P01 OSJETNI SUSTAV Flashcards

1
Q

Što je integrativni osjet?

A

Diskriminacijski i lokalizacijski osjet koji uključuju stereognoziju, grafesteziju, diskriminativni osjet, alesteziju, ekstinkciju.

Ovo su složenije somatosenzorne funkcije koje zahtijevaju integraciju informacija u višim centrima mozga, osobito u somatosenzornom korteksu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što je stereognozija?

A

Sposobnost prepoznavanja oblika i veličine predmeta samo dodirom, bez pomoći vida. Npr., ako zatvorenih očiju uzmete ključ, možete ga prepoznati.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što je grafestezija?

A

Sposobnost prepoznavanja slova, brojeva ili simbola koji su ispisani na koži bez gledanja. Npr., ako vam netko prstom ispiše broj ‘5’ na dlanu, vi ga možete prepoznati.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što je diskriminativni osjet?

A

Sposobnost razlikovanja različitih osjetnih podražaja, uključujući dvotočkovnu diskriminaciju i vibracijski osjet.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što je dvotočkovna diskriminacija?

A

Sposobnost razlikovanja dviju bliskih točaka podražaja na koži (npr. razlikovanje dodira dviju igala na prstu, gdje je osjet precizniji, u usporedbi s leđima, gdje je manje precizan).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Što je vibracijski osjet?

A

Sposobnost prepoznavanja vibracija prenesenih kroz kožu i kosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što je alestezija?

A

Fenomen kod kojeg osoba osjeća podražaj na drugom mjestu od onog na kojem je zapravo primijenjen. Može biti znak neuroloških oštećenja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što je ekstinkcija?

A

Nemogućnost prepoznavanja podražaja s jedne strane tijela kada su istovremeno prisutni podražaji na obje strane. Primjer: ako istovremeno dodirnemo osobu na desnoj i lijevoj ruci, osoba može ignorirati jedan od dodira (obično na strani gdje postoji neurološko oštećenje).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koji su osjetni putovi prema malome mozgu?

A

Spinocerebelarni putevi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što prenosi prednji spinocerebelarni put?

A

Ukrižena vlakna iz Golgijevih tetivnih te vlakna koja prenose osjet boli i pritiska.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Što prenosi stražnji spinocerebelarni put?

A

Neukrižena vlakna iz torakalnih i lumbalnih segmenata koja donose impulse mehanoreceptora.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Što je svjesna percepcija osjeta?

A

Sve osjetne informacije koje dolaze putem spinotalamičkih i lemnisknih puteva prekapčaju se u talamusu, odlazak u postcentralni girus parijentalnog režnja, tj. primarnu receptivnu regiju za osjet.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što uzrokuje podraživanje primarne osjetne regije parijentalnog režnja?

A

Osjet trnjenja i mravinjanja na suprotnoj strani tijela.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kako dijelimo poremećaje osjeta?

A

Na subjektivne smetnje i objektivne osjetne ispade.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Što su subjektivne osjetne smetnje?

A

Bol i parestezije (različite subjektivne osjetne senzacije koje bolesnik spontano doživljava bez vanjskog podražaja: mravinjenje, utrnulost, drvenost, toplina, hlađenje).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Što su disestezije?

A

Poremećaj interpretacije osjeta (npr. osjet žarenja nakon laganog dodira).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Kako se ispituje površinski osjet?

A

Primjenjuju se blagi, supraliminalni podražaji sukcesivno na simetrična mjesta jedne i druge strane tijela, a potom bilateralnim simultanim podraživanjem.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kako se ispituje osjet dodira?

A

Kožu lagano dodirnemo vatom, prstom – ispitujemo kvalitetu podražaja i sposobnost lokalizacije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Što je taktilna hipestezija?

A

Smanjen osjet dodira.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Što je taktilna anestezija?

A

Potpuni gubitak osjeta dodira.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Što je taktilna hiperestezija?

A

Pojčan osjet dodira.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Kako se ispituje osjet temperature?

A

Koristimo epruvete s hladnom i epruvete s toplom vodom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Što je termohipestezija?

A

Smanjen osjet temperature.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Što je termoanestezija?

