Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

2 semestar > Uzgoj šuma testovi sa parcijala, sa završnih, septembarski rokovi i izdvojeno moje > Flashcards

Uzgoj šuma testovi sa parcijala, sa završnih, septembarski rokovi i izdvojeno moje Flashcards

Da jebe majku mora se moći položiti

1
Q
  1. Šta je turnus ili ophodnja?

2. Razlike između bavarskog i švicarskog femelšlaga?

A
  1. Kada bi smo svake godine ulazili u šumska odjeljenja da izvlačino šumu, svojim radovima bi uništili podmladak u njoj, a količina novodobijene zapremine bi bila mala. Stoga koristimo periode koji omogućavaju podmlatku da se formira i da starija stabla prirastu dovoljnu količinu ekonomski opravdanu. Ovaj period tokom kojeg ne ulazimo u to odjeljenje naziva se turnus ili ophodnja.
  2. Bavarski femelšlag ima za prednost mogućnost prilagodbe sječe zahtjevima pojedinih vrsta drveća i uslovima staništa. Švicarski femelščag ima više faza tj fazu obnove uz faze njege mladika, njege guštika, faze prorede, svjetle prorede. Švicarski femelšlag nije samo metod obnove sastojine nego i metod gospodarenja. Dužina produkcionog perioda je prilagođena biološkim osobinama vrsta drveća, uslovima staništa i zahtjevima sastojine.
    li op
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q
  1. Kod nekih sastojina vrste drveća mogu biti pomješane__ ili __ a učešće pojedinih vrsta drveća se iskazuje __
  2. Najbolji predstavnik višeslojnih sastojina je __ __ u kojoj su na relativno maloj površini zastupljena stabla različitih __
A
  1. pomješane ravnomjerno ili neravnomjerno, se izkazuje omjerom smjese.
  2. je preborna šuma u kojoj su na relativno maloj površini zastupljena stabla različitih visina.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q
  1. Prilikom provođenja naplodnih sijeka kod vrsta sjene se vadi __ % postojeće drvne mase, a kod vrsta svjetla __%?
  2. Za naše najvažnije vrste specijalno podmladno razdoblje kod oplodne sječe traje kod jele __ godina, a kod običnog bora i kitnjaka __ godina?
A
  1. 25-30%, vrsta svjetla 30-35%

6. Kod jele 10-20 godina, obični bor i kitnjak 6-10 godina.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q
  1. Kod preborne sječe obnavljanje treba vršiti u skupinama čija veličina treba da bude kod bukve minimum __ ari, a kod jele minimum __ ari.
  2. Da bi se neka sastojina nazvala jednodobnom razlika između najstarijih i najmlađih stabala ne smije biti veća od __ godina?
A
  1. bukve minimum 2,5 ari, kod jele minimum 1,5 ari

8. veća od 20 godina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q
  1. Vrste drveća sa jednoličnim i mnogostruko upotrebljivanim svojstvima su __ i __?
  2. Napravi redoslijed osjetljivosti vrsta na vjetar?
A
  1. jela i bukva

10. Bijeli bor, ariš, limba, smrča, jela, borovac, bukva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q
  1. Redoslijed vrsta drveća je prema zahtjevima za svjetlom od onih sa najmanjim zahtjevima prema najvećim ?
  2. Minimalne površine kod oplodne sječe za pojedine vrste trebaju biti za smrču __ ari, za hrast __ ari?
A
  1. jela, bukva, smrča, bijeli bor

12. smrča 6 ari, a hrast 30 ari.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q
  1. Kod vertikalnog sklopa krošnje stabala su raspoređene vertikalno u više različitih etaža? DA NE
  2. Kod nas se čistom sastojinom smatra ona kod koje je učešće drugih vrsta drveća po broju stabala do 5% DA NE
A
  1. NE

14. NE

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q
  1. Raznodobne sastojine su sastavljene od različitih vrsta drveća? DA NE
  2. Temperature ispod 0°C ukoliko se javljaju tokom zime obično prave štete na prirodnom podmlatku?DA NE?
A
  1. NE

16. NE

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q
  1. Bukva i hrast ne podnose zasjenu ?DA NE

18. Kod čistih sječa vodi se računa o socijalnim funkcijama šume koje su danas sve bitnije? DA NE

A
  1. NE

18. NE

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q
  1. Šta je sastojina?

20. Šta je sklop sastojine?

A
  1. Dio šume koji se po vrsti drveća, porijeklu, starosti, bonitetu, načinu gospodarenja itd razlikuje od ostalih dijelova šume i koji ima određenu površinu pogodnu za vođenje samostalnog gospodarenja.
  2. Zastrtost tla sjenom od krošanja drveća.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q
  1. Šta je obrast?

22. Šta je bonitet staništa?

A
  1. Obrast je odnos postojeće količine drvne mase određene vrste drveća, određene starosti i određenih ekoloških uslova prema drvnoj masi normalne sastojine iste vrste, starosti i boniteta.
  2. Bonitet staništa je sveukupnost uslova pod kojima se jedna sastojina nalazi.Pokazuje nam i produktivnost sastojine u pogledu drvne mase.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q
  1. O čemu moramo voditi računa pri izboru vrsta drveća?

24. Šta je podmladna površina?

A
  1. Vodimo računa o uslovima staništa da odgovaraju datoj vrsti drveća, da odabrana vrsta omogućava ostvarenje postavljenog cilja gospodarenja, da postoje tehnički uslovi kako bi se sastojina obnavljala i njegovala uz namjanje troškove.
  2. Podmladna površina je površina na kojoj se nova generacija jedne sastojine javlja odjednom ili u kraćem vremenskom periodu.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q
  1. Kako se biraju načini obnavljanja sastojine?

26. Koje vrste prirodne obnove imamo?

A
  1. Niske šume se obnavljaju prirodnim putem, gole površine se pošumljavaju, ako mijenjamo vrstu drveća opet pošumljavamo.
  2. Obnavljanje pod zastorom krošanja matičnih stabala i obnavljanje na golim površinama.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q
  1. Šta je obnova oplodnom sječom?

28. Oplodna sječa na velikim i malim površinama?

A
  1. Kod oplodne sječe stare sastojine se sa podmladne površine postepeno uklanjaju, a pod prekinutim sklopom stabala matične sastojine javlja se prirodni podmladak. Imamo pripremni, naplodni i dovršni sijek, sa 1 ili 2 naknadna sjeka između naplodnog i dovršnog sijeka. Pripremni sijek je dovođenje tla i sastojine u stanje u kom se omogućuje obilna pojava prirodnog podmlatka (ostave se najbolja stabla da plodonose). Naplodni sijek se vrši kada je tlo i sastojina pripremljena za prirodnu obnovu. Provodi se prije ili poslije plodonošenja sjemena. Dovršni sijek je kada podmladak dostigne razviće u kom mu više nije potrebna zaštita sastojine, pa se uklanjaju preostala stabla.
  2. Rijetko se upotrebljava na velikim površinama jer su sastojine često izložene štetama od vjetra. Oplodna sječa na malim površinama je lakša za vršenje.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q
  1. Prirodna obnova u prebornoj šumi?

30. Prednosti prebornih sječa i nedostaci?

A
  1. Prebiranje u šumi je najstariji način korišćenja. Preborna šuma je šuma koja na maloj površini ima stabla svih visina i debljina.
  2. Ima trajan sklop pa su uslovi veoma povoljni za obnavljanje šuma. Ovakvim načinom se obezbjeđuje prirodno obnavljanje i u najnepovoljnijim uslovima (strmi tereni, mrazišta). Stalan sklop štiti tlo od erozije, omogućava korišćenje šuma i gdje trebaju trajno da ostanu. Nedostaci su otežana kontrola, drvna masa je lošije kvalitete, mehanizacija je otežana…
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q
  1. Šta je čista sječa i obnova?

32. Čiste sastojine smrče obnova i sječa?

A
  1. Čistom sječom se posjeku sva stabla jednog područja, a obnova se vrši naletom sjemena sa strane. Prednost je najjednostavniji način gospodarenja sa visokim šumama. Olakšava se rast vrstama svjetla, skraćuje se period obnavljanja. Mane su ogoljenje tla, na gole površine dolaze brzorastuće, nižekvalitetne vrste, sijeku se sva stabla.
  2. Smrča je vrsta polusjene, ponik je otporan na mraz i ekstreme temperature, traži veliku vlagu, plitkog je korijenja, traži vlažna i teža tla… Sastojine smrče se obnavljaju na sva 3 načina obnove, čistom, prebornom i oplodnom sječom. Čiste sječe na velikim površinama nisu pogodne, kao i oplodne sječe na velikim površinama. Bavarski i švicarski femelšlag i preborna sječa su povoljne.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q
  1. Čiste sastojine bijelog običnog bora, obnova, sječa?

