P08 CEREBROVASKULARNE BOLESTI Flashcards
1
Q
Koliko bodova dobiva AVM smještena u govornom području?
A
1 bod.
2
Q
Koliko bodova dobivaju površinske vene prema Spatzler-Martinovoj ljestvici?
A
0 bodova.
3
Q
Koliko bodova dobivaju duboke vene prema Spatzler-Martinovoj ljestvici?
A
1 bod.
4
Q
Koji je terapijski pristup za AVM s 1 ili 2 boda prema Spatzler-Martinovoj ljestvici?
A
Resekcija.
5
Q
Koji je terapijski pristup za AVM s 3 boda prema Spatzler-Martinovoj ljestvici?
A
Radiokirurgija pa resekcija.
6
Q
Koji je terapijski pristup za AVM s 4 ili više bodova prema Spatzler-Martinovoj ljestvici?
A
Individualizirani multimodalni pristup liječenju.
7
Q
Što su kavernomi?
A
Kavernozni angiomi, kongenitalne vaskularne malformacije.
8
Q
Gdje se nalaze kavernomi?
A
U bijeloj tvari i korteksu hemisfera.
9
Q
Kakva je stijenka kavernoma?
A
Vrlo tanka.
10
Q
Kakav je protok krvi kroz kavernome?
A
Vrlo spor.
11
Q
Kako se dijagnosticiraju kavernomi?
A
MR mozga.
12
Q
Kakva su krvarenja kod kavernoma?
A
Iznimno spora, masivna krvarenja su rijetka.
13
Q
Koji je terapijski pristup za kavernome?
A
Neurokirurški, stereotaktičnom radiokirurgijom.
14
Q
Kako antitrombotička terapija može uzrokovati ICH?
A
Uzimanje varfarina povećava rizik za ICH 2-4x.
15
Q
Koje dvije angiopatije se najčešće povezuju s nastankom ICH?
A
Hipertenzivna mikroangiopatija i amiloidna angiopatija.
16
Q
Koje su osnovne laboratorijske pretrage kod dijagnostike ICH?
A
Iste kao kod IMU.
17
Q
Zašto je važno razlikovati primarni od sekundarnog ishemijskog moždanog udara?
A
Radi pravilnog liječenja.
18
Q
Koja su tipična mjesta krvarenja kod primarnog ICH?
A
Putamen, globus pallidus, talamus, capsule interne, periventrikularna bijela tvar, pons, cerebelum.
19
Q
Kako MR T2 sekvenca pomaže kod dijagnostike ICH?
A
Prikazuje rezidualni hemosiderin u makrofagima nakon tihi MU.
20
Q
Koja metoda se koristi za sumnju na AVM malformaciju?
A
DSA (digitalna suptrakcijska angiografija).
21
Q
Koliki postotak subarahnoidalnih krvarenja je posljedica rupture sakularne aneurizme?
A
85%.
22
Q
Što je perimezencefalično krvarenje?
A
Krvarenje koje najvjerojatnije nastaje rupturom vene.
23
Q
Gdje najčešće nastaju intrakranijalne aneurizme?
A
Na mjestima bifurkacija arterija baza mozga.
24
Q
Koji čimbenici povećavaju rizik od intrakranijalnih aneurizmi?
A
Pušenje, alkohol, hipertenzija.
25
Gdje nastaje 90% intrakranijalnih aneurizmi?
U prednjoj cirkulaciji, na a. communicans anterior, a. carotis interni i mediji.
26
Kako izgledaju sakularne aneurizme?
Okrugle, povezane s ishodišnom arterijom vratom.
27
Kolika je prosječna veličina sakularnih aneurizmi?
Oko 7,5 mm.
28
Koje aneurizme najčešće pucaju?
One veće od 10 mm.
29
Koji je dijagnostički postupak za bolesnike sa SAH?
Nativni CT, a ako je negativan, LP.
30
Kako razlikovati traumatsku punkciju od krvarenja u likvoru?
Centrifugiranjem krvi i inspekcijom supernatanta na ksantokromiju.
31
Što radimo nakon nativnog CT-a ili LP-a kod pacijenta sa SAH?
Uputimo ga na angiografiju (CTA ili DSA).
32
Što znači negativan CTA ili DSA kod SAH?