A

Potpuni gubitak osjeta temperature.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Što je termohiperestezija?
Pojčan osjet temperature.
26
Kako se ispituje površinska bol?
Bolesnik ima zatvorene oči, lagano ga ubodemo plastičnom iglicom te ga upitamo osjeća li ubod, ispitujemo prvo područje smanjenog osjeta (hipalgezija) prema području s normalnim osjetom, ukoliko se radi o pacijentu sa pojačanim osjetom boli (hiperalgezija) idemo prvo od područja s normalnim osjetom prema području sa povećanim osjetom.
27
Što je hipoalgezija?
Smanjen osjet boli.
28
Što je algoanestezija?
Potpuni gubitak osjeta boli.
29
Što je hiperalgezija?
Pojčan osjet boli.
30
Što je spontana/centralna bol?
Nastaje pri oštećenju talamusa.
31
Što uzrokuje oštećenje spinotalamičkog trakta?
Kratkotrajnu intenzivnu bol palećeg karaktera. ## Footnote Spinotalamički trakt je dio anterolateralnog sustava i prenosi osjet boli, temperature, grubog dodira i pritiska iz tijela u mozak.
32
Kako se ispituje dubinski osjet?
Ispitivač obuhvati prst s obiju strana (palac pr.), flektira ga ili ekstendira, pri čemu pacijent mora reći koji prst ispitanik dodiruje i koji je smjer kretnje, ispitivanje posturalnog i kinestatičkog položaja.
33
Kako zdrava osoba primjećuje promjene u interfalangealnom zglobu?
Primjećuje promjene od 1-2°.
34
Koji receptori prenose osjet dodira i pritiska?
Merkelova, Pacinijeva i Meissnerova tjelešca.
35
Što su Valleixove točke?
Mjesta u toku nekih moždanih i perifernih živaca gdje se živci mogu pritisnuti o koštanu podlogu.
36
U kojim slučajevima su Valleixove točke bolne?
U slučajevima neuritisa i neuralgije živaca.
37
Koje su Valleixove bolne točke?
Ishijadikusa i trigeminusa.
38
Kako se prenosi impuls osjeta dodira?
Dodir se prenosi dvama glavnim putovima: 1. Fini dodir, vibracija i propriocepcija putuju ipsilateralnim fasciculus cuneatus et gracilis kroz dorzalne kolumne do nukleusa u produljenoj moždini, gdje se križaju i nastavljaju kao medijalni lemniskus do talamusa. 2. Grubi dodir i pritisak putuju kroz dorzalni korijen, ulaze u kralježničnu moždinu, križaju se na razini segmenta, te se kontralateralnim ventralnim spinotalamičkim putem prenose do talamusa.
39
Što obuhvaća proprioceptivni osjet?
Statognoziju/posturalni osjet (osjet položaja), kinestetički osjet (osjet kretanja), paleoesteziju (osjet vibracije), osjet dubinske boli.
40
Koji su receptori važni za prijenos dubinske boli?
Mišićna vretena, Paccinijeva i Golgi-Mazzonijeva tjelešca.
41
Kako se prenosi impuls dubinske boli?
Aδ debela mijelizirana vlakna do ggl. spinalnog korijenova, ulaze bez prekapčanja u stražnji funiculus te tvore dva trakta: medijalni fasciculus gracilis (donji udovi) i lateralni fasciculus cuneatus (gornji udovi), dolaze na istoimene jezgre u produljenoj moždini, križaju stranu i tvore lemniscus medialis, talamus, cijeli sustav se zbog lemniscusa medijalisa zove lemniskalni sustav.
42
Kako se prenosi osjet vibracije?
Lemniskalnim sustavom.
43
Kako se prenosi osjet pritiska i duboke boli?
Povezan je s posturalnim položajem, prenosi se lemniskalnim putem.
44
Što je topoestezija?
Diskriminacijski osjet, vlakna koja prenose signale finog dodira odgovorna su za diskriminaciju i taktilnu lokalizaciju osjeta dodira.
45
Koji receptori su odgovorni za topoesteziju?
Meissnerova tjelešca smještena u koži bez dlake.
46
Čime se provodi ispitivanje osjeta vibracije?
Glazbenom vilicom koja titra u frekvenciji 128/256 Hz.
47
Gdje se stavlja glazbena vilica tijekom ispitivanja osjeta vibracije?
Na dijelove tijela koji su blizu kosti.
48
Na kojim udovima se osjet vibracije gubi znatno prije?
Na donjim udovima.
49
Što čini osjetni sustav?
