Pedologija integrala teorija Flashcards
earn money, get bitches
1
Q
- Šta je pedologija?
2. Šta proučava pedologija?
A
- Pedologija je nauka koja se bavi proučavanjem tla kao specifične prirodne tvorevine.
- Pedologija kao nauka proučava nastanak tla, njegov razvoj, fizičko-hemijske karakteristike, klasifikaciju, geografsku rasprostranjenost.
2
Q
- Šta je tlo?
4. Koje su to granice pedosfere vertikalne i horizontalne?
A
- Tlo je rastresiti dio litosfere tj prirodno tijelo nastalo u interakciji pedogenetičkih faktora (klima, reljef, vegetacija, matični supstrat).
- Vertikalne graice pedosfere su do dubine matičnog supstrata ako je tlo plitko, a ako je tlo duboko onda do 2m dogovorene granice. Horizontalne granice pedosfere su diskontinuirane i heterogene, i prekida ih rijeka, put, a karakteristike se razlikuju zavisno od područja.
3
Q
- Šta je pedon?
6. Šta je horizont?
A
- Pedon je najmanja klasifikacijska jedinica minimaple površine 1m, gornje osnove šestougaonika, i koji ide do supstrata (par cm) u plićim tlima i do dubine od 2m (dubljim tlima). Polipedon je skupina pedona.
- Horizont je jedan sloj tla do promjene boje kada nastaje novi horizont. Ogleda se u vertikalnom presjeku tla.
4
Q
- Koja je najznačajnija uloga tla?
8. Šta je anizotropnost?
A
- Tlo posjeduje plodnost kao najznačajniju ulogu tla. Povezana je sa količinom organske materije u tlu.
- Anizotropnost je promjenjljivost tla u svim pravcima posmatranja. U pravcima posmatranja mogu se zadesiti stijene, korijenje, drugi slojevi.
5
Q
- Kako nastaje mineralna komponenta tla?
10. Šta je terigena transformacija?
A
- Procesima trošenja nastaje mineralna komponenta tla.
- Terigena transformacija je transformacija izvornih minerala u sekundarne minerale.Procesi transformacije su hidroliza, hidratacija, oksidacija i rastvaranje.
6
Q
- Koji su najvažniji sekundarni minerali?
12. Koje su 3 osnovne grupe trošenja stijena?
A
- Najvažniji sekundarni minerali su minerali glina, željezni minerali, aluminijevi minerali, FeAl oksidi, karbonati, hidratantni seskvioksidi.
- Tri osnovne grupe trošenja stijena su fizičko ili mehaničko trošenje, hemijsko trošenje i biološko trošenje.
7
Q
- Šta uzrokuje mehaničko trošenje stijena?
14. Kako temperatura, led i voda utiču na trošenje stijena?
A
- Mehaničko trošenje stijena uzrokuju temperatura, led, voda, kapilarna voda, kristalizacija soli, vjetar i korijen biljaka.
- Temperaturne razlike tokom dužeg vremena izazivaju napukline u stijenama. Led ne stijene utiče smrzavanjem vode te povećanjem zapremine prilikom mržnjenja čime odlama komade stijene.Voda djelije mehanički nošenjem kamenja čime dolazi do njegovog trošenja.
8
Q
- Kako vjetar i biljke utiču na trošenje stijena?
16. Šta je hemijsko raspadanje ili dekompozicija minerala?
A
- Vjetar nosi u sebi sitne čestice koje udaraju po stijenama i postepeno troši stijenu. Biljke svojim korijenom troše stijenu prilikom zadebljanja korijena koji je u pukotinama stijene.
- Hemijsko raspadanje je proces koji dovodi do duboke promjene minerala, u kom se oni i hemijski mijenjaju. Hemijski procesi trošenja su rastvaranje, hidratacija, hidroliza i oksidacija.
9
Q
- Od čega je izgrađena mineralna komponenta tla?
18. Šta nastaje rastvaranjem kao hemijskim procesom trošenja stijena?
A
- Mineralna komponenta tla je izgrađena pretežno od sekundarnih minerala.
- Hemijskim procesom rastvaranja stijena nastaju proste soli Ca, Mg, K, i hidroksidi Si, Al , Fe u ionskom ili koloidnom stanju.
10
Q
- Šta je hemijsko trošenje - hidratacija?
20. Šta nastaje hemijskim trošenjem - hidrolizom?
A
- Hidratacija je ulazak molekula vode u hemijski sastav minerala.
- Hidroliza je najvažniji oblik hemijskog raspadanja, a u ovom procesu voda djeluje u disociranom obliku. Procesom hidrolize primarni silikati i alumosilikati pretvaraju se u sekundarne.
11
Q
- Šta nastaje hemijskim trošenjem - oksidacijom?
22. Kako biološko trošenje djeluje na procese trošenja stijena?
A
- Oksidaciji podliježu minerali koji sadrže Fe u obliku fero spojeva. Oksidacijom Fe2+ prelazi u Fe3+ oblik.
- Od životinja koje troše stijenu izdvajaju se školjke koje stijenu buše svojom kiselinom, ptice koje buše rupe u lesu i sitni sisari. Čovjek primjenom mehanizacije otvara kamenolome, gradi puteve, građevine, otkopava zemlju što ubrzava proces raspadanja stijena.