Neaneurizmatski SAH, dijagnoza perimezencefaličnog SAH-a ako se krv nakuplja u području mezencefalona ili ponsa.
33
Koji su glavni ciljevi liječenja sindroma moždanog udara?
Primarna prevencija, liječenje akutnog MU, rehabilitacija, sekundarna prevencija.
34
Na što je usmjerena primarna prevencija IMU-a?
Otklanjanje čimbenika rizika.
35
Koji su modificirajući čimbenici rizika za IMU?
Arterijska hipertenzija, pušenje, droge, prekomjerna tjelesna masa, fizička neaktivnost, dislipidemija, dijabetes, bolesti srca i perifernih krvnih žila, hiperkoaguabilna stanja, uzimanje kontraceptiva.
36
Koji su nemodificirajući čimbenici rizika za IMU?
Dob, spol, genetički čimbenici (rasa, MU u obitelji).
37
Koji su najčešći poremećaji kod kojih trebamo odvagnuti rizik i koristi primjene antikoagulantne terapije?
FA i asimptomatska stenoza karotida.
38
Koju tablicu koristimo za procjenu rizika IMU kod nevalvularne FA?
CHA2DS2-VASc rizik tablicu.
39
Koliko bodova dobiva pacijent s kroničnim zatajenjem srca prema CHA2DS2-VASc tablici?
1 bod.
40
Koliko bodova dobiva pacijent s hipertenzijom prema CHA2DS2-VASc tablici?
1 bod.
41
Koliko bodova dobiva pacijent stariji od 75 godina prema CHA2DS2-VASc tablici?
2 boda.
42
Koliko bodova dobiva pacijent s dijabetesom prema CHA2DS2-VASc tablici?
1 bod.
43
Koliko bodova dobiva pacijent s poviješću moždanog udara prema CHA2DS2-VASc tablici?
2 boda.
44
Koliko bodova dobiva pacijent s vaskularnim bolestima prema CHA2DS2-VASc tablici?
1 bod.
45
Koliko bodova dobiva pacijent star između 65 i 74 godine prema CHA2DS2-VASc tablici?
1 bod.
46
Koliko bodova dobiva ženski spol prema CHA2DS2-VASc tablici?
1 bod.
47
Koliko bodova prema CHA2DS2-VASc tablici označava nizak rizik za IMU?
0 bodova.
48
Koliko bodova prema CHA2DS2-VASc tablici označava umjereni rizik za IMU?
1 bod.
49
Koliko bodova prema CHA2DS2-VASc tablici označava visok rizik za IMU?
Više od 1 boda.
50
Koliko se smanjuje rizik za IMU kod pacijenata s 1 bodom i više koji su na peroralnoj antikoagulantnoj terapiji?
Za 70%.
51
Koju ljestvicu koristimo za procjenu rizika krvarenja kod pacijenata na antikoagulantnoj terapiji?
HAS-BLED ljestvicu.
52
Koliko bodova prema HAS-BLED ljestvici označava nizak rizik za krvarenje?
0 bodova.
53
Koliko bodova prema HAS-BLED ljestvici označava povišen rizik za krvarenje?
1 ili 2 boda.
54
Koliko bodova prema HAS-BLED ljestvici označava visok rizik za krvarenje?
Više od 2 boda.
55
Koliko bodova dobiva pacijent s hipertenzijom prema HAS-BLED ljestvici?
1 bod.
56
Koliko bodova dobiva pacijent s abnormalnom jetrenom ili bubrežnom funkcijom prema HAS-BLED ljestvici?
1 ili 2 boda.
57
Koliko bodova dobiva pacijent s poviješću moždanog udara prema HAS-BLED ljestvici?
1 bod.
58
Koliko bodova dobiva pacijent s prethodnim krvarenjima prema HAS-BLED ljestvici?
1 bod.
59
Koliko bodova dobiva pacijent s labilnim INR prema HAS-BLED ljestvici?
1 bod.
60
Koliko bodova dobiva starija životna dob prema HAS-BLED ljestvici?
1 bod.
61
Koliko bodova dobiva zloupotreba alkohola ili droga prema HAS-BLED ljestvici?
1 ili 2 boda.
62
Što visok rizik za krvarenje prema HAS-BLED ljestvici znači za primjenu antikoagulantne terapije?