Dio živčanog sustava koji prenosi, prerađuje i prepoznaje osjetne podražaje s površine i unutrašnjosti tijela.
50
Što je paleoanestezija?
Gubitak osjeta vibracije.
51
Koja je funkcija parijetalnog režnja u kontekstu kortikalnih osjetnih funkcija?
Svjesno prepoznavanje kvalitete, lokalizacije i diskriminacije osjeta.
52
Kako se dijeli osjetni sustav?
Na periferni (receptori, osjetna vlakna) i središnji (ascedentni osjetni putevi do talamusa) dio.
53
Koje kvalitete osjeta moraju biti očuvane pri ispitivanju kortikalnih osjetnih funkcija?
Eksteroceptivne i proprioceptivne kvalitete osjeta.
54
Koje vrste osjeta razlikujemo?
Somatski i visceralni osjet.
55
Čime se ispituje sposobnost diskriminacije osjeta?
Šestarom s dva tupa vrška.
56
Na što upućuje oslabljena sposobnost diskriminacije osjeta uz uredne periferne osjetne funkcije?
Na poremećaj parijetalnog režnja moždane kore.
57
Kako Sherrington dijeli somatski sustav?
Na eksteroceptivni, proprioceptivni i interoceptivni osjet.
58
Što je grafestezija?
Sposobnost prepoznavanja znakova napisanih na koži.
59
Na što upućuje oštećeno prepoznavanje grafestezije?
Na oštećenje kontralateralnog parijetalnog režnja.
60
Što obuhvaća eksteroceptivni osjet?
Temperaturu, bol i grubi dodir.
61
Koji su receptori za toplo i hladno?
Ruffinijeva tjelešca za toplo i Kraussova tjelešca za hladno.
62
Što je stereognozija?
Sposobnost prepoznavanja oblika i veličine predmeta.
63
Kako se ispituje stereognozija?
Bolesnik ima zatvorene oči, a u ruku mu se stavlja predmet koji treba prepoznati.
64
Što je barognozija?
Sposobnost razlikovanja dvaju predmeta različite težine.
65
Na što upućuje poremećaj grafestezije, stereognozije i barognozije?
Na oštećenje kontralateralnog parijetalnog režnja.
66
Što su heterotropni osjetni fenomeni?
Osjetne senzacije koje se doživljavaju na mjestima koja nisu osjetno podražena.
67
Kako se prenosi impuls osjeta temperature?
Receptor na površini kože/sluznice reagira na promjenu temperature, nemijelizirana/slabo mijelizirana vlakna, ggl. stražnjih korijenova, prekapčanje, ulazak u fasciculus dorsolateralis, odlazak na kontralateralnu stranu, ulazak u lateralni spinotalamički trakt, talamus, kora velikog mozga.
68
Što su fantomske senzacije?
Osjećaj boli, parestezija ili kretanja u uklonjenom, amputiranome udu.
69
Što je nocicepcija?
Osjet boli.
70
Što je prenesena bol?
Bol koja se pojavljuje u površinskom dijelu tijela, ali potječe od bolesti dubokih struktura i visceralnih organa.
71
Što je Lhermitteov znak?
Osjećaj prolaska struje poput udara groma koji se brzo širi trupom i/ili udovima nakon fleksije glave.
72
Koje vrste boli razlikujemo?
Fazička i tonička bol.
73
U kojim se stanjima javlja Lhermitteov znak?
Multiploj sklerozi, tumorima, prolapsu diska.
74
U kojim se stanjima javlja Lhermitteov znak?
Multiploj sklerozi, tumorima, prolapsu diska, arahnoiditisu.
75
Kako se ispituje Lasegueov znak?
Pasivnim odizanjem noge ekstendirane u kuku i koljenu.
76
Kako se prenosi fazička bol?
Aδ vlakna (brza, mijelizirana), stražnji rog kralježničke moždine, fasciculus dorsolateralis (Lissauerov trakt), odlazak 1/2 segmenta niže u kralježničkoj moždini, prekapčanje na substantia gelatinosa Rolando, prelazak na suprotnu stranu, odlazak putem neospinotalamičkog puta.
77
Na što upućuje refleksno zakočenje pokreta kod Lasegueovog znaka?
Na radikularnu iritaciju (L5 - S1) ili iritaciju leptomeninga.
78
Kako se ispituje Kerningov znak?
Ekstenzijom prethodno flektirane noge u kuku i koljenu.
79
Kako se prenosi tonička bol?
C vlakna (spora, slabo mijelizirana), sve isto kao i fazička bol osim puta prijenosa u CNS, ide paleospinotalamičkim putem.
80
Kako se ispituje Brudzinskijev znak?
Iniciranom fleksijom glave izaziva se fleksija nogu u kuku.