12
Q
- Po čemu se razlikuju šumsko i poljoprivredno tlo?
24. Koje faze čine tlo kao trofazni sistem, u kojem omjeru?
A
- Šumsko tlo je neobrađivano pa sadrži horizonte.Sadrži humusni sloj koji poljoprivredna nemaju, sadrži kruženje materije i energije kao proces.
- Čvrsta fza, gasovita faza i tečna faza su 3 faze tla kao trofaznog sistema, u idealnom omjeru 50% čvrsta, 25% tečna i 25% gasovita faza.
13
Q
- Od čega se sastoji čvrsta faza tla?
26. Koje su karakteristike tla?
A
- Čvrsta faza se sastoji od mineralnog i organskog dijela tla.
- Karakteristike tla su granulometrijski sastav i hemijsko-mineralna svojstva.
14
Q
- Od čega se sastoji gasovita i tečna faza u tlu?
28. Šta je tekstura tla?
A
- Gasovita faza u tlu je smjesa gasova i nije ista kao vanjski zrak (Co2, N2, O2, N2O). Tećna faza tla je voda i u njoj rastvorene organske materije tla.
- Tekstura tla je odnos udjela frakcija pijeska, praha i gline u tlu.
15
Q
- Šta je teksturni element
30. Koje su to teksturne frakcije?
A
- Teksturni element je čestica koja se ne može dalje usitniti slabim mehaničkim silama ili raspršivačkim sredstvima.
- Teksturne frakcije su kamen (>20mm), šljunak (2-20mm), krupni pijesak (0,2-2mm), sitni pijesak ( 0,02-0,2mm), prah (0,002-0,02mm) i glina (0,0002-0,002mm).
16
Q
- Od čega zavise osobine tla?
32. Koji je ekološki značaj teksture?
A
- Osobine tla zavise od odnosa frakcija u njemu.
- Ekološki značaj teksture tla se odnosi na konzistenciju, prozračivanje, kapacitet za čuvanje hranjiva, kapacitet za čuvanje vode, tekstura određuje procjeditost tla.
17
Q
- Kakva je frakcija kamenje i šljunak?
34. Kakva je frakcija pijesak, prah i glina u tlu?
A
- Kamenje je frakcija u šumskom tlu, ne veže hranjiva, ne zadržava vodu, suho je i inertno.
Šljunak je čest u šumskom tlu, inertan, zadržava malo više vode i hranjiva od kamena, ali nedovoljno. - Pijesak je sipak kad je suh, nema moć adsorpcije, brzo cijedi vodu, slabo zadržava hranjiva.
Prah ima malu adsorptivnu sposobnost, može biti kompaktan, ima veću kohezionu moć od pijeska, u vlažnom stanju je neljepljiv, zadržava vodu, ima sposobnost kapilarnog uzgona vode.
Glina je ljepljiva, zadržava vodu i hraniva, bubri i kontrahira, ima mikropore, slabo upija a jako zadržava vodu.
18
Q
- Teksturne klase tla?
36. Šta je struktura tla?
A
- Pjeskulje (puno pijeska),
Prahulje (puno praha)
Ilovače (jednak odnos frakcija pijeska, praha i gline)
Glinuše (imaju najviše gline)
Skeletna i skeletoidna tla (imaju najviše kamenja) - Struktura tla je uređenje individualnih čestica tla u masi tla. To je veličina, oblik i uzajamni odnos strukturnih agregata.
19
Q
- Šta su strukturni agregati?
38. Koja 3 tipa strukture imamo?
A
- Strukturni agregati su nakupine mehaničkih elemenata.
38. Imamo jedinstvenu(pijeskulje), koherentnu (glinuše i prahulje) i agregatnu strukturu (od strukturnih agregata).
20
Q
- Koji su procesi nastanka strukturnih agregata?
40. Koje tipove strukturnih agregata imamo?
A
- Procesi nastajanja strukturnih agregata su elektrostatičko povezivanje, koagulacija koloida, smrzavanje i isušivanje, bubrenje i kontrakcija, sljepljivanje cementnom materijom.
- Imamo sferične, prizmatične, stubaste, lamelarne, poliedrične.
21
Q
- Kako elektrostatičko povezivanje, koagulacija koloida, smrzavanje i isušivanje utiče na nastanak sturkturnih agregata?
- Kako bubrenje i kontrakcija i sljepljivanje cementnom materijom utiču na nastanak sturkturnih agregata?
A
- Elektrostatičko povezivanje je jer je glina negativno naelektrisana, a elementi pozitivno naelektrisani pa se povežu. To je povezivanje vandervalsovim silama tj preko određenih jona.
Koagulacija koloida je kada se 2 čestice primaknu te povežu vandervalsovim silama. Fizičko je povezivanje, a ako se pored fizički povežu i hemijski čestica se koagulira.
Smrzavanje utiče tako da se tlo pri mržnjenju isušuje, pa se voda oko čestica zaledi čime gura okolno tlo te ga sabija. Ovo urahljuje zemljište tj popravlja mu strukturu. - Bubrenje i kontakcija su karakteristični za tla sa glinom. Agregati nastaju slično kao i kod smrzavanja, ali tlo upije vodu, čime bubri i pritiska okolno tlo u zbijenu masu. Kontrakcija je kada se razdvajaju pojedini agregati čime se formiraju sekcije strukturnih agregata.
Sljepljivanje cementnom materijom je kada hemijske materije u tlu djeluju kao cement koji povezuje čestice tla.
22
Q
- Šta je stabilnost strukturnih agregata?
44. Kako dijelimo agregate po veličini?
A
- Stabilnost strukturnih agregata je njihova otpornost na vodu koja utiče na procese kohezije i na slabu mehaničku silu.
- Agregate po veličini dijelimo na krupne (>2mm), sitne (0.25-2mm), mikroagregate (53um-0.25mm).
23
Q
- Koji je ekološki značaj strukture agregata?
46. Šta je prava a šta zapreminska gustoća tla?
A
- Struktura je jedan od osnovnih nosioca plodnosti tla. Ako tla imaju povoljnu strukturu vodni režim je stabilan pa biljke ne trpi stres, odnos vode i zraka je u balansu.
- Prava gustoća tla je zapremina tla bez pora, tj odnos mase po volumenu potpuo neporoznog tla.
Zapreminska gustoća iznosi oko 50% prave gustoće tla i predstavlja odnos mase suhog tla čvrste faze u prirodnom stanju i volumenu.
24
Q
- Šta je poroznost tla?
48. Koji su faktori poroznosti tla?
A
- Poroznost tla je suma svih pora u tlu. Povoljan odnos pora je 1:1:1 za sitne, krupne i srednje pore.
- Faktori poroznosti tla su tekstura, struktura i količina organske materije.
25
49. Podjela pora na osnovu dimenzija?
| 50. Koje su funkcije krupnih, srednjih i sitnih pora?
49. Pore se dijele na makropore (krupne) i mikropore (sitne i srednje). Krupne pore su veličine >50um, srednje su 10-50um, a sitne su <0.2um.
50. Krupne pore omogućavaju brzo cijeđenje vode, te budući da voda kroz njih lahko nestaje one su pune zraka koji je bitan za aeraciju tla. Srednje pore zadržavaju retencionu vodu tj vodu koja je pristupačna za biljke. Sitne pore imaju vodu ali jako vezanu i nepristušačnu za biljke, imaju termoregulacionu ulogu tj usporavaju promjene temperature u tlu.
26
51. Šta je konzistencija tla?
| 52. Šta obuhvaća konzistencija tla?
51. Konzistencija tla je svojstvo tla izraženo stepenom i vrstom djelovanja adhezionih i kohezionih sila, te otporom na deformaciju i lom.
52. Obuhvaća plastičnost, ljepljivost, čvrstoću tla, lomljivost i otpor na kompresiju.
27
53. Čime je određena voda u tlu?
| 54. Koje su to osobine vode?
53. Voda u tlu je određena njenim energetskim stanjem.
| 54. Osobine vode su adhezija i kohezija. Posljedica adhezije i kohezije je kapilarnost.
28
55. Šta su kohezija i adhezija?
55. Kohezija je sila povezivanja između molekula. Adhezija je sila povezivanja između molekula i organske materije.
29
57. Šta je kapilarna voda?
| 58. Šta je potencijal vode i Vodna konstanta pF
57. Kapilarna voda je voda koja se u sitnim porama ponaša kao u kapilarnim cjevčicama. Veže se i kreće po tlu pod uticajem kapilarnih sila.
58. Potencijal vode je određeno silom koja je potrebna da se voda odvoji od čestice tla. Izražava se u barima, pascalima. pF je vrijednost koja se danas koristi za potencijal vode.
30
59. Zašto nam je važna toplota u tlu?
| 60. Šta spada u toplotna svojstva?
59. Toplota u tlu nam je važna jer od nje zavise mnogi procesi i životne funkcije biljaka. Određuje intenzitet fizičkih, hemijskih i bioloških procesa u tlu. Glavni izvor toplot eje Sunčeva radijacija
60. U toplotna svojstva tla spadaju specifična toplota, toplotna provodljivost i toplotni kapacitet.
31
61. Koji su spoljašnji faktori toplote tla?
| 62. Koji su vanjski faktori toplote tla?
61. Spoljašni faktori toplote tla su
-Sunčeva radijacija- količina toplote koja od Sunca stigne na Zemlju. Zemlja prima manje toplote zavisno od inklinacije, ekspozicije, godišnjeg doba i doba dana.
-Ekspozicija - južna i zapadna ekspozicija toplije a sjeverna i istočna su hladnije.
-Inklinacija utiče zbog veličine nagiba, veći nagib znači veča refleksija,
-Evaporacija utiče tako da ukoliko je stepen evaporacije veći, tlo postaje hladnije.
-Biljni pokrivač i živi i mrtvi utiču na toplotu jer smanjuju dnevna kolebanja temperature. Golo tlo se brže zagrijava i hladi od pokrivenog.
-Snijeg djeluje kao izolator pa je tlo ispod toplije nego golo tlo.