Nije kontraindikacija, ali zahtijeva povećanu kontrolu.
63
Što je zona penumbre?
Područje između funkcionalnih i nekrotičnih promijenjenih neurona, zona hipoperfuzije zbog anastomoza.
64
Koji pacijenti su kandidati za intravenoznu trombolitičku terapiju?
Pacijenti koji dolaze u hitnu neurološku ambulantu unutar 4,5h od nastupa simptoma.
65
Kako CT prikazuje stari hematom?
Kao strukturu izodenznu sa ostatkom moždanog parenhima.
66
Koji je rizik nakon 4,5h od nastupa simptoma kod IMU?
Povećava se rizik za razvoj simptomatskog intracerebralnog krvarenja.
67
Kako MR prikazuje stari hematom?
Vidimo depozite hemoglobina koji zaostaju trajno u fagocitima.
68
Što je citotoksični edem?
Intersticijska tekućina ulazi intracelularno zbog poremećaja u radu ionskih crpki, ugrožava zonu penumbre.
69
Koja je mogućnost suvremenih centara osim medikamentne terapije?
Endovaskularna mehanička evakuacija tromba.
70
Što prikazuje CT s kontrastom?
Zonu oko infarkta, tzv. zonu penumbre/zona oligemije.
71
Što je vazogeni edem?
Nakon 2-5 dana od ishemije, dolazi do pucanja hematoencefalne barijere i ulaska intravaskularne tekućine u intercelularni i intracelularni prostor.
72
Koje su potporne mjere u terapiji MU?
Regulacija tlaka, glikemije i tjelesne temperature.
73
Koliko dugo je tlak povišen kod akutnog IMU?
Prvih 3-5 dana.
74
Koje su ciljne vrijednosti za tjelesnu temperaturu kod akutnog IMU?
Niže od 37,5°C.
75
Koji su uzroci ishemije ili hemoragije?
Makroangiopatija, mikroangiopatija, kardioembolija, kriptogeni MU, embolijski MU nepoznate etiologije.
76
Koje su ciljne vrijednosti za glukozu u krvi kod akutnog IMU?
Euglikemija.
77
Kako mozak reagira na poremećaje perfuzije?
Autoregulacijom, učinkovita do pada RRS < 70mmHg.
78
Koje su ciljne vrijednosti za oksigenaciju kod akutnog IMU?
Adekvatna oksigenacija.
79
Koji je najčešći uzrok kardioembolijskog MU?
Nevalvularna fibrilacija atrija (FA).
80
Koje su ciljne vrijednosti za hidraciju kod akutnog IMU?
Adekvatna hidracija.
81
Koja pitanja treba postaviti u anamnezi i kliničkom statusu bolesnika s cerebrovaskularnim bolestima?
Je li bolesnik imao moždani udar i je li potrebna hospitalizacija? Koje arterije su zahvaćene? Radi li se o ishemiji ili hemoragiji? Koji je mehanizam nastanka?
82
Koje terapije su potrebne za teže oblike IMU?
Antiedematozna terapija i gastroprotekcija.
83
Kada započinjemo rehabilitaciju kod akutnog IMU?
Odmah.
84
Koji su simptomi moždanog udara?
Naglo nastanak i brzi razvoj neurološkog deficita, gubitak funkcija u zahvaćenoj regiji mozga.
85
Koji je rizik za recidiv MU u prvih 90 dana?
20%.
86
Koji su simptomi generalizirane ishemije mozga?
Sumnja, tinitus, inkontinencija, „mračenje pred očima“.
87
Koliko pacijenata s TIA razvije IMU unutar 1-2 dana?
50%.
88
Koji su rutinski laboratorijski testovi za dijagnostiku MU?
Kompletna krvna slika, sedimentacija eritrocita, glukoza u krvi, ureja, elektroliti, koagulogram, lipidogram, srčani enzimi, analiza urina.
89
Koje dodatne pretrage se izvode ako rutinske pretrage ne daju dijagnozu?
MR, CT ili MR angiografija, transtorakalni ili transezofagealni ultrazvuk srca.
90
Koji su primarni uzroci intracerebralne hemoragije?
Hipertenzivna hijalina arterioskleroza i amiloidna angiopatija.
91
Koji su negativni fenomeni moždanog udara?
Poremećaj cirkulacije – slabost, gubitak osjeta/vida.
92
Što podrazumijeva sekundarna prevencija IMU?
Prepoznavanje etioloških faktora i njihovo uklanjanje/kontroliranje.
93
Koji su sekundarni uzroci intracerebralne hemoragije?
Vaskularne malformacije, antitrombotici, koagulacijski poremećaji, infekcija, tumori, korištenje simpatomimetičkih droga.
94
Koji su pozitivni fenomeni moždanog udara?
Žarišni epileptični napadaji – toničko-klonički grčevi, vidne halucinacije.
95
Koji lijekovi se koriste u standardnoj antiagregacijskoj terapiji?
ASK ili klopidrogel.
96
Koji lijek se koristi za aterosklerozu?
Statini.
97
Što je amiloidna angiopatija?
Progresivna bolest starije životne dobi uzrokovana nakupljanjem amiloidnih proteina u krvnim žilama.
98
Što su šni epileptični napadaji?
Toničko-klonički grčevi, vidne halucinacije.
99
Kako se dijagnosticira amiloidna angiopatija?
Biopsijom ili MR-om.
100
Koji su faktori visokog rizika za moždani udar?
Simptomi duži od 10 minuta, stariji od 60 godina, ispad motorike/govora i dijabetes.
101
Koji su tretmani za simptomatske stenoze?
Karotidna endarterektomija ili stent.
102
Što je AVM?
Klupko arterija i vena koje međusobno komuniciraju bez kapilara.
103
Koje su dosadašnje bolesti važne u anamnezi moždanog udara?
Hipertenzija, FA, MU, TIA, dijabetes, koronarna bolest.
104
Koji su simptomi AVM-a?
Epileptički napadaji, glavobolje, žarišni neurološki ispadi.
105
Koji lijekovi se koriste za mikroangiopatski uzrok?
Aspirin i kontrola krvnog tlaka.
106
Kako se dijagnosticira AVM?
MR-om i angiografijom.
107
Koje su navike važne u anamnezi moždanog udara?
Pušenje, alkohol, kontraceptivi, antikoagulansi, droge.
108
Koja terapija se koristi za kardioembolijski MU?
Peroralna antikoagulantna terapija.
109
Koji su kandidati za hospitalizaciju kod moždanog udara?
Pacijenti za fibrinolitičku/rekanalizacijsku terapiju i oni s visokim rizikom od recidiva.
110
Kada započinjemo terapiju za blagi MU/TIA?
1 ili 3 dana.
111
Kada započinjemo terapiju za teži MU/TIA?
6-12 dana.
112
Koji su klinički simptomi sindroma prednje cirkulacije?
Kontralateralna hemipareza, ispad vidnog polja i poremećaj viših moždanih funkcija.
113
Koji su klinički simptomi sindroma stražnje cirkulacije?
Nistagmus, vrtoglavica, disartrija, Hornerov sindrom.
114
Koje su ciljne vrijednosti krvnog tlaka kod intracerebralnog krvarenja?
Oko 140mmHg.
115
Koji su znakovi porasta intrakranijalnog tlaka?
Glavobolja, povraćanje, sniženje stupnja svijesti, anizokoreja.
116
Koji su tretmani za površinske i cerebralne hematome?
Dekompresijska kraniotomija.
117
Koji su tretmani za duboke hematome?
Opće mjere, podizanje uzglavlja, osmotička antiedematozna terapija, hiperventilacija.
118
Koji je cilj liječenja SAH?
Što prije započeti s općim terapijskim mjerama i prevencijom odgođene cerebralne ishemije, vazospazma i ponovnog krvarenja.
119
Koji je uzrok vazospazma kod SAH?
Djelovanje raspadnutih produkata krvi na stijenke arterija.
120
Kako se dijagnosticira vazospazam?
Transkranijalni doppler, CTA, DSA.
121
Koji lijek se koristi za prevenciju vazospazma?
Nimodipin.
122
Koji su kirurški tretmani za aneurizmatski SAH?
Neurokirurško 'clipping' ili endovaskularno 'coiling'.
123
Koje su specifičnosti zbrinjavanja bolesnika s akutnim moždanim udarom u NJIL?
Trajni monitoring pacijenata, hemodinamski i multimodalni neuromonitoring (EEG, ICP, TCD).
124
Koji pacijenti se zbrinjavaju u NJIL?
Svi s moždanim udarom, bolesnici u epileptičkom statusu, maisteničnoj krizi, bolesnici s akutnim poliradikuloneuritisom.
125
Koji je 'zlatni sat' u NJIL?
60 minuta od primitka pacijenta.
126
Koji su kriteriji za trombolizu kod akutnog ishemijskog MU?
Mlađi od 80 godina, nisu preboljeli ranije MU niti imaju dijabetes, NIHSS < 25, ne uzimaju antikoagulantnu terapiju.
127
Koji su kriteriji za trombektomiju kod akutnog ishemijskog MU?
Okludirana velika krvna žila, dob > 18 godina, NIHSS > 6, vrijeme od nastupa simptoma do 6h.
128
Koji su ciljevi stabilizacije kod akutnog ishemijskog MU?
Stabilizacija dišnog puta i disanja, položaj glave na 30°, postavljanje centralnog intravenskog puta, EKG, kontrola i trajni nadzor krvnog tlaka, kontrola GUK-a.
129
Koji su ciljevi liječenja SAH u NJIL?
CT, LP, prikaz intrakranijalnih krvnih žila (CTA, DSA), sprečavanje rerupturiranja aneurizme.
130
Koje parametre uzimamo u obzir pri odabiru terapije prema Spatzler-Martinovoj ljestvici?
Veličina AVM, lokacija, vene.
131
Koliko bodova dobiva mala AVM prema Spatzler-Martinovoj ljestvici?
1 bod.
132
Koliko bodova dobiva srednja AVM prema Spatzler-Martinovoj ljestvici?
2 boda.
133
Koliko bodova dobiva velika AVM prema Spatzler-Martinovoj ljestvici?
3 boda.
134
Koliko bodova dobiva AVM smještena izvan govornog područja?
0 bodova.
135
Što je tranzitorni ishemijski udar (TIA)?
Kratkotrajni gubitak cerebralne ili monookularne funkcije uzrokovan žarišnim poremećajem cirkulacije, bez akutnog infarka.
136
Koji je rizik za ipsilateralni infarkt kod okludirane arterije?
Minimalni rizik.
137
Koja terapija se koristi za asimptomatske stenoze do 59% i okluzije?
Medikamentna terapija.
138
Koji simptomi prethode IMU u 20% slučajeva?
Žarišni simptomi tipa TIA-e: hemianopsije, dvoslike, hemipareze, hemihipoestezija, disartrije, disfazije, otežan hod.
139
Kako nativni CT prikazuje ishemiju?
Kao hipodenznu zonu nakon 7-24h od nastupa simptoma.
140
Koji lijekovi se koriste u dvojnoj antiagregacijskoj terapiji?
Klopidrogel, ASK.
141
Koje su osnovne karakteristike moždane cirkulacije?
Varijabilna od osobe do osobe, standardna moždana cirkulacija uključuje prednju (karotidnu) i stražnju (vertebrobazilarnu) cirkulaciju, povezane preko circulus Willisi.
142
Kako nativni CT prikazuje hematom?
Kao hiperdenznu zonu odmah po nastupu simptoma, najčešće homogenu.
143
Koji su ciljevi općih mjera kod akutnog IMU i TIA?
Poboljšati lokalnu perfuziju i minimalizirati somatske komplikacije.
144
Što tražimo na CT-u u prva 3h od nastupa ishemije?
Gubitak nabora inzule, brisanje granica sive i bijele tvari, granice lentiformne jezgre.
145
Što je zona infarkta?
Područje u kojem dolazi do nekroze neurona i potpornih stanica.
146
Kako MR prikazuje zonu infarkta?
Već nakon 30 minuta.
147
Što su cerebrovaskularne bolesti?
Skupina vaskularnih poremećaja koji zahvaćaju moždane ili vratne krvne žile, najčešće arterije.
148
Koji je vodeći uzrok invalidnosti i treći vodeći uzrok smrti odraslih osoba?
Moždani udar.
149
Što je moždani udar?
Naglo nastali žarišni ispadi neuroloških funkcija zbog ishemije, intracerebralnog ili subarahnoidalnog krvarenja.
150
Što su tranzitorni ishemijski napadi (TIA)?
Kratkotrajni ispadi neuroloških funkcija koji traju kraće od 1h.
151
Koji je preporučeni INR raspon za terapiju varfarinom?
2-3.
152
Koji su novi koncepti proširene definicije moždanog udara?
Retinalna ishemija, tihi moždani udari, moždani udari uzrokovani trombozama venskih sinusa i embolični moždani udari nepoznate etiologije.
153
Koji lijekovi se koriste kao NOAK?
Dabigatran, rivaroksaban.
154
Zašto je NOAK povoljniji od varfarina?
Nije potrebna kontrola pacijenta.
155
O čemu ovisi daljnje zbrinjavanje pacijenta?
O komplikacijama koje pacijent razvije.
156
Što su tihi moždani udari?
Slučajni nalazi infarkta ili krvarenja u radiološkim pretragama CNS-a koji nisu uzrokovali jasno vidljive neurološke ispade.
157
Što je tihi ishemijski nalaz na MR-u?
Ishemijski nalaz na MR-u bez manifestnih simptoma.
158
Zašto je važno održavanje MAP-a?
Zbog povišenja krvnog tlaka.
159
Kojoj skupini žena se može preporučiti ASK za primarnu prevenciju?
Ženama između 55 i 79 godina.
160
Kada se primjenjuje antihipertenzivna terapija?
Kada je MAP >130mmHg.
161
Koliko tihi ishemijski nalaz može biti prisutan na jedan manifestni MU?
Barem 10 tihi ishemijski nalaza.
162
Zašto su akutni moždani udar i TIA hitna stanja?
Zato što hitno liječenje i obrada u specijaliziranoj bolnici znatno poboljšavaju prognozu bolesti.
163
Koji je uvjet za preporuku ASK kod žena?
Ne postoji znatan rizik za krvarenje u GIS.
164
Koji lijekovi se koriste za antihipertenzivnu terapiju?
Beta blokatori.
165
S čime se povezuju tihi ishemijski nalazi?
Razvojem demencije, bolesti pokreta, depresije, povećanim rizikom za teški MU i smrt.
166
Koje su daljnje mjere zbrinjavanja kod SAH-a?
Iste kao i kod IMU (trajni imaging, tlak, oksigenacija, antiedematozni položaj, intubacija i ventilacija u slučaju povišenja ICP ili antiedematozni položaj (30°) i terapija).
167
U koliko postotaka slučajeva je ishemija uzrok MU?
80% slučajeva.
168
Kada se ASK može preporučiti pacijentima s kroničnom bubrežnom bolesti?
Ako imaju GFR < 45 mL/min/1,73m2.
169
Što je ključno u primarnoj prevenciji moždanog udara?
Prepoznati bolesnike s povišenim vaskularnim rizikom i uvesti odgovarajuću obradu i medikamentnu terapiju.
170
Koje su najčešće komplikacije SAH-a?
Vazospazam, hidrocefalus, hiponatrijemija, epileptički napadaji.
171
Koji su drugi uzroci MU osim ishemije?
Intracerebelarna hemoragija (10%), SAH (5%), ostali rijetki uzroci (5%).
172
Koje metode koristimo za potvrdu dijagnoze MU?
CT ili MR, rijetko LP.
173
Kako se moždani udar dijeli prema mehanizmu nastanka?
Na infarkt mozga (ishemijski moždani udar), intracerebralno krvarenje (hemoragijski moždani udar) i subarahnoidalno krvarenje.
174
Kada se ASK ne preporučuje pacijentima s kroničnom bubrežnom bolesti?
Ako imaju eGFR < 45 mL/min/1,73m2.
175
Koji faktori mogu pomoći pri postavljanju dijagnoze MU?
Intenzivni fizički napor, seks, antikoagulantna terapija, kontraceptivna terapija.
176
Kada je stenoza karotidnih arterija hemodinamički značajna?
Kada prijeđe granicu >50%.
177
Koji su simptomi glavobolje kod različitih tipova MU?
25% IMU, 50% ICH, 100% SAH.
178
Što je sentinel glavobolja?
Glavobolja koja se javlja par dana prije rupture aneurizme.
179
Kako se moždani udar dijeli prema trajanju?
Na progresivni (u razvoju) i dovršeni moždani udar.
180
Kada se preporučuje kirurška intervencija za stenozu karotidnih arterija?
Kada je stenoza >60%.