34. Čiste sastojine jele, obnova, sječe?

A
  1. Bor je heliofita, podnosi ekstreme temperature, voli vlagu, otporan na vjetroizvale, dubokog korijenja. Obnova se vrši prirodnom i oplodnom sječom, preborne sječe rijetko. Čiste sječe ne dolaze u obzir na velikim površinama, jer ne garantuju obnovu sastojine.
  2. Jela je sjenopodnoseća veoma vrsta, traži vlagu u tlu, osjetljiva je na niske temperature jer podmladak strada od kasnih mrazeva. Obnova ne može biti čista sječa, oplodna sječa ok, preborna sječa najpovoljnija.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q
  1. Čiste sastojine ariša obnova, sječa?

36. Čiste sastojine bukve obnova, sječa?

A
  1. Ariš je heliofita, ne podnosi dugu zasjenu, podnosti ekstreme temperatura, treba dovoljno vlage u tlu. Obnova može biti čistom sječom u uskim prugama, oplodnom sječom, prebornom sječom nepogodna.
  2. Bukva podnosi zasjenu, ponik je osjetljiv na mraz i sušu, traži veću vlagu u zraku. Obnova je oplodna sječa, može i femelšlag u prugama ili skupinama.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q
  1. Čiste sastojine hrasta lužnjaka obnova, sječa?

38. Čiste sastojine kitnjaka, obnova, sječa?

A
  1. Lužnjak je heliofita, podnosi niske temperature, osjetljiv na niske temperature, snjegoloman, otporan na snjegoizvale. Obnavlja se oplodnom sječom, rubnim sječama i kombiniranim metodama.
  2. Heliofita, osjetljiv na niske temperature, ostalo isto kao lužnjak. Obnavlja se oplodnom sječom, rubnim sječama i kombiniranim metodama.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q
  1. Prirodna obnova mješovitih sastojina?

40 . Mješovita sastojina jele i bukve obnova i sječa?

A
  1. Jedan od najtežih poslova uzgajivača, nepravilnim izborom se mijenjaju omjeri smjese buduće sastojine. Danas je proces pobukovljavanja poznat zbog grešaka pri uzgoju u prošlostu gdje su metode uzgoja povoljno djelovale na bukvu a negativno na hrast. Bukva je jeftinije drvo a hrast skuplje, time su i kvalitete različite.
  2. Jela i bukva podnose zasjenu, imaju teško sjeme, slične su po hranjivosti materija u tlu. Čista sječa se ne primjenjuje zbog bioloških osobina jele i bukve, kod oplodne sječe moramo utvrditi koja je u datoj sastojini biološki jača, preborna sječa se koristi.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q
  1. Mješovita sastojina smrče i običnog bora?

42. Mješovita sastojina jele i smrče obnova i sječa?

A
  1. Rijetka sastojina. Obnova je čistom sječom, oplodna sječa daje najbolje rezultate, preborna sječa se koristi rijeđe.
  2. Čiste sječe su nepogodne, oplodna sječa odgovara jeli i smrči, rubna sječa je veoma pogodna, preborna sječa uz pažnju oko smrče jer je biološki slabija, skupinasto-postupične sječe su veoma pogodne.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q
  1. Mješovite sastojine jele, smrče i bukve obnova i sječa?

44. Mješovit sastojine kitnjaka i bukve?

A
  1. Čista sječa se ne primjenjuje, oplodne sječe samo na malim površinama, preborne sječe su najupbičajeniji način obnove, rubna klasična i prstenasta rubna sječa su veoma pogodne. Femelšlag je najpogodniji i najuspješniji način obnove sastojina.
  2. Koristi se oplodna sječa, preborna sječa je nepogodna.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q
  1. Mješovite šume kitnjaka i običnog graba?

46. Mješovite šume gorskog javora i običnog jasena?

A
  1. Kitnjak je heliofita, grab vrsta polusjene, hrast osjetljiviji na niske temperature od graba, kitnjak traži dublja tla od graba. Obnova čistom sječom se ne primjenjuje, oplodna sječa je otežana, preborna sječa se ne primjenjuje jer se kitnjak teško održava.
  2. Obje vrste su vrste polusjene, zahtjevi su ostali veoma slični. Oplodna sječa je najpogodnija za obje vrste drveća, preborna sječa je nepogodna.
24
Q
  1. Od kojih postavki treba poći kor racionalizacije njege šuma?
  2. Koje mjere obuhvata njega mladika?
A
  1. Radovi na njezi šuma ovise o vremenskim prilikama, terenu i drugim okolnostima. Zbog toga se plan za njegu šuma često mijenja i nije moguće uspostaviti dugoročni plan njege šuma. Radovi se stalno usmjeravaju prema postavljenom cilju. Zarade radnika su u porastu a količina radnika u šumi je u opadanju, pa se planovi njege moraju racionalizirati.
    Imamo svakogodišnje uzgojne zahvate,
    kratkoročne periodične uzgojne zahvate,
    srednjeročne periodične uzgojne zahvate i
    jednokratne uzgojne zahvate.
  2. Njega mladika obuhvata zaštitu od štetne konkurencije i od opasnosti i bolesti svake vrste, odabiranje i pomaganje vrijednih mladih biljaka uklanjanjem prekomjernih štetnih jedinki, pomaganje dobrih osobina stvaranjem najpogodnijih uslova sredine.
25
Q
  1. Koja su pozitivna a koja negativna obilježja guštika?

50. Klasifikacija stabala prema kvalitetu debla IUFRO klasifikacija?

A
  1. Pozitivna obilježja su potpuno zdrave jedinke, prav, vitak rast sa jedinstvenom osnovom do terminalnog pupa, tanke grane i grančice i okomit položaj.
    Negativna obilježja su bolesti (rak na jeli, arišu), teže ozljede i prelomi vrhova, formiranje rašlji, usporen rast i debele grane.
  2. Kvalitet debla se određuje na osnovu mjesnih privrednih prilika i za svaku vrstu drveća od slučaja do slučaja i to prema važećim normama.
    40 - vrijedno drvo gdje najmanje 50% drvne mase u vrijeme korišćenja daje najvrijednije sortimente
    50 - normalno drvo gdje najmanje 50% drvne mase u vrijeme korišćenja zadovoljava normalnim uslovima
    60 - drvo sa greškama gdje manje od 50% drvne mase stabla u vrijeme korišćenja odgovara normalnim uslovima.
26
Q
  1. Kako treba provesti prvu proredu kod Schaedelinove prorede?
  2. Prilikom izbora sastojine za rezanje grana treba voditi računa o sljedećem?
A
  1. Iza posljednje njege guštika ne smije se jako prorjeđivati. Bez pauze, ali sa slabim zahvatima pozivitnog odabiranja u guštiku, proreda treba da bude tako pripremljena da je prelaz neprimjetan. Na dobrim staništima, kod brzorastućih vrsta drveća, u sklopljanim sastojinama te kod vrsta svjetla se ne smje dugo oklijevati. Čak i u slučaju kada je njega guštika u gornjoj etaži provedena temeljito i uslijed sječe manjih vrijedni stabala i oštrih konkurenata broj stabala u to etaži smanjen na 60-70% i više, potrebno će biti nekoliko godina da se sklop obnovi. U povoljnim stanišnim uslovima, i kod snažno rastućih sastojina prve prorede treba sprovesti 3-4 godine poslije posljednje njege guštika, a u nepovoljnim uslovima najksanije poslije 5-7 godina. Da bi se uspostavilo pravo vrijeme zahvata potrebno je stalno pratiti razvoj sastojine.
  2. Da li sastojina ima dovoljan broj stabala sa dobrim osobinama sposobnim za proizvodnju vrijednog drveta, da li će stabla na kojima će se rezati grane dostići željene dimenzije i da li su prsni promjeri stabala dominatne klase prešli dimenzije kada iz ekonomskih razloga rezanje grana nema više svoje opravdanje.
27
Q
  1. Prema Hartingu po jednom hektaru može najbolje rasti __ stabala bukve stare 90 godina, dok broj stabala smrče po hektaru u 90 godini treba biti __
  2. Gornjoj etaži pripadaju stabla čija je visina preko __ gornje visine sastojine.
A
  1. 1200 stabala bukve, a smrče 1200 stabala

54. 2/3 gornje visine sastojine.

28
Q
  1. U vrijeme otpočinjanja svijetle prorede kod lišćara se deblo očisti od grana do visine od __ do __ metara a kod četinara krošnja počinje na visini od oko __ metara?
  2. Kod danske prorede stabla u vrijeme korišćenja trebaju imati deblo čisto od grana od __ do __ metara, a ovaj se cilj kod bukve postiže u starosti od __ godina?
A
  1. 10 do 12 metara, krošnja četinara počinje na visini od oko 12 metara.
  2. 12 do 15 metara, starost bukve 100-120 godina.
29
Q
  1. Prilikom njege mladika potrebno je ukloniti __ lišćare koj ugrožavaju mladik i previše bujnu __ sastojinu koja ima malu vrijednost za __ i sastojinu?
  2. Sastav po vrstama drveća je način smjese, omjer smjese ili oblik smjese?
A
  1. meke lišćare, bujnu sporednu sastojinu, vrijednost za tlo i sastojinu.
  2. Način smjese
30
Q
  1. U prvih 10 godina najbolji prirast pokazuje brijest, joha, jela, grab ili bijeli bor?
  2. Kod jako visoke prorede uklanjaju se stabla po Kraftu iz sljedećih klasa 1,, 2 ili 1,2 i 3, ili 1,2 i 4 ili 4 i 5?
A
  1. Joha

60. 1, 2 i 5

31
Q
  1. Da bi se postigao najbolji efekat rezanja grana treba provoditi kada je stablo doseglo prsni promjer od koliko cm?
  2. Mladik se sastoji od biljčica nekoliko godina starih do kada dominantna stabalca ne dostignu visinu od ? metara dok je kod guštika gornji prečnik dominantnih stabalaca ? cm?
A
  1. 8-12 cm

62. 1,8m, dominantnih stabalaca 7cm

32
Q
  1. Visokom proredom se uklanjaju predominantna iz sastojine?
  2. Niskom proredom se dovodi više svjetla u sastojinu?
A
  1. NE, bolesna se uklanjaju

64. NE

33
Q
  1. Već u fazi mladika provodi se pozitivno odabiranje?

66. Danska proreda pripada visokim proredama?

A
  1. DA, uklanjaju se kompetitori i štetne biljke

66. Da

34
Q
  1. Rezanja grana se provodi radi umanjenja šteta od razvoja truleži sušenjem grana?
  2. Pažnja kod Scheadelinove prorede je na stabla koja treba ukloniti iz sastojine?
A
  1. DA

68. NE, fokus je na stabla koja trebaju da ostanu u sastojini i iskorištenost tla da se maksimizira

35
Q
  1. Predmet čišćenja guštika?

70. Njega mladika prirodnog čistog podmlatka jasena?

A
  1. Cilj njege guštika sastoji se prema tome u formiranju letvenjaka koji je po vrstama drveća i oblika smjese izgrađen prema postavljenom cilju i u kome treba da bude maksimalan broj visoko vrijednih odabranih stabala.
  2. Prirodni podmladak jasena na dobrim staništima je previše gust. Takve mladike blagovremeno treba jače razrjeđivati i to prije nego što dostignu prsnu visinu, jer kod ove vrste drveća ne postoji opasnost da se osovina počne dijeliti. Ovu uzgojnu mjeru treba provoditi u kratkim vremenskim razmacima po mogućnostima svake godine, jer jasen reaguje na pomoć koja mu se pruža.
36
Q
  1. Kod određivanja granatosti i oblika krošnje treba imati u vidu sljedeće?
  2. Sastojine najvažnijih vrsta drveća u 20 toj godini imaju sljedeći izgled?
A
  1. Čistoću debla od grana gdje ocjenjujemo prvu polovicu ukupne visine (h=20 , čistoća debla se ogleda do 10m) debla koja treba da bude potpuno čista ako je moguće.
    Granatost koja se ocjenjuje prateći razmak između pršljenova grana, broj grana i debljinu grana u pršljenu. Ima jaka, mjerena i slaba granatost.
    Oblik krošnje koji se ocjenjuje uzimanjen u obzir dužine krošnje i visine stabla, odnos između dužine i širine krošnje i promjera stabla na prsnoj visini.
  2. Kada je sastojina stara 20 godina imamo 3 sloja
    Gornji sloj kojeg čini glavna sastojina, koja se sastoji uglavnom iz dobro formiranih, zdravih, dominantnih stabala.
    Sredni i donji sloj koji čini sporedne sastojine, koje se sastoje uglavnom iz slabije formiranih i tanjih stabala, pogotovo onih vrsta drveća koje su određene da služe drugima.
37
Q
  1. Kako se provodi danska proreda od momenta kada se stabla očiste od grana do visina 12-15m?
  2. Njega mladog naraštaja u prebornoj šumi?
A
  1. Kada stabla dobace do visine 12-15 metara ne teži se više daljem odumiranju donjih grana, tj ne skraćuje se krošnja. Postojeća krošnja se mora održati, kako bi se na taj način povećao prirast u debljinu. Donje grane glavnih stabala ne smiju više odumirati, a krošnje se moraju bočno intenzivno razvijati. Tada se pristupa uklanjanju svih onih stabala koja utiču na odumiranje donjih grana krošanja glavnih stabala. Time se osigurava da gornja etaža nema štetnih stabala
    Zatim se proredom vade niža stabla ali se jedan dio potištenih stabala zadržava zbog zaštite tla i spriječavanja pojave vjetra u sastojini. Karakteristikama danske prorede može se dodati i pozitivno odabiranje, pomaganje najboljih i najvrijednijih stabla.
  2. Njega mladok naraštaja u prebornoj šumi obuhvata njegu mladika i guštika. U pogledu sprovođenja njege u ovim razvojnim fazama ne postoje principijelne razlike između jednodobne i preborne sastojine. Treba blagovremeno regulisati omjer smjese, provesti negativno i pozitivno odabiranje, uticati na uslove sredine kako bi se potpomogle poželjne osobine.
38
Q
  1. Prema Ichermarku u hrastovim sastojinama po jednom hektaru treba orezati grane na koliko stabala?
  2. U prebornom gospodarenju prednost imaju vrste ? zasjene i ? naročito ? i ?, kod kojih se zahvati njege mogu provoditi bez poteškoća.
A
  1. Na 100-150 stabala

76. Vrste zasjene i polusjene, naročito jela i smrča

39
Q
  1. Cilj svjetlijih proreda je ?

78. Kod njege mladika i guštika u prebornoj šumi, površine grupa ne smiju da budu manje od ? ara?

A
  1. Da se u što kraćem vremenu dobiju elitna stabla jer je vrijednost tih stabala najveća.
  2. 1-2 ara.
40
Q
  1. Kratka krošnja je ona čija je dužina manja od ? ukupne visine stabala?
  2. Kod umjereno niske prorede uklanjaju se stabla po Krftu iz sljedećih klasa ?
A
  1. 1/4 ukupne visine stabala.

80. 4,5 i (2)

41
Q
  1. Guštik bukve u starosti od 20-30 godina može imati ? jedinki po hektaru?
  2. Kod danske prorede periodicitet proreda u mladim sastojinama traje oko ? godina , u srednjodobnim oko ? a u starijim oko ? godina?
A
  1. 100 000 radnih mjesta (jedinki)

82. 2 godine, srednjodobnim oko 5, a u starijim oko 10 goidna.

42
Q
  1. Prebornom proredom se do starosti od 30 godina prorjeđuje stablo ? DA NE
  2. U donjoj etaži su stabla čija je visina manja od 1/4 gornje visine sastojine ?
A
  1. NE

84. NE

43
Q
  1. Težište rada u hrastovom guštiku je na negativnom odabiranju?
  2. Krošnja je duga ako je njena visina do 1/2 visine stala?
A
  1. DA

86. NE

44
Q
  1. Rezanje grana se provodi radi umanjenja šteta od razvoja truleži sušenjem grana?
  2. U guštiku bijelog bora se prvenst eno provodi pozitivno odabiranje?
A
  1. DA

88. NE

45
Q
  1. Kako se provodi njega guštika hrasta?

90. Rezanje grana kod jele?

A
  1. U stadiju guštika izlučivanje je vrlo intenzivno, te su i zah ati njege vrlo neophodno potrebni, naročito ako nije provođena njega mladika. Po KOESTLERU odlučivanje o sastavu, građi, slojanju i prije svega vrijednosti buduće sastojine pada baš u fazi guštika. Pored svijetla i konkurencija korijenovog sistema igra bitnu ulogu. U starosti od 10-20 godina se počne razvijati bočno površinsko korijenje. Zbog podzemne konkurencije i borba za svijetlo je veća, slijed čega se formira glavna i sporedna sastojina.
    Težište rada se sastoji u negativnom odabiranju, a naročito ako sastojina nije ranije njegovana.
    Reguliše se i omjer smjese ako nije urađeno ranije. Ako se pojave vrste koje su oštri konkurenti hrasta moraju se ukloniti sječom, pobjeljivanjem ili premazivanjem stabala u obliku prstena nekim arboricidom.
    U sastojinama hrasta je vrlo važno održavanje podstojne sporedne sastojine. U čistim sastojinama se odvija prirodno, ali se hrast kao heliofita ne održava dugo u usporednoj sastojini. Iako donja etaža hrasta kasnije nee moći ispuniti svoju ulogu, tj zaštiti tlo i deblo, ne treba je uklanjati dok joj se ne nađe odgovarajuća zamjena. Na boljim uslovima staništa lakše je održati donju etažu koju sačinjavaju stabla hrasta. Ako se u guštiku hrasta i poslije provedenih naprijed navedenih mjera nalazi još uvijek prevelik broj biljaka, mora se razrjeđivati, radi prevencije šteta oje nastaju kada hrast ima dugo i tanko deblo jer će pući a ako pukne onda nije cijelovito, ako nije cjelovito moguće je da je puklo, što daje implicira da stablo nije u jednom komadu nego u 2. Prorjedom uspostavljamo povoljan odnos debljine i visine.
  2. Kod jele se režu i suhe i zelene grane. Jela se uzgaja do debljih stabala, grane se mogu rezati na stablima debljine 20-25cm u prsnoj visini. Grane koje režemo ne trebaju biti preko 4cm, rezanje vršimo postepeno i izbjegavamo svako naglo rezanje grana do veće visine. Alat koji koristimo su makaze i pile, jer je drvo jele mehko pa ako režemo tupim alatom (krampom, lopatom, macolom) dolazi do potencijalnog gnječenja stabla. Smrču također režemo po istom principu.
46
Q
  1. Šta predstavljaju brojevi IUFRO klasifikacije kvaliteta dubećeg stabla?
  2. Razlika između preborne i jednodobne šuma?
A
  1. 700 potpuno zdravo stablo,
    70 vrlo dobar oblik debla, deblo bez greške,
    7 visok stepen čitoće debla od grana, mala granatost, dobra i normalno razvijena krošnja
  2. Preborna šuma se razlikuje od jednodobne po tome što kada se postigne normalno stanje koje se želi, visina i struktura drvne zalihe ostaje trajno nepromijenjena, ako izuzmemo kraće promjene kao posljedice sječa. Zbog toga se u prebornoj šumi stalno mora obnavljati. Za razliku od jednodobnih, u prebornoj sastojini nalazimo odabrana stabla u svim etažama : gornjoj, srednjoj i donjoj. Stoga u prebornoj šumi sporedne sastojine koja bi trebala da služi drugima. Podmladak je svuda i na svakom mjestu uvijek poželjan. U prebornoj šumi se istovremeno obnavlja, odabire, njeguje i sječe. Karakteristika ovih šumica je da svi uzgojni zahvati provode se istovremeno i da nisu vremenski ni prostorno odvojeni.
47
Q
  1. Kako se treba izvršiti selektivna proreda u ne njegovanim sastojinama?
  2. Kako na sklop sastojine utiče starost, vrsta drveća, stanište i šumskouzgojni zahvtai?
A
  1. Naknadno negativno odabiranje ili čišćenje je nemoguće. Ako smo zanearili nešto ne možemo nadoknaditi. Zamjenu za loše jedinke u gornjoj etaži ne možemo naći u srednjoj, a čak i da ih ima, ne možemo im više pomoći, izuzimajući neke sjenopodnoseće vrste drveća. Uslijed toga se mora pomoći malom broju odabranih stabala. I u ovom slučaju vršimo pozitivnu selekciju. Sam postupak prorede u nenjegovanoj sastojini je isti kao i u njegovanoj. Smatra se da je selektivna metoda najbolji način njege sastojina, jer se kod nje vodi računa o biološkim, tehnološkim i ekonomskim momentima, te je za naše uslove i najpogodnije.
  2. Starost utiče tako da mlade sastojine imaju gušči sklop. Vrsta drveća utiče tako što vrste sjene sa gusto postavljenim asimilacionim organima se mogu održati u guščem sklopu nego vrste svjetla. Stanište ako je dobrih proizvodnih sposobnosti imamo gušče krošnje stabala iste vrste drveća, zasjenjivanje tla je potpunije, šupljina između stabala je manja. Šumskouzgojni zahvati utiču tako što nakon prorjede imamo rjeđi sklop.
48
Q
  1. Koje oblike sklopova imamo?

96. Funkcija prorede u prebornoj šumi zbog održanja preborne strukture?

A
  1. Imamo Horizontalan kod kojeg su stabla u približno istoj visini, krošnje susjednih stabala se dodiruju horizontalno te vertikalna projekcija kršanja daje sliku horizontalnog pojasa. Jednodobne sastojine predstavnik.
    Vertikalni sklop kod kojeg su krošnje svih stabala visinski raspoređene u 2 etaže tako da vrhovi krošanja donje etaže dodiruju donje grane stabala gornje etaže. Predstavnik su sastojine hrasta i graba.
    Stepenast sklop koji se javlja u sastojinama gdje imamo više slojeva, tj gdje su pomiješana stabla različitih visina ili starosti. Krošnje susjednih stabala se ne dodiruju ni horizontalno ni vertikalno. Predstavnik su preborne šume.
  2. U prebornoj šumi održavamo stalnu strukturu u pogledu održavanja stalne zalihe drveća, tj iz šume izvezemo koliko i priraste drvne mase. Potrebno je blagovremeno regulisati omjer smjese, provesti negativno i pozitivno odabiranje te uticati na uslove sredine kako bi se potpomogle poželjne osobine.
49
Q
  1. Tehnika izvođenja oplodne sječe na malim površinama?
  2. Kod izvođenja prebornih sječa upotreba ? sredstava je jako otežana i ? što umnogome otežava ? čitavog procesa iskorištavanja šuma?
A
  1. Kod ove sječe obnova se odvija na većim ili manjim međusobno odvojenim podmladnim površinama.Koristi više sjemenih godina pa se pojedine površine nalaze u raznim fazama obnavljanja.
  2. Upotreba mehaniziranih sredstava, i ograničena što umnogome otežava racionalizaciju čitavog procesa iskorištavanja šuma.
50
Q
  1. Kod oplodne sječe na malim površinama specijalno podmladno razdoblje traje ? godina a opće podmladno razdoblje ? godina
  2. Za šumsko gospodarstvo nije važna samo ? dobivene mase nego i ? stabala, koji često ovisi od uslova staništa?
A
  1. 8 godina a opće podmladno razdoblje 30-60 godina

100. količina dobivene mase, nego i kvalitet stabala koji često ovisi od uslova staništa.

51
Q
  1. Za naše najvažnije vrste specijalno podmladno razdoblje kod oplodne sječe traje kod bukve koja raste u nepovoljnim uvjetima ? godina a kod običnog bora ? godina.
  2. U raznodobnim sastojinama stabla različite starosti mogu biti pomiješana ? ili u manjim i ili većim __(__)?
A
  1. bukva 8-15 godina, obični bor 4-8 godina.

102. pomiješana pojedinačno ili u manjim ili većim grupama (grupimično)?

52
Q
  1. Da bi se neka sastojina nazvala jednodobnom razlika između najstarijih i najmlađih stabala lišćara vegetativnog porijekla ne smije biti veća od ? godina?
  2. Jednoslojne sastojine su ?
A
  1. 20 godina

104. uvijek jednodobne.

53
Q
  1. Kod švicarskog femelšlaga specijalno podmladno razdoblje može trajati i preko ? godina a opće podmladno razdoblje i preko ? godina?
  2. Prirodna obnova rubnom sječom moguća je kod vrsta drveća sa ?
A
  1. Specijalno podmladno razdoblje 20 godina, opće podmladno 50-60 godina
  2. Kod svih vrsta drveća
54
Q
  1. Prosječan c/n odnos u iglicama smrče iznosi ?

108. Kod vertikalnog sklopa krošnje stabala su raspoređene vertikalno u više različitih etaža ? DA NE?

A
  1. 48.

108. NE

55
Q
  1. U vrste sa jednoličnim i mnogostruko upotrebljivim svojstvima spada obični bor? DANE
  2. Raznodobne sastojine su sastavljene od različitih vrsta drveća ?
A
  1. Ne

110. Ne

56
Q
  1. Bavarski femelšlag je u osnovi prirodna obnova pod zastorom krošanja na velikim površinama ?
  2. Bukva i hrast su vrste koje podnose zasjenu?
  3. Kod čistih sječa se vodi računa o ekološkim funkcijama šume koje su danas sve više naglašene?
A
  1. Ne na malim je površinama
  2. Da, iako su heliofilne vrste
  3. Da

2 semestar (11 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions