbalansa?
A
Glikemija <2.0 mmol/L ili >25 mmol/L.
6
Q
Koje vrste epilepsija se najuspješnije liječe kirurški?
A
Medijalne temporalne epilepsije i druge žarišne epilepsije.
7
Q
Koji su ključni elementi za dijagnozu epilepsije?
A
- anamneza
- heteroanamneza
- KS
- EEG nalaz
8
Q
Što su tonički napadaji?
A
Napadaji karakterizirani povišenim tonusom muskulature tj. tonička kontrakcija.
9
Q
Kako se tretira epileptički napad nakon traume glave unutar 7 dana?
A
Ne liječi se antiepilepticima već se traži drugi uzrok.
10
Q
Koji su uzroci miokloničkog epileptičkog statusa nepoznate etiologije?
A
Često se javlja kod bolesnika s juvenilnom mioklonalnom epilepsijom zbog percipirajućih čimbenika ili neadekvatne uporabe AEL.
11
Q
Koje metode su rezervirane za liječenje generaliziranih epilepsija?
A
Palijativne metode.
12
Q
Koje infekcije mogu izazvati provocirane napadaje?
A
- HIV
- malarija
- cerebralni tuberkulomi
13
Q
Što se može pojaviti na početku generaliziranih toničkih napadaja?
A
Ekspiratorni zvuk zbog toničkog grča respiratorne muskulature.
14
Q
Što uključuje prijeoperacijska obrada epilepsije?
A
- anamnezu
- MR nalaz
- analizu interiktalnog EEG-a
- psihološko testiranje
- kontinuirano višednevno videoEEG nadziranje
15
Q
Što su febrilne konvulzije?
A
Epileptički napadaji uzrokovani visokom tjelesnom temperaturom kod male djece.
16
Q
Koji su uzroci miokloničkog epileptičkog statusa poznate etiologije?
A
Pojavljuje se kod bolesnika s progresivnim mioklonalnim epilepsijama.
17
Q
Što su atonički napadaji?
A
Napadaji karakterizirani naglim smanjenjem ili gubitkom mišićnog tonusa kratkog trajanja.
18
Q
Što se primjenjuje ako je MR mozga uredan ili u drugim nedovoljno jasnim indikacijama?
A
Invazivno EEG nadziranje.
19
Q
Kada se dijagnoza epilepsije može postaviti već nakon prvog napadaja?
A
U pacijenata sa strukturalnim promjenama mozga neurološkim deficitom ili EEG abnormalnostima
ili ako je prvi napad u snu.
20
Q
Kako se liječi konvulzivni epileptički status?
A
Podijeljen je u 4 faze a izbor lijeka ovisi o fazi statusa.
21
Q
Što su klonički napadaji?
A
Prolongirani i pravilni trzaji dijelova ili cijelog tijela frekvencije ponavljanja 2-3 Hz.
22
Q
Koliko traje rutinsko EEG snimanje?
A
20-30 minuta
23
Q
Koje su najčešće primjenjivane resekcijske metode?
A
Leziektomija i parcijalna lobektomija
24
Q
Kako počinju toničko-klonički napadaji?
A
Toničkom fazom nakon koje slijedi klonička faza.
25
Koje su standardne **aktivacijske** procedure tijekom rutinskog EEG snimanja?
Hiperventilacija do 3 minute i fotostimulacija.
26
Što podrazumijevaju diskonekcijske metode?
Onemogućavanje širenja epileptičnog napadaja u druge regije/hemisfere.
27
Što se može pojaviti na početku toničko-kloničkog napadaja?
Inicijalni 'krik' zbog kontrakcije respiratorne muskulature.
28
Što se radi u ranoj fazi liječenja konvulzivnog epileptičkog statusa?
- osiguravanje dišnih puteva-disanje i cirkulacija
- prati vitalni znakovi
- osigurava oksigenacija
- određuje GUK
- osigurava venski put i uzimaju uzorci za laboratorij
29
Koji je glavni cilj snimanja tijekom cijelonoćnog spavanja ili snimanja u usnivanju?
Snimanje iktalnog događaja po mogućnosti i više iktalnih događaja tokom jednog snimanja uz videosnimku napadaja.
30
Koliko traje tonička faza toničko-kloničkog napadaja?
Prvih nekoliko sekundi (do 30s max).
31
Koji su lijekovi za inicijalnu terapiju konvulzivnog epileptičkog statusa?
- lorazepam 4mg
- diazepam 5-10mg
- klonazepam 1mg
32
Koje su neuromodulacijske tehnike?
- stimulacija vagusa (VNS)
- stimulacija trigeminusa (TNS)
- duboka moždana stimulacija (DBS)
- responsivna neurostimulacija (RNS)
33
Koji je najveći problem u diferencijalnoj dijagnozi epilepsije?
Razlikovanje od psihogenih neepileptičnih napadaja i sinkopa.
34
Koliko traje klonička faza toničko-kloničkog napadaja?
Do 2 minute.
35
Koje metode se koriste za dijagnosticiranje epilepsije?
- videoEEG nadziranje
- psihološko testiranje
- vegetativno testiranje (tilt-table test)
36
Što se događa nakon kloničke faze toničko-kloničkog napadaja?
Postiktalni period u kojem dolazi do postupnog oporavka svijesti.
37
Što se radi ako inicijalna terapija konvulzivnog epileptičkog statusa nije uspješna?
Prelazi se na drugu liniju terapije:
- fenitoin
- fosfenitoin
- valproat
- fenobarbitol
38
Što su mioklonički napadaji?
Iznenadni i kratki trzaji mišića ili skupine mišića različite topografije.
39
Na čemu se temelji ketogena dijeta?
Na povećanom unosu masti i smanjenom unosu ugljikohidrata u omjeru** 4:1**. Ketogena dijeta djeluje antikonvulzivno i smanjuje frekvenciju epileptičnih napadaja.
40
Što se radi ako druga linija terapije konvulzivnog epileptičkog statusa nije uspješna?
Prelazi se na treću liniju terapije - opća anestezija s
- propofolom
- tiopentalom
- midazolamom
- pentobarbitalom
41
Kako se razlikuju mioklonički trzajevi od kloničkih? Mioklonički trzajevi su kraći
nepravilnijeg ponavljanja
## Footnote
zahvaćaju različitu muskulaturu.
42
Koje su dodatne specifične metode liječenja **refrakternog **epileptičkog statusa?
-primjena anestetika iz treće faze
- ketamin
- održavanje temperature između 32 i 35°C
- magnezij IV
- visoke doze steroida
- neurokirurška terapija
43
Koje su nuspojave ketogene dijete?
- konstipacija
- acidoza
- hipoglikemija
- osteoporoza
- nefrolitijaza
- dismenoreja
44
Pojavljuju li se mioklonički napadaji s gubitkom svijesti?
Obično se pojavljuju **bez** gubitka svijesti, čak i u generaliziranim napadajima.
45
Što je pozitivni i negativni mioklonus?
Pozitivni je posljedica aktivne mišićne kontrakcije, a negativni je posljedica gubitka tonusa.
46
Što su miokloničko-toničko-klonički napadaji?
Novi entiteti karakterizirani pojavom nekoliko miokloničkih trzaja prije toničko-kloničke aktivnosti.
47
Kod kojih bolesnika su česti miokloničko-toničko-klonički napadaji?
Kod bolesnika sa juvenilnom mioklonalnom epilepsijom.
48
Što su miokloničko-atonički napadaji?
Karakterizirani su miokloničkim početkom u obliku nekoliko kratkih trzaja nakon čega slijedi atonija muskulature.
49
Što su hiperkinezički spazmi?
Napadaji koji zahvaćaju proksimalnu muskulaturu udova i aksijalnu muskulaturu manifestiraju se nepravilnim pokretima.
50
Koje su vrste hiperkinezičkih spazama?
HMS1 (bizarno nasilno ponašanje) i HMS2 (pokreti oko horizontalne osi).
51
Koje su ostale vrste napadaja osim onih opisanih npr. tonički, atonički, klonički?
- autonomni
- kognitivni
- emocionalni
- senzorički
- epileptični spazmi
52
Što su apsansi?
Napadaji s **generaliziranim nemotoričkim** početkom, tipični za dječju dob.
Nagao nastanak i prestanak uz kratki poremećaj svjesnosti do 10s.
53
Koji su simptomi tipičnog apsansa?
Kloničko trzanje vjeđa, brade, oralni i gesturalni automatizmi.
54
Što je apsans epilepsija u djetinjstvu?
Na EEG-u se pojavljuje tipičan generalizirani šiljak-val kompleks 3Hz.
55
Što je **atipični** apsans?
Postupan početak i završetak, prisutni drugi simptomi (gubitak tonusa i izraženi mioklonički trzajevi).
56
Koji su simptomi visceromotorne aure?
Promjene srčanog ritma, tlaka, crvenilo i piloerekcija.
57
Koliko traje epileptička aktivnost na EEG-u kod nekonvulzivnog epileptičkog statusa?
Više od 30 minuta.
58
Koje su mjere prevencije sinkope?
- uzimanje dovoljno tekućine tokom dana (2,5L)
- povećati unos soli ako nije kontraindicirano
- spavati na polupovišenom
- manje obroka tokom dana
- izbjegavati prejedanje
59
Koje su karakteristike vidnih iluzija kod okcipitalnih napadaja?
- distorzije veličine predmeta oblika
- gubitak ili pojačanje boje
60
Koji su kandidati za neurokirurško liječenje epilepsije?
Bolesnici s farmakorezistentnim oblikom epilepsije.
61
Što su žarišni napadaji s evolucijom u bilateralne toničko-kloničke napadaje?
Napadaji koji počinju u jednoj hemisferi i šire se u obje hemisfere.
62
Je li medikamentna terapija indicirana za liječenje sinkope?
Ne, nije indicirana.
63
Koliki postotak svih epileptičkih statusa čini **nekonvulzivni epileptički status**?
25-50%.
64
Kako se dijele epilepsije?
- žarišne
- generalizirane
- kombinirane žarišne i generalizirane
- nepoznate
65
Koji su okulomotorni simptomi okcipitalnih napadaja?
- tonička devijacija bulbusa
- nistagmoidni pokreti bulbusa
- treptanje ili repetitivno zatvaranje očiju
66
Koje su vrste napadaja s generaliziranim početkom?
Vrste napadaja s generaliziranim početkom dijele se na motoričke i nemotoričke (apsansne) napadaje:
**Motorički napadaji** – uključuju abnormalne pokrete tijela:
Toničko-klonički (grand mal) – klasični napadaj s fazom ukočenosti (tonička faza) i ritmičkim trzajima (klonička faza). Često praćen gubitkom svijesti i postiktalnom konfuzijom.
Tonički – uzrokuje naglo ukočenje mišića tijela, može dovesti do pada.
Klonički – ritmički trzaji mišića bez prethodne ukočenosti.
Mioklonički – kratki, brzi trzaji mišića (poput trzaja pri uspavljivanju, ali jači).
Atonički – nagli gubitak tonusa mišića, osoba pada bez svijesti („drop attack“).
**Nemotorički (apsansni) napadaji** – bez izraženih pokreta:
Tipični apsansni napadaji – kratkotrajni gubitak svijesti (nekoliko sekundi), osoba se „isključi“, često uz treptanje ili blage pokrete usana. Obično kod djece.
Atipični apsansni napadaji – dulji, sporiji napadaji s mogućim laganim pokretima ili promjenama u tonu mišića. Češći kod osoba s neurološkim poremećajima.
67
Koje su dvije vrste **nekonvulzivnog** epileptičkog statusa prema ILAE?
Nekonvulzivni epileptički status s komom i bez kome.
68
Kako se dijele žarišne epilepsije prema zahvaćenim režnjevima?
- temporalne
- frontalne
- parijetalne
- okcipitalne
- inzularne
69
Koliko traju okcipitalni napadaji?
1-3 minute.
70
Koje napadaje karakterizira poremećaj svijesti?
Većina napadaja s generaliziranim početkom osim **miokloničkih**.
71
Koje metode daju najbolje rezultate u liječenju medijalne temporalne epilepsije?
Resektivne metode s uspješnošću od oko 80% ili više.
72
Koji su simptomi inzularnih epilepsija?
Viscerosenzorni, somatosenzorni ili visceromotorni simptomi
Potpuno očuvana svijest ili kasniji gubitak svijesti.
73
Kada se pojavljuju provocirani napadaji?
Unutar 7 dana nakon nokse.
74
Koji su uzroci nekonvulzivnog epileptičkog statusa?
- hipoksična-anoksična encefalopatija
- infekcija CNS-a
- moždani udar
- tumori
- autoimunosni poremećaji
- toksična ili metabolička encefalopatija
- kromosomske abnormalnosti
- trauma
75
Što je bilateralni napadaj?
**Toničko-klonički** napadaji koji propagiraju u obje hemisfere.
76
Koje su karakteristike temporalnih epilepsija?
- oštećenje memorije
- predosjećaj ili aura
- poremećaj svijesti
- automatizmi
- postiktalna konfuzija
77
Kako se liječe provocirani napadaji?
Korekcijom poremećaja koji ih je izazvao, ne antiepilepticima.
78
Što su generalizirani napadaji?
Napadaji koji **simultano** počinju u obje hemisfere.
79
Koji su viscerosenzorni simptomi inzularnih epilepsija?
- konstrikcija/gušenje u farniksu, larinsku
- retrosternalna bol
- mučina
80
Koji su simptomi medijalne temporalne epilepsije?
- epigastrična aura
- poremećaj svijesti
- automatizmi
- postiktalna smušenost
Napadaji najčešće nastaju u hipokampusu i amigdali, kao uzrok može biti hipokampalna skleroza.
81
Što su automatizmi?
Repetitivna motorička aktivnost koja se pojavljuje tijekom žarišnih napadaja.
82
Koji su somatosenzorni simptomi inzularnih epilepsija?
Parestezije (perioralne ili koje obuhvaćaju šire područje tijela).
83
Koji metabolički poremećaji mogu izazvati provocirane napadaje?
- elektrolitni disbalans
- hipo/hiperglikemija
- hipo/hipernatrijemija
- hipo/hiperkalcijemija
- hipo/hipermagnezijemija
84
Koji su visceromotorni simptomi inzularnih epilepsija?
Kardiovaskularne promjene – srčana frekvencija i tlak.
85
Koje su vrste automatizama?
- orofacijalni
- gesturalni
- ambulatorni
- verbalni
86
Koji su najčešći automatizmi u medijalnoj temporalnoj epilepsiji?
Orofacijalni i gesturalni automatizmi.
87
Koji su simptomi lateralne temporalne epilepsije?
- auditorna aura
- inicijalni poremećaj svijesti
- kraći napadaji
88
Koje dodatne metode se ponekad koriste u dijagnostici epilepsije?
- analiza likvora
- genetičko testiranje
- biopsija žlijezda znojnica
- biopsija mišića i neke druge rjeđe metode
89
Koje su vrste **idiopatskih generaliziranih** epilepsija?
- apsans epilepsija dječje dobi
- juvenilna apsans epilepsija
- juvenilna mioklonalna epilepsija
- generalizirana toničko-klonička epilepsija
90
Koji su najčešći automatizmi u frontalnoj epilepsiji?
Ambulatorni i verbalni automatizmi.
91
Što su fokalni napadaji?
Patološko izbijanje skupine neurona u jednoj hemisferi, mogu se širiti u druge dijelove.
92
Što je važno isključiti kod dijagnoze sinkope?
Kardiogenu sinkopu.
93
Što su iluzije u kontekstu aure?
Obmane osjetila u kojima se iskrivljeno doživljavaju realni senzori podražaji
94
Što su generalizirani napadaji?
Patološko izbijanje neuronske mreže u obje hemisfere.
95
Kako se etiološki svrstavaju epilepsije prema ILAE smjernicama iz 2017.?
- strukturalne
- genske
- infektivne
- metaboličke
- imunosne
- nepoznate
96
Što je head-up tilt table test?
Potvrdni test za dokaz **vazovagalne sinkope** pri čemu se bolesnik postavlja u uspravni položaj pod kutom između 60 i 80° u trajanju do 60 minuta.
97
Koji su simptomi emocionalne aure?
- strah
- depresija
- agitacija
- agresivnost
- anksioznost
98
Koje su karakteristike vidnih halucinacija kod okcipitalnih napadaja?
Elementarne – točkice, mrlje, krugovi, žarke boje.
Složenije halucinacije (životinje, ljudi) ukazuju na zahvaćenost asocijacijske regije i temporookcipitalne regije.
99
Što su provocirani napadaji?
Akutni simptomatski napadaji zbog privremenog sniženja praga podražljivosti neurona.
100
Koji su simptomi viscerosenzorne aure?
- osjećaj nelagode
- praznine
- lepršanja
- stezanja
- prelijevanja u trbuhu
101
Što je **nekonvulzivni** epileptički status?
Stanje s poremećajem svijesti ponašanja ili mentalnog stanja bez konvulzivne simptomatike koje traje najmanje 10 minuta.
102
Od čega je potrebno razlikovati sinkopu?
Epileptičkog napadaja, metaboličkog poremećaja i pseudosinkope.
103
Koja je definicija epileptičkog napadaja?
Iznenadni prolazni poremećaj funkcije CNS-a zbog patološkog izbijanja neurona.
104
Koji su simptomi gustatorne aure?
- kiselo
- slatko
- slano
- gorko
105
Što se može dogoditi prilikom gubitka svijesti kod sinkope?
Mogući su **mioklonički trzajevi** i mokrenje.
106
U kojem položaju se uvijek pojavljuje sinkopa?
U uspravnom položaju.
107
Koji su simptomi napadaja iz prefrontalnog motornog korteksa?
Teško se razlikuju zbog povezanosti s drugim arejama
ali mogu uključivati toničku devijaciju bulbusa, verziju glave, automatizme gestikulacije i vokalizaciju uz verbalne i neverbalne obrasce.
108
Što može uzrokovati patološko izbijanje?
Povećani ekscitacijski potencijal, smanjeni inhibicijski podražaj ili poremećaj astrocita.
109
Koji su simptomi cefaličke aure?
- čudan osjećaj u glavi
- malaksalost
- utrnulost
- pritisak
110
Koliko traju epileptički napadaji?
Od nekoliko sekundi do 2-3 minute, nakon čega spontano prestanu.
111
Gdje se nalazi mjesto ugriza jezika kod epileptičkog napadaja?
Na lateralnoj strani jezika.
112
Postoji li postiktalna sumšenost kod sinkope?
Ne, nije prisutna.
113
Što je epileptogeneza?
**Ireverzibilan** proces transformacije normalnog korteksa u **patološku** mrežu s epileptogenim izbijanjima.
114
Koje su vrste kognitivne aure?
- mnemoničke - deja vu, jamais vu
- halucinatorne - predmet, bolici, objekt
- iluzije - iskrivljeno se doživljavaju realni podražaji
- kompleksni psihički fenomeni
115
Zašto se standardni antiepileptici još uvijek široko primjenjuju u zemljama srednjeg i nižeg ekonomskog standarda?
Zbog financijskih razloga.
116
Koje su osnovne laboratorijske pretrage za dijagnostiku epileptičkog statusa?
- GUK
- elektroliti (Na+, K+, Mg++, Ca++)
- KKS
- ureja
- kreatinin
- CK-MB
- ABS
- koncentracija AEL u serumu
- CT
- EEG
- LP
- hemokultura
- urinokultura
- RTG srca i pluća
117
Što se radi ako napadaj traje dulje od 3 minute?
Treba ga prekinuti sa AEL jer dulje od 5 minuta znači ozbiljnu ugrozu za bolesnika.
118
Koliko traje proces epileptogeneze?
Može trajati danima, mjesecima ili godinama.
119
Koliko traje rutinsko EEG snimanje kod epileptičkog statusa?
Višekratmo 30-60 minuta ili kontinuirano 12-48 sati.
120
Koji su simptomi napadaja iz okcipitalnog režnja?
Pozitivni ili negativni vidni simptomi te okulomotorni simptomi.
121
Što se može dogoditi tijekom epileptogeneze?
- nekroza neurona
- klijanje kolaterala aksona i stvaranje **samoindicirajućeg kruga**
- ireverzibilne biokemijske promjene
122
Kako se kolokvijalno dijele epileptički napadaji?
Na žarišne (fokalne) i generalizirane.
123
Koji su vidni simptomi okcipitalnih napadaja?
- ispadi vidnog polja
- vidne iluzije
- halucinacije
124
Kako se dijele epilepsije prema prisutnosti provocirajućeg čimbenika?
Na neprovocirane i provocirane.
125
Što je indicirano ako se inicijalnom obradom ne može utvrditi uzrok sinkope?
- kardiološki pregled
- ergometrija
- UZV srca
126
Koliko traje žarišni epileptički status s poremećajem svijesti prema t1 i t2?
- t1 je 10 minuta
- t2 je 30-60 minuta
127
Što su provocirani epileptički napadaji?
Napadaji izazvani drugim procesima u organizmu, **ne liječe se antiepilepticima**.
128
Što je Jacksonov motorički marš?
Javlja se pri napadaju iz primarnog motoričkog korteksa (frontalni žarišni napad). Spora progresija motoričkih fenomena u susjedne regije tijela, najčešće **tonički** fenomeni. Nakon toga može nastati kljenut - **Toddova kljenut**.
129
Koje su najčešće regije zahvaćene aurom?
Temporalne i parijeto-okcipitalne regije.
130
Gdje započinje sinkopa?
U moždanom deblu.
131
Koliko traje apsans status prema t1?
- t1 je 10-15 minuta
- t2 nije definiran
132
Koji su neki uzroci provociranih epileptičkih napadaja?
- metabolički poremećaj
- intoksikacija
- infekcija
- trauma glave
133
Koji su standardni antiepileptici?
- karbamazepin
- valproat
- fenitoin
- fenobarbitol
134
Što je akutni simptomatski status?
Stanje koje se razvija kod osoba koje prije nisu bolovale od epilepsije zbog strukturalnog poremećaja mozga.
135
Koja je razlika između aure i prodromalnih simptoma?
Prodromi traju satima ili danima i uključuju promjene ponašanja, raspoloženja i osobnosti
136
Koja je jedina kronična neurološka bolest koja se može uvesti u trajnu remisiju lijekovima?
Epilepsija.
137
Što se događa kada mozak postane svjestan prijeteće hipoperfuzije?
Dolazi do pada tlaka, a usporenje pulsa inicijalno se ne mora nužno dogoditi.
138
Koji je učinak pojačanog djelovanja vagusa na sinusni čvor?
Usporava puls.
139
Zašto se **standardni** antiepileptici sve manje primjenjuju?
Zbog velikog rizika za ozbiljne nuspojave, posebno valproat zbog **teratogenosti**.
140
Koje su vrste senzorne aure?
- somatosenzorna
- vidna
- slušna
- njušna
- gustatorna
- cefalička
141
Koji su simptomi somatosenzorne aure?
- trnci
- bockanje
- utrnulost
- elektricitet
142
Kolika je prevalencija epilepsije?
Oko 50-190 oboljelih na 100 000.
143
Koji moderni antiepileptici imaju podjednaku učinkovitost kao standardni ali manji rizik za nuspojave?
- lamotrigin
- levetiracetam
- zonisamid
- oksarbazepin
- topiramat
144
Što je Kožnikovljev sindrom?
Oblik žarišnog epileptičnog **statusa** (frontalnog režnja) s kloničkim trzajevima koji mogu trajati satima ili danima najčešće se pojavljuje u slučaju Rasmunsenova encefalitisa, tumora, vaskularnih lezija ili urođenih grešaka.
145
Koji su simptomi vidne aure?
Stacionarne, trepeće ili svjetlost u pokretu, skotomi ili amauroza.
146
Kada se najčešće dijagnosticira epilepsija?
U djetinjstvu ili nakon 65. godine života.
147
Koji su ključni podaci za razlikovanje sinkope od epileptičkog napadaja?
Položaj u kojem se pojavio gubitak svijesti, mjesto ugriza jezika i postojanje postiktalne sumšenosti.
148
Što su refleksni epileptički napadaji?
Refleksni epileptični napadaj je specifična vrsta epileptičnog napadaja koji se pouzdano izaziva određenim podražajima ili aktivnostima. Ovi napadaji su provocirani, jer se javljaju kao odgovor na određeni okidač, za razliku od neprovociranih napadaja koji nastaju spontano, bez očiglednog vanjskog uzroka.
Primjeri okidača refleksnih napadaja
Vizualni podražaji – treptajuća svjetla, uzorci, ekrani
Slušni podražaji – određeni zvukovi ili glazba
Taktilni ili proprioceptivni podražaji – dodir, određeni pokreti
Mentalni podražaji – čitanje, računanje, određene misli
Najpoznatiji oblik refleksne epilepsije je fotosenzitivna epilepsija, gdje napadaji nastaju kao reakcija na trepereće svjetlo ili kontrastne uzorke.
Razlika između refleksnih i neprovociranih napadaja
Refleksni napadaji – imaju jasan vanjski okidač i događaju se kada je osoba izložena tom podražaju. Ako se epileptični napadaj ponovi, dijagnosticira se epilepsija.
Neprovocirani napadaji – događaju se spontano, bez trenutnog specifičnog uzroka, i često su posljedica epileptičnog poremećaja mozga.
149
Koliko je farmakološko liječenje epilepsije uspješno?
Oko 70-80% bolesnika postiže kontrolu napadaja.
150
Koji su simptomi slušne aure?
- zujanje
- zvonjenje
- piskutanje
- šumovi
151
Koji su prodromalni simptomi sinkope?
- bljedilo
- preznojavanje
- mučnina
- nelagodnost u trbuhu
- zijevanje
- hiperventilacija
152
Što je epileptogena mreža?
Skupina neurona povezanih patološkim **naglim, ekcesivnim i hipersinkronim** izbijanjem.
153
Što se može primijeniti kod bolesnika kod kojih farmakološko liječenje nije uspješno?
Neke od neurokirurških tehnika ili suportivnih metoda.
154
Koji su vidni i slušni simptomi sinkope?
Poteškoće u koncentraciji.
155
Što je paroksizmalni repetitivni depolarizacijski pomak?
Stanje u kojem izbijanje akcijskog potencijala nije praćeno uobičajenim refraktornim razdobljem.
156
Koji su simptomi njušne aure?
Neugodni mirisi poput paljevine ili truljenja.
157
Što su neprovocirajući napadaji?
Glavno obilježje epilepsije posljedica patoloških promjena mozga na staničnoj ili molekularnoj razini.
158
Kada se dijagnosticira epilepsija?
Kada se napadaji ponavljaju zbog postojanja kroničnog procesa.
159
Što je mioklonus vjeđa?
Brzi repetitivni mioklonički trzajevi vjeđa uz devijaciju bulbusa prema gore i ekstenziju glave.
160
Koliko traje toničko-klonički status prema t1 i t2?
- t1 je 5 minuta
- t2 je manje od 30 minuta.
161
Koja je najčešća vrsta sinkope?
Refleksna sinkopa.
162
Kako sinkopa nastaje?
Smanjenjem perifernog otpora ili udarnog volumena srca.
163
Što je aura u kontekstu epilepsije?
Subjektivni iktalni fenomeni koji mogu **prethoditi** objektivnim simptomima napadaja.
164
Koji su simptomi napadaja iz primarnog motorničkog korteksa?
Žarišni motorički fenomeni kontralateralne strane tijela, spora progresija u susjedne regije, mogu biti tonički, a nakon napadaja može zaostati kljenut (Toddova kljenut).
165
Što uzrokuje pad krvnog tlaka i/ili pulsa kod sinkope?
Nagle promjene aktivnosti autonomnog živčanog sustava.
166
Zašto bi se trebalo izbjegavati istodobnu primjenu 3 ili više antiepileptika?
Zbog povećanog rizika za razvoj nuspojava ili drugih štetnih događaja zbog međusobnih interakcija lijekova.
167
Što su epilepsije?
Bolesti s stalnom sklonošću mozga epileptičkim napadajima.
168
Kada se postavlja dijagnoza epilepsije?
Nakon 2 ili više neprovocirana ili refleksna napadaja u razmaku duljem od 24h, iznimno i nakon prvog napada.
169
Kako su epileptički napadaji često praćeni?
Kvantitativnim ili kvalitativnim poremećajima svijesti.
170
Kako se etiološki dijele epilepsije?
- strukturalne
- genske
- infektivne
- metaboličke
- imunosne
- nepoznate
171
Što označava epileptički status?
Prolongirani napadaji koji traju duže od 10 minuta, osim generaliziranih toničko-kloničkih napadaja koji se označavaju statusom već nakon 5 minuta.
172
Koje metode se koriste u dijagnozi epilepsije? EEG
neuroradiološke metode (MR mozga)
## Footnote
video EEG monitoriranje
funkcionalno snimanje (fMR
SPECT
PET)
invazivno EEG monitoriranje (subduralne elektrode
duboke elektrode
SEEG).
173
Koji su karakteristični simptomi medijalno-lateralnog podtipa temporalne epilepsije?
Rani gubitak svijesti i rana pojava orofacijalnih i verbalnih automatizama.
174
Koji je osnovni princip farmakološkog liječenja epilepsije?
Primjena monoterapije i započinjanje niskom dozom lijeka te spora titracija do minimalne doze kojom se postiže učinak ili se razviju nuspojave.
175
Što je epileptički status (ES)?
Hitno stanje u neurologiji koje zahtijeva brzu dijagnozu i terapiju zbog životne ugroženosti i visokog mortaliteta.
176
Što je sinkopa?
Kratkotrajni, naglo nastali, prolazni gubitak svijesti uzrokovan globalnom moždanom hipoperfuzijom nakon čega dolazi do potpunog neurološkog oporavka.
177
Koje droge mogu izazvati epileptičke napadaje?
Kokain.
178
Što je specifično za temporalne + epilepsije?
Kompleksna epileptogena mreža koja se proteže kroz temporalni režanj i okolne strukture.
179
Koji su simptomi miokloničkog apsansa?
Ritmički mioklonički trzajevi ruke uz toničku abdukciju ruke u trajanju 10-60 sekundi.
180
Koji su mogući uzroci sinkope?
- refleksna uzrokovana ortostatičkom hipotenzijom
- kardiogena
- cerebrovaskularna
181
Što se preferira u slučaju neuspjeha prvog antiepileptika?
Zamjena drugim antiepileptikom također u monoterapiji.
182
Jesu li aure tipične za frontalne epilepsije?
Ne, napadaji najčešće nastaju bez aura.
183
Koji lijekovi mogu izazvati epileptičke napadaje?
- antibiotici
- teofilin
- antidepresivi (TCA, SSRI)
- antipsihotici starije generacije
184
Zašto nataje epileptični status?
Stanje produljenog epileptičkog napadaja zbog neučinkovitosti mehanizama za prekid napadaja ili inicijacije abnormalno produljenih napadaja.
185
Što se preporučuje ako drugi antiepileptik također ne uspije?
Politerapija se preferira u odnosu na monoterapiju trećim antiepileptikom.
186
Koje cerebrovaskularne bolesti mogu izazvati epileptičke napadaje?
AV malformacije.
187
Što predstavljaju t1 i t2 vremena u epileptičkom statusu?
- t1 je vrijeme za početak liječenja
- t2 je vrijeme do kojeg bi status trebao biti pod kontrolom kako bi se izbjegle dugotrajne posljedice
188
Kako se karakteriziraju napadaji frontalnog režnja?
- naglim nastankom i prestankom s brzim oporavkom svijesti
- kratkotrajni
- mogu se pojaviti u serijama ili klasterima
- česti u snu
- bizarni hipermotorički obrasci ponašanja
189
Juvenilna mioklonalna epilepsija VS. kloničko-tonička epilepsija
Juvenilna mioklonalna epilepsija (JME) je jedan od najčešćih tipova generalizirane epilepsije koji se obično javlja u adolescenciji, između 12. i 18. godine života. Karakterizirana je **mioklonusima** – brzim, nekontroliranim trzajevima mišića, najčešće u rukama i ramenima. Ovi trzajevi se često javljaju nakon buđenja i mogu biti praćeni toničko-kloničkim napadajima ili odsutnim (apsans) napadajima.
Razlike između juvenilne mioklonalne epilepsije i toničko-kloničkih grčeva:
Vrsta napadaja:
JME: Dominiraju mioklonusi – kratki, trzajni pokreti mišića. Mogu se javiti i toničko-klonički napadaji, ali nisu nužno prisutni.
Toničko-klonički napadaji: Karakterizirani su gubitkom svijesti, ukočenošću (tonička faza) i ritmičkim trzajevima cijelog tijela (klonička faza).
Uzrok:
JME: Genetski faktor igra značajnu ulogu.
Toničko-klonički napadaji: Mogu biti uzrokovani različitim stanjima, uključujući epilepsiju, povrede mozga, infekcije, trovanja itd.