62. Unutrašnii faktori toplote su
Boja tla -tamna tla upijaju više toplote i toplija su od svijetlih. To se postiže značajnim efektom na refleksiju Sunčevih zraka.
Vlažnost tla gdje se vlažno tlo teže i sporije zagrijava od suhog.
Struktura tla- dobro strukturirano tlo brže upija toplotu od loše strukturiranog.
Tekstura tla gdje glinovita tla slabo upijaju toplotu pa se zovu hladna tla, dok pjeskovita brzo upijaju toplotu pa se zovu topla tla.
32
63. Šta je specifični toplotni kapacitet?
| 64. Šta je specifična toplotna provodljivost?
63. Specifični toplotni kapacitet je sposobnost tla da primi određenu količinu toplote.
64. Specifična toplotna provodljivost je sposobnost tla da kroz svoju masu provodi toplotu.
33
65. Kakav je zrak u tlu?
| 66. Koji su mehanzmi aeracije tla?
65. Zrak u tlu ima mnogo više co2 nego u atmosferi, a manje kiseonika, nalazi se u krupnim porama tla a njegov sadržaj je vrlo dinamičan, i zavisi od prisutne količne vode. U tlu se još nalaze i azot, vodena para,
66. Između zraka u tlu i zraka u atmosferi se vrši neprekidna izmjena gasova nazvana aeracija tla. To je važan proces jer se tako tlo prozračuje. Ovaj proces zavisi od količine vode, strukture tla. Difuzija je mehanizam izmjene gasova u tlu. U ovom procesu pravac kretanja pojedinih gasova je određen vlastitim parcijalnim pritiskom.
34
67. Šta je organska komponenta tla?
| 68. Kako teče razlaganje organskih ostataka tla?
67. Organska komponenta tla se dijeli na raspadnutu i ne raspadnutu. Raspadnuta komponenta tla je humus. Organska komponenta tla je raspadnuta biljna i životinjska organska materija. Od biljne organske materije u tlu se izdvaja listinac na površini tla. Povoljan odnos C:N listinca je 30:1. Što je taj odnos uži brže se razlaže org komponenta tla.
68. Razlaganje organske materije podliježe složenim procesima transformacije u kojima se humifikacijom formira stabilna organska materija- humus, a mineralizacijom se vrši razlaganje humusa do neorganskih jedinjenja, vode i co2.
35
69. Koji organizmi učestvuju u procesima razlaganja?
| 70. Kako nastaje humus, svojstva humusa i definicija?
69. Organizmi koji učestvuju u procesima razlaganja tla su pedoflora i pedofauna. Od pedofaune se ističu mikrofauna, mezofauna, makrofauna, razlagači.
70. Humus nastaje transformacijom organske materije tj humfikacijom. Humus je specifična tvorevina transofrmisane organske materije. Svojstva humusa su da upija do 6 puta svoje težine vode, jako bubri, teško se navlaži kada se potpuno osuši, ima jako velik kapacitet adsorpcije, poboljšava fizička svojstva tla čineći ih rastresitim i propustljivim za vodu, utiče na stvaranje strukrutnih agregata kao cementna materija, poboljšava toplotni režim tla, smanjuje djelovanje erozije i oštećenja tla, naznačajniji je faktor plodnosti tla.
36
71. Kako se humus dijeli prema formama?
| 72. Stabilnost humusa?
71. Humus se dijeli na mull humus tj zreli humus, moderhumus tj polusirovi i mohrhumus tj sirovi humus. Ako je hidromorfna forma onda je u pitanju treset ili hidromul.
72. Humus adsorbuje anione ali oslobađa fosfate. Ca-humat je nerastvorljiv u vodi i formira sa glinom komplex koji je stabilan u vodi.
37
73. Šta je adsorptivni komplex tla?
| 74. Šta su koloidna svojstva tla?
73. Adsorptivni komplex tla je skup svih koloida u tlu koji mogu adsorbirati i supstituirati jone sa jonima rastvora.
74. Koloidna svojstva u tlu ispoljavaju minerali glina, organski polimeri i seskvioksidi. To su sve komponente tla koje imaju veliku specifičnu površinu s obzirom na malu veličinu, tj veliku vanjsku površinu po jedinici mase. Veličine su nm.
38
75. Pufernost tla?
| 76. Koji su tipovi organomineralnog komplexa?
75. Zahvaljujući adsorpciji i supstituciji H+ jona, adsorptivni komplex djeluje kao pufer na zemljišni rastvor, tj omogućuje zemljištu da se odupre nagloj promjeni reakcije,
76. Tipovi organomineralnog komplexa su humusno glineni, soli humusnih kiseline, komplex tipa helata, i humini.
39
77. Jesu li koloidne čestice koje ispoljavaju naboj one koje čine adsorptivni kompleks tla?
78. Adsorpcija i supstitucija iona sa ionima elektrolita je glavna uloga adsorptivnog komplexa?
77. Da
| 78. Da
40
79. Koloidi tla u humidnim područjima su pretežno bazoidi?
| 80. Azot i fosfor se nalaze kao kationi u rastvoru i adsorptivnom komplexu?
79. Ne
| 80. Ne
41
81. Nacionalna klasifikacija tla se zasniva na razvrstavanju proizvodnih osobina tla?
82. Pufernost zavisi od stepena zasićenosti bazama?
81. Ne
| 82. Da
42
83. Najvažnji organski koloidi su bjelančevine?
| 84. Litosoli nastaju na jedrim krečnjacima?
83. Ne
| 84. Da
43
85. Acidifikacija utiče na povećanu adsorpciju aniona?
| 86. Pseudoglej je tlo u čijem profilu stalno stagnira voda?
85. Da
| 86. Ne
44
87. Pseudooglejavanje je proces karakterističan za tla sa promjenjivim redoks potencijalom?
88. Pseudooglejavanje je proces koji rezultira formiranjem orštajna?
87. Da
| 88. Ne
45
89. Plodnost rendzina je veća od kalkomelanosola?
| 90. Eutrično smeđe tlo nastaje na karbonatno-silikatnim supstratima?
89. Da
| 90. Da
46
91. Nerazvijena tla imaju jasno uočljiv jedan horizont?
| 92. Horizont Bez je karakterističan za crvenicu?
91. Ne
| 92. Da
47
93. Morfolofija zemljišta se upotrebljava za detekciju pedogenetičih procesa?
94. Ah horizont je površinski horizont tla?
93. Da
| 94. Da
48
95 .Luvisol nastaje u zonama sa >900mm padavina?
| 96. Podzol je tipično tlo hercegovine?
95. Da
| 96. Ne
49
97. Zemljišni koloidi tla su ?
| 98. Najveći intenzitet adsorpcije ima?
97. Huminske kiseline
| 98. K+
50
99. Za kalkulaciju krečnjaka za kalcizaciju tla upotrebljava se vrijednost?
100. Koje tlo ima najveću produktivnost i koristi se kao poljoprivredno tlo u okviru klase nerazvijenih tala?
99. Hidrolitičke kiselosti
100. Koluvijum, zašto? Zato što mu osobine variraju od vrste nanosa, te ukoliko gravitacija nanese humsune materije i te se materije zadrže na jednom prostoru imamo duboko tlo pogodno za poljoprivredu.
51
101. Šta je oglinjavanje a šta argilogeneza?
| 102. Koji je ekološki značaj pufernih osobina?
101. - Oglinjavanje je oslobađanje frakcija gline rastvaranjem stijena krečnjaka.
- Argilogeneza je proces nastanka gline trošenjem silikatnih minerala na mjestu.
- Oboje su procesi transformacije minerala tla
102. - Puferna sposobnost je svojstvo nekog rastvora ili suspenzije da se dodavanjem H ili OH – iona suprotstavlja promjenama njihove Ph vrijednosti.
52
103. Osnovna klasifikacijska jedinica nacionalne klasifikacije je __ tla, a njega određuje __
104. Koja klasa tla ima samo humusnoakumulativni horizont?
103. Tip tla, određuje udio teksturnih čestica u tlu.
| 104. Klasa tla sa A-C profilom, tj kalkomelanosoli, rendzina, ranker, černozem, vertisol.
53
105. Šta je pseudoglej?
| 106. Koja tla nastaju na jedrom krečnjaku i dolomitu?
105. Pseudoglej je vrsta tla koje se obrazuje u humidnim uslovima sa prisustvom dužih perioda suše. Nastaje na stijenama jezerskih nanosa i pleistocenskim ilovinama. Plitko je tlo 40-50cm dubine a nastanak je zbog formiranja nepropusne podloge iz gline. To su kisela, siromašna zemljišta sa nepogodnim vodno-fizičkim svojstvima, pogodno za neke vrste drveća.
106. Litosol, kalkomelanosol i kalkokambisol.
54
107. Podzolizacija je proces ispiranja?
| 108. Osnovne osobine rastvora tla su?
107. Fe2+ (željezo) tj to je njegovo vertikalno ili lateralno ispiranje. Ovako nastaje E horizont koji se odlikuje sivom bojom.
108. - Osmotski pritisak rastvora
- Reakcija i puferna sposobnost rastvora
- Oksido-redukcioni potencijal
55
109. Potencijal vode tla se mijenja u ovisnosti o __ vode. Potencijal vode se razlikuje kod __, __ i __, a na njega utiče i udio ____?
110. Koja su to 2 osnovna parametra koja regulišu kretanje toplote u zemljištu?
109. U ovisnosti o količini vode. Razlikuje se kod pjeska, praha i gline., a na njeg utiče i udio pora u tlu.
110. -Spoljašnji i unutrašnji faktor toplote.
56
111. Možete li objasniti kako nastaju strukturni agregati sljepljivanjem cementnim materijama? Šta su cementne materija?
112. Konzistencija tla je posljedica djelovanja sila __ i __ pri različitom sadržaju __ u tlu?
111. Djeluju na principu sljepljivanja strukturnih egregata nakon što se tlo sabije ili bubrenjem i kontrahijom ili smrzavanjem vode u tlu tj kada se led raširi on gura susjedne strukturne agregate zajedno, a kalcij kao primarna ljepljiva materija ljepi agregate u tlu.
112. Adhezije i kohezije pri različitom sadržaju vode u tlu.
57
113. Definiši i opiši mul humus? Koja hemijska jedinjenja se u njemu nalaze?
114. Kako objašnjavate da je pri jednakoj količini vode pjeskuša morsko tlo a glinuša suho tlo?
113. Zreli humus je karakterističan po potpunoj humifikaciji organskih ostataka i povezivanju obrazovanih huminskih materija s mineralnim dijelom u organomineralni kompleks. Boja je tamnosmeđa do crna, struktura je dobro izražena zranasta. Ima povoljnu vlažnost i toplotu te visok sadržaj bazičnih kationa Ca i N u zemlji.
114. Glinuša ima veći kapacitet adsorpcije i sitnija je frakcija od pjeskulje.
58
115. Kako je teksturna vrsta povezana sa proizvodno-ekološkim osobinama tla?
116. Ukupni potencijal vode se izražava kao suma 3 parcijalna potencijala ili sile?
115. Povoljna teksturna vrsta je ilovača, ona ima povoljne proizvodne sposobnosti, ako je tekstura pjeskovita voda i minerlne materije se brzo ispiraju iz tla, ako je tekstura glinovita tlo nema povoljan vodno-vazdušni ežim te dolazi do stagnacije vode.
116. Gravitaconi, matriks i osmotski potencijal vode.
59
117. Poljski vodni kapacitet je stanje vlažnosti koje zaostaje nakon oticanja _ pošto su prethodno sve __ bile ispunjene gravitacionom vodom?
118. Šta je predmet klasifikacije kod nacionalne klasifikacije tla u Bih?
117. Oticanja gravitacione vode, pošto su prethodno sve pore bile ispunjene gravitacionom vodom.
118. Predmet klasifikacije je zemljišni individuum.
60
119. Koja je osnovna klasifikaciona jedinica?
| 120. Šta svaki tip zemljišta mora da ima?
119. Tip zemljišta koja se definiše kao skup pedona.
120. - Jednotipska građa profila
- Jednotipske osnovne procese tranformacije
- Jednotipske fizičke i hemijske karakteristike pojedinih horizonata
61
121. Koji je ekološko-proizvodni značaj fluvisola?
| 122. Funkcije tla u ekosistemu?
121. Fluvisoli imaju manje-više povoljne fizičko-hemijske osobine. Ekološka svojstva zavise od režima plavljenja i režima podzemnih voda. Fluvisoli su interesantna staništa za uzgoj topola. Uz primjenu navodnjavanja i fertilizacije, ova zemljišta su pogodna za poljoprivredu.
122. Narušavanje ekosistema dovodi do oštećenja zemljišta. Ako obustavimo štetne gasove, biocenoze će se obnoviti. Zemljište je hidrološki povezano sa širim područjem pa se svi negativni procesi u zemljištu šire dalje. Nejveća oštećenja zemljišta su u pogledu požara, erpzija, zagađivanja otpacima, oštećenja zemljišta rudarskim kopovima i građevinskim radovima. Zaštita zemljišta je postala jedan od najvažnijih faktora zaštite čovjekove okoline.
62
123. Koja klasa tala ima dva potpuno razvijena horizonta?
| 124. Koja tla se nalaze u toj klasi?
123. Klasa kambičnih zemljišta sa A-(B) – C profilom.
| 124. Eutrični kambisol, distrični kambisol, kalkomelanosol, terra rossa
63
125. Koja od ovih tala nastaju na lesu?
| 126. Lesiviranje je proces ispiranja ?
125. Na lesu nastaje eutrični kambisol iz kambičnih zemljišta.
126. Gline gdje se kroz pore ispire naniže.
64
127. Koji joni manjkaju u tlima koja imaju Ph vrijednost <4,5?
128. Koji joni manjkaju u tlima koja imaju ph >8,5?
127. Ca i Mg ioni
| 128. H i Al
65
129. Na kojem geološkom supstratu nastaje primarni pseudoglej?
130. Koji je princip nacionalne klasifikacije tla?
129. Serpentinitu i peridotitu
130. Nacionalna klasifikacija tla je proistekla iz jugoslovenske klasifikacije tj terestrična tla, hidromorfna tla, halomorfna tla i subhidrična tla.
66
131. Koja klasa tala ima kambični horizont?
| 132. Koja tla se nalaze u klasi kambičnih tala?
131. Klasa kambičnih zemljišta.
| 132. Eutrični kambisol, distrični kambisol, kalkokambisol i crvenica
67
133. Šta predstavlja kambični horizont?
| 134. Koje tlo iz klase eluvijalno-iluvijalnih tala ima bolje provodno-ekološke karakteristike?
133. Kambični (B) horizont je centralni dijagnostički horizont klase kambisola, uslovi za njegovo obrazovanje javljaju se tek kada zemljište u roku evolucije pređe određenu dubinu. Argilosinteza je osnovni proces u ovom horizontu.
134. Luvisol na silikatima ima najpovoljnije provodno-ekološke osobine.
68
135. Osobine luvisola na silikatima?
| 136. Koji ioni se u rastvoru tla nalaze kao anioni?
135. Ima dubinu i više od 70cm, humusni horizont je ohričnog tipa, A horizont je dubok 5-15cm, E horizont je debljine 10-20cm.
136. Al3+ jon, Fe3+, Mn3+
69
137. Koji ioni se tretiraju kao baze u tlu i utiču na podizanje pH vrijednosti?
138. Kako se svi pedogenetički procesi mogu grupisati?
137. Al- i Mn- jon
138. - Procesi transformacije minerala i stijena
- Procesi tranformacije organskih ostataka
- Procesi migracije
70
139. Mineralni i organski dio tla čine oko 50% tla?
| 140. Najveće procentualno učešće u građi Zemljine kore ima Oksigen?
139. Ne
| 140. Ne
71
141. Humus je ligninsko-proteinski kompleks?
| 142. C:N odnos je pokazatelj kvaliteta organske materije?
141. Ne
| 142. Da
72
143. Energija površine se povećava smanjenjem veličine čestica?
144. Najvše hraniva sadrži prah u odnosu na druge teksturne frakcije?
143. Da
| 144. Da
73
145. Tenzija vode u krupnim porama iznosi 0-1 pF?
| 146. Energija vezanja vode na nivou PVK iznosi 0,05 do 0,33 bara?
145. Da
| 146. Da
74
147. Pristupačna voda se nalazi u području od 1,8-4,2 pF?
| 148. U pijesku dominiraju koji minerali?
147. Ne
| 148. Podjednako primarni i sekundarni minerali
75
149. Stijena koja je izgrađena od minerala kalcita je ?
150.
150. Humus sadrži koliko Ugljika?
149. Krečnjak
| 150. 52-60%
76
151. Osnovni mehanizam kretanje zemljišnog zraka je?
| 152. Broj bakterija po 1g tla iznosi?
151. Difuzija
| 152. Više stotina hiljada
77
153. Vrijednost specifične toplote je najveća za ?
| 154. Glinovita tla imaju pretežno __ strukturne agregate?
153. Vodu
| 154 Lamelarne
78
155. Difuzija gasova između zraka tla i atmosfere je uslovljena čime?
156. Dimenzije frakcija pijeska su __ , praha __ i gline __
155. Razlikom u parcijalnom pritisku
| 156. Pijesak 2- 0,02mm, praha 0,02-0,002mm a gline 0,002-0,0002mm
79
157. Koja forma humusa je najslabije integrisana sa mineralnim tlom?
158. Skelet je frakcija krupnija od __. Utiče na izraženu __tla i dobru __?
157. Sirovi humus rohhumus
| 158. 2mm, utiče na izraženu propustljivost tla i dobru strukturu.
80
159. Toplotna provodljivost je najveća kod __ faze tla, zatim __ pa __?
160. Koji je značaj mehaničkog sastava tla? Je li to promjenjivo svojstvo? Na koje osobine utiče mehanički sastav
159. Kod čvrste faze, zatim gasovite, pa tečne
160. Mehanički sastav nam govori o procentu orgmat u tlu, o provodljivosti, o zračnom režimu tla. Promjenjivo je svojstvo dodavanjem sitnijih frakcija ili krupnijih tlo. Utiče na sposobnost zadržavanja vode, vodno vazdušni režim, na organsku materiju u tlu.
81
161. Uloga organizama u tlu?
| 162. Kakvo je tlo litosol (kamenjar)
161. Usitnjavanje organske materije
162. Litosol se obrazuje na stijenama koje pri raspadanju daju kameniti detritus. To su kvarciti, rožnjaci, peridotitosko-serpentinske stijene. Nastaje i na jedrim krečnjacima. Dubina varira od 10-20cm. Humus je u A horizontu. Ovo su planinska tla. Proizvodna moć je slaba jer se tla jako zagrijavaju a staništa su suha.
82
163. Kakvo je tlo regosol tj sirozem?
| 164. Kakvo je tlo arenosol tj eolski pijesak?
163. Zemljište je nerazvijeno. Nastaje na kristalastim škriljcima, pješčarima, laporcu, jako laporovitim krečnjacima i kristalastim dolomitima. Rasprostranjeni su u tercijarnim bazenima. Svojstva variraju u širokim granicama, a ovise o vrsti supstrata na kojem nastaju. Sirozemi na laporcu i lesu su pogodni za poljoprivrednu proizvodnju.
164. Zemljište je izrazito pjeskovito i podložno eolskom premještanju. Obrazuje se u priobalnim područjima mora i jezera, u dolinama velikih rijeka. Ima (A)-C profil. Rasprostranjena su u pustinjskim i polupustinjskim oblastima, kod nas u Panonskoj niziji. Svojstva su varijabilna ali mogu biti dubine 50-200cm i više. U (A) horizontu ima fragmentarna akumulacija humusne materije. Suha su, distrična i topla staništa. Nepogodni za biljke.
83
165. Kakvo je tlo koluvijum tj koluvijalno zemljište?
| 166. Kakvo je tlo Rendzina?
165. Dobili naziv od latinske coluvio tj isprati jer nastaju ispiranjem i akumulacijom ogrmat. Obrazuju se u podnožju padina akumuliranjem zemljišta i stijena erodiranih. Rasprostranjen je u kotlinama planina u Makedoniji a kod nas se javlja u bdsko-planinskim rejonima u manjim površinama. Svojstvo je da su to duboka zemljišta, humus je u (A) sloju. Slojevi su nediferencirani.Proizvodna vrijednost je varijabilna jako, mogu se koristiti u poljoprivredi.
166. Poljski naziv, rzedic je šum na poljskom. Plitko je i često kamenito tlo. Obrazuje se na supstratima sa preko 10% CAco3. Laporci, laporoviti krečnjaci, sedra, karbonatni pješčar su stijene na kojima se obrazuje. Rasprostranjene su u kotlinama Dinarskih planina na flišnim serijama sa laporcima i u obodnoj zoni Panonske nizije. Svojstvo dubine je oko 50 cm i više. Proizvodne karakteristike su ovisne o tipu stijene na kojoj se obrazuje.
84
167. Kakvo je tlo Ranker tj humusno silikatno zemljište?
| 168. Kakvo je tlo kalkomelanosol tj crnica na krečnjaku?
167. Rank na njemačkom strm, otuda naziv. Obrazuje se na različitim silikatnim supstratima, ali i na eruptivnim i metamorfnim stijenama poput gnajsa, serpentina, kvarcita. Pretežno se nalaze na strmim padinama pa su planinska zemljišta iznad 800m. Rasprostranjeni su u ofiolitskoj zoni u Bosni na peridotitima, Magliću, Vranici. Svojstvo dubine je ok nekoliko do 20-30cm, a neki i do 40-50cm. Imaju puno skeleta. Produktivno je zemljište, ograničeno dubinom najčešće. Mogu s ekoristiti i za poljoprivrednu proizvodnju,
168. Crnica jer je jako tamno zemljište. Obrazuje se na jedrim krečnjacima tj mezozojski i paleozojski krečnjaci. Rasprostrnjane su na visinama iznad 900m, i na svim krečnjačkim planinama u Jugoslaviji. Svojstva zavise od stepena razvoja, od nekoliko cm do 30cm zavisno od stepena razvoja. Humusni horizont dostiže dubinu 10-15cm. Produktivnost je slaba zbog male mogućnosti zadržavanja vode.
85
169. Kakvo je tlo Černozem?
| 170. Kakvo je tlo eutrični kambisol tj eutrično smeđe zemljište?
169. Černozem od ruskog porijekla i znači crna zemlja. Godišnja količina padavina 300-450mm. Obrazuje se na lesu, ali i na jezerskim sedimentima, eolskim pijeskovima itd. Rasprostranjen je u stepskoj zoni Evroazijskog kontinenta. Svojstva su 40-80 cm Amo horizont i još 20-40cm AC horizont. Produktivnost je optimalna jer ima dobre fizičko-hemijske osobine. Obezbjeđuje visoke prinose poljoprivrednih kultura.
170. Eutrično znači da obezbjeđuje dobru ishranu tj plodnost je dobra. Obrazuje se na području sa količinom godišnjih padavina 600-700mm.Stijene na kojima se obrazuje su les, ilovasti jezerski i riječni sedimenti . Rasprostranjena su u suhljim oblastima mediterana, i prostoru istočne Srbije. Svojstva su da ima moličn A horizont, dubinu 50-70 zavisno od profila. Hemijske karakteristike su povoljne jer je slabo kiselo do neutralno. Produktivnost je najveća na lesu ako nastaje, među najproduktivnijim zemljštima u BiH.
86
171. Kakvo je tlo distrični kambisol tj distrično smeđe zemljište?
172. Kakvo je tlo kalkokambisol tj smeđe tlo na krečnjaku i dolomitu?
171. Distrično znači siromašno tj loše uslove za ishranu biljaka. Obrazuju se na kvarcno-silikatnim supstratima tj pješčarima, glincima, kristalastim škriljcima.Rasprostranjeno je u brdskim-planinskim regionima, pogotovo u zapadnim humidnim oblastima. Zauzima oko 30% površine u BiH na visinama 400-1000m nadmorske visine.
Svojstvo dubine je preko 30cm, najčešće 60-80cm.Nema organske materije puno. Osrednje proizvodne sposobnosti.
172. Obrazuje se isključivo na jedrim krečnjacima ili dolomitima. U visinskom pogledu zauzima srednje visinske pojaseve i blaže nagibe. Rasprostranjeno je skoro 40% šumskih zemljišta u BiH. Svojstvo dubine je do max 60cm, a prelaz zemlje u stijenu je oštar i neujednačen. Dubina humusnog horizonta je do 15cm. Proizvodna sposobnost u pogledu vlage je slaba, a vlažnost je zavisna od zemljišta u svom širokom rasprostranjenju. Promjenjiva dubina i česta kamenitost je ograničavajući faktor njegovog intenzivnijeg korišćenja.
87
173. Kakvo je tlo Terra rossa tj Crvenica?
| 174. Kakvo je zemljište luvisol tj ilimerizovano zemljište?
173. Naziv dobilo po izrazito crvenