P05 KOGNITIVNE FUNKCIJE Flashcards
1
Q
Što je konstruktivna apraksija?
A
Nemogućnost precrtavanja najjednostavnijih zadanih likova ili poremećaj prostorne konstrukcije likova.
2
Q
Što uzrokuje promuklost?
A
Upala ili pareza glasnica.
3
Q
Što je disfonija?
A
Promuklost glasa.
4
Q
Kako se ispituje praksija?
A
Brzo izvođenje zapovjeđenih, jednostavnih i složenih motoričkih radnji.
5
Q
Što je afonija?
A
Glas poput šapta.
6
Q
Što je rinolalija?
A
Nazalni prizvuk govora zbog pareze mekog nepca.
7
Q
Što je zanemarivanje (neglect)?
A
Dugotrajno unilateralno zanemarivanje uzrokovano oštećenjem parijetalnog režnja jedne hemisfere.
8
Q
Što je disartrija?
A
Poremećaj artikulacije zbog oštećenja živca, bolesti mišića, poremećenog neuromuskularnog prijenosa, ataksije mišića, hiperkineze.
9
Q
Koje su nelokalizirane spoznajne funkcije?
A
Pažnja/koncentracija, pamćenje, izvršne funkcije/socijalno ponašanje.
10
Q
Što je anartrija?
A
Nemogućnost govora zbog poremećaja artikulacije.
11
Q
Kako se ispituju govorne funkcije?
A
Spontanim govorom, ponavljanjem riječi, automatskim govorom, prisjećanjem riječi, razumijevanjem govora.
12
Q
Što je anomija?
A
Poremećaj evokacije riječi.
Osoba zna što želi reći, ali ne može pronaći pravu riječ. Zamjena ciljane riječi sličnim pojmovima (parafraziranje). Pauze i oklijevanja tijekom govora. Korištenje generičkih riječi (“ono”, “stvar”, “to”).
13
Q
Koje strukture su važne za izvršne funkcije i socijalno ponašanje?
A
Frontalni režanj.
14
Q
Što je afazija?
A
Potpuni gubitak sposobnosti govora zbog oštećenja kortikalnih centara u dominantnoj hemisfere.
15
Q
Što je disfazija?
A
Djelomični gubitak sposobnosti govora.
16
Q
Što je pažnja?
A
Spoznajna funkcija koja omogućuje usmjerenje mentalnih aktivnosti na određeni podražaj uz prolaznu supresiju drugih podražaja.
17
Q
Što je motorička afazija?
A
Nastaje zbog oštećenja Brocinog centra u čeonom režnju dominantne hemisfere. Bolesnik razumije govor, ali ne može izgovoriti riječi.
18
Q
Koji sustavi su važni za održavanje pažnje?
A
ARAS, DTPS, prefrontalni korteks, limbički sustav, parijetalni režanj.
19
Q
Što je senzorna afazija?
A
Nerazumijevanje govora drugih ljudi, dok razumijevanje neverbalnog govora može biti očuvano.
20
Q
Koja je uloga parijetalnog režnja u pažnji?
A
Bitan je u selektivnoj pažnji.
21
Q
Što je logoreja?
A
Brbljivost bolesnika s senzornom afazijom.
22
Q
Koja je uloga prefrontalnog korteksa u pažnji?
A
Bitan je u raspodijeljenoj pažnji.
23
Q
Što je literarna parafazija?
A
Krivo odabiranje glasova.
24
Q
Što je semantička parafazija?
A
Zamjena značenja riječi.
25
Što je neologizam?
Stvaranje novih kovanica.
26
Koja je uloga limbičkog sustava u održavanju pažnje?
**Cingularni girus** je bitan za održavanje pažnje.
27
Što je perserviranje?
Ponavljanje pojedinih riječi.
28
Što se događa kod bilateralnog oštećenja prefrontalnog korteksa?
Izrazit poremećaj pažnje, nemogućnost koncentracije, izvršavanja zadataka ili rješavanja problema, perservacija.
29
Što je žargonska afazija?
Uporaba neologizama i krivog sastavljanja riječi u rečenici.
30
Koji su simptomi oštećenja prefrontalnog korteksa?
Gubitak spontanosti, smanjenje verbalne fluentnosti, zanemarivanje osobne higijene, posla.
31
Što je globalna afazija?
Posljedica opsežnog oštećenja dominantne hemisfere mozga. Bolesnik ne može govoriti niti razumije govor.
32
Kako se ispituje pažnja?
Utvrđivanjem stupnja budnosti pacijenta, ponavljanjem nizova brojeva, ispitivanjem prostorne i vremenske orijentacije.
33
Što je amnestička afazija?
Nemogućnost pronalaženja pravog naziva ili izraza za neki predmet, pojavu ili ime osobe.
34
Što su kontrasni programi?
Test gdje ispitanik diže suprotnu ruku ili prst u odnosu na ispitivača.
35
Što je aprosodija?
Poremećaj melodičnosti, intonacije govora i emocionalne gestikulacije.
36
Kako se ispituje sposobnost pisanja?
Tražimo od pacijenta da napiše svoje ime, prezime, datum rođenja, adresu stanovanja i neku kratku rečenicu.
37
Što je go/no-go test?
Test gdje ispitanik diže 2 prsta kada ispitivač podigne 1 prst, a ne diže ni jedan kada ispitivač podigne 2 prsta.
38
Što je leksija?
Sposobnost čitanja.
39
Što je antisakadički test?
Test gdje ispitanik gleda u smjeru ruke gdje se mrdaju prsti ispitivača.
40
Što je test aplauza?
Test gdje se bolesnik traži da pljesne 3 puta, a oni s oštećenjem prefrontalnog korteksa ne mogu se zaustaviti nakon trećeg pljeska.
41
Što je kalkulacija?
Sposobnost računanja.
42
Što je agrafija?
Poremećaj izražavanja pisanim simbolima.
43
Što je disgrafija?
Blaži oblik agrafije, karakterizirana ispuštanjem riječi/slova ili pisanjem naopačke.
44
Što je aleksija?
Nesposobnost prepoznavanja pisanih govornih simbola.
45
Kako se ispituje verbalna fluentnost?
Bolesnik mora u 1 minuti izgovoriti što više riječi koje počinju na određeno slovo, a da nisu imena, nazivi ili komparacije.
46
Što je disleksija?
Djelomična nesposobnost čitanja.
47
Što je apstrakcija?
Sposobnost prepoznavanja zajedničkih karakteristika, npr. što je zajedničko jabuci i naranči.
48
Što je izolirana aleksija bez agrafije?
Oštećenje **okcipitalnog režnja **, npr. okluzija lijeve posteriorne cerebralne arterije.
49
Koji su primitivni refleksi povezani s ozljedom čeonog režnja?
Pućenje usana, sisanje, hvatanje rukama, hvatanje nogom.
50
Što je amuzija?
Gubitak prepoznavanja glazbenih izraza/sposobnosti pjevušenja.
51
Što je akalkulija?
Nemogućnost računanja.
52
Što je gnostika?
Sposobnost prepoznavanja raznih osjetnih podražaja.
53
Koji su uzroci poremećaja pažnje?
Difuzna moždana disfunkcija, metabolički poremećaji, intoksikacije, stanja nakon operacije ili sustavnih infekcija.
54
Što je Korsakowljev sindrom?
Difuzno bilateralno oštećenje frontalnog režnja ili limbičkog sustava, nezainteresiranost i perservacija.
55
Kako se ispituju gnostičke funkcije?
Vidno prepoznavanje, prepoznavanje određenih zvukova, predmeta dodirom, itd.
56
Što je pamćenje?
Ukupna količina pohranjenih iskustava neke osobe, povezuje se s učenjem i sjećanjem.
57
Što je agnozija?
Poremećaj prepoznavanja i identifikacije osjetnih podražaja uz očuvan osjet.
58
Što je taktilna agnozija?
Oštećenje **angularnog girusa parijentalnog režnja**.
59
Kako se dijeli pamćenje?
Na dugotrajno i kratkotrajno.
60
Što je kratkotrajna memorija?
Prisjećanje neke informacije, događaja, u trajanju od nekoliko sekundi, sati ili dana.
61
Što je dugotrajna memorija?
Naučeno znanje koje može biti eksplicitno ili implicitno.
62
Što je eksplicitna memorija?
Naučeno znanje koje uključuje epizodičku i semantičku memoriju.
63
Što je epizodička memorija?
Osobno iskustvo, specifični doživljaji, npr. izlazak u klub.
64
Što je semantička memorija?
Održavanje i korištenje spremljenih informacija i rječnika.
65
Što je implicitna memorija?
Nesvjesno naučene vještine i postupci, npr. vožnja bicikla.
66
Što je priming?
Postupak gdje osoba nadopunjuje riječi na temelju prethodno prikazanih riječi.
67
Kako se ispituje pamćenje?
Ispitivanjem vremenske i prostorne orijentiranosti, npr. koji je dan, mjesec, godina i gdje se nalazimo.
68
Što zahtijeva učenje novoga?
Veći napor od prisjećanja starih informacija i integritet cijelog sustava pamćenja.
69
Koji su ključni elementi sustava pamćenja?
Prepoznavanje i registracija, zadržavanje osjetnih podražaja i pohranjivanje informacija.
70
Što je anozognozija?
Nemogućnost prepoznavanja ili uočavanja motoričkog deficita vlastitog uda.
71
Što omogućuju kognitivne funkcije?
Najvišu razinu intelektualnog funkcioniranja čovjeka.
72
Kako se ispituje kratkotrajno pamćenje?
Osobi se kaže nekoliko pojmova koje mora zapamtiti i ponoviti odmah i nakon 10 minuta.
73
Kako nastaju kognitivne funkcije?
Integriranom aktivnošću nekoliko područja mozga.
74
Što je autotopagnozija?
Nemogućnost lokalizacije i pravilne orijentacije pojedinih dijelova tijela.
75
Što se radi ako osoba ne može ponoviti pojmove u testu kratkotrajnog pamćenja?
Stavimo više riječi ispred pacijenta i tražimo da prepozna pojmove.
76
Koje aktivnosti uključuju kognitivne funkcije?
Govor, sposobnost čitanja, pisanja, računanja, pažnju, pamćenje, složene motoričke aktivnosti, izvršne funkcije.
77
Što je agnozija prstiju?
Nemogućnost prepoznavanja pojedinih prstiju na rukama.
78
Koji se test koristi za ispitivanje poremećaja kognitivnih funkcija?
Test minimentalnog statusa (MMSS).
79
Što su izvršne funkcije?
Donošenje odluka, ciljeva, planiranje, kritička procjena i prosudba.
80
Što je akustička agnozija?
Nemogućnost prepoznavanja složenih slušnih informacija uz očuvan sluh.
81
Kako se dijele kognitivne funkcije?
Na lokalizirane i nelokalizirane.
82
Što je optička agnozija?
Nemogućnost prepoznavanja predmeta ili osoba uz očuvan vid.
83
Kako se ispituje dugotrajno pamćenje?
Upitom o datumu rođenja, informacijama o školovanju, obitelji i slično.
84
Što je amnezija?
Poremećaj pamćenja.
85
Što je prozopoagnozija?
Nemogućnost vidnog prepoznavanja osoba, dok je prepoznavanje sluhom očuvano.
86
Što su lokalizirane kognitivne funkcije?
Sposobnost govora, čitanja, pisanja, računanja, prepoznavanja i naučenih vještih pokreta.
87
Što je posttraumatska amnezija?
Nemogućnost prisjećanja događaja neposredno prije nesreće (**retrogradna**) ili poslije nesreće (**anterogradna**).
88
Što je praksija?
Sposobnost izvođenja različitih naučenih vještina i kompliciranih voljnih radnji i imitacija.
89
Gdje su smještene lokalizirane govorne funkcije?
U **angularnom girusu parijetalnog režnja** dominantne hemisfere.
90
Što uzrokuje oštećenje temporalnog režnja?
Oštećenje **kratkotrajnog** pamćenja.
91
Što je apraksija?
Poremećaj praksije koji označava otežano izvođenje uvježbanih pokreta.
92
Što uzrokuju difuzna oštećenja moždane kore?
Oštećenje kratkotrajnog i dugotrajnog pamćenja.
93
Gdje je smještena praksija?
U **supramarginalnom girusu parijentalnog režnja** dominantne hemisfere.
94
Koji su najčešći uzroci apraksije?
Oštećenje supramarginalnog girusa parijetalnog režnja i premotoričkog dijela frontalnog režnja.
95
Što je konfabulacija?
Sklonost minimaliziranju poremećaja pamćenja nadomještanjem ispada sjećanja općenitim izjavama ili izmišljenim događajima.
96
Koji su centri za govor smješteni u dominantnoj hemisferi?
Motorički centar (Broca) i senzorni centar (Wernickeov).
97
Što je jednostrana apraksija?
Lateralizirano oštećenje kontralateralne prefrontalne moždane kore.
98
Koji je test osjetljiviji od MMSS u ispitivanju egzekutivnih funkcija?
CDT test (test crtanja sata).
99
Što se traži od osobe u CDT testu?
Da nacrta sat s kazaljkama na 11h i 10 minuta.
100
Gdje se nalazi Brocin centar?
U čeonom režnju.
101
Gdje se nalazi Wernickeov centar?
U temporalnom režnju.
102
Što je bilateralna apraksija?
Apraksija hoda, difuzno ili bilateralno oštećenje prefrontalne kore.
103
Kako su povezani Brocin i Wernickeov centar?
Arkuatnim fascikulom.
104
Koja područja sudjeluju uz osnovne centre za govor?
Parijetalni gyrus angularis i okcipitalni režanj.
105
Što je ideacijska apraksija?
Osoba može izvršavati jednostavnije kretnje, ali kod kompliciranijih radnji apraksija dolazi više do izražaja.
106
Što je ideomotorna apraksija?
Pacijent ne može na naredbe izvršavati motoričku radnju, ali može spontano.
107
Kako se impuls širi iz Brocinog i Wernickeovog područja?
Kortikobulbarnim traktom u jezgre facijalisa, glosofaringeusa, vagusa i hipoglosusa.
108
Što je kinetička apraksija?
Osoba ne može izvesti fine kretnje prstima, ali može izvesti pokrete cijelim udom.
109
Što omogućuju jezgre facijalisa, glosofaringeusa, vagusa i hipoglosusa?
Pravilnu kontrakciju mišića za artikulirani i fonirani govor.
110
Što je orobukalna apraksija?
Osoba ne može izvoditi naučene pokrete na licu kao što su plazenje jezika, pućenje usana, napuhivanje obraza.
111
Što je artikulacija?
Proces kojim se struja izdahnutoga zraka pretvara u **glasovni govor**.
112
Što je fonacija?
Proces kojim se struja izdahnutoga zraka vibracijom glasnica pretvara u **zvuk**.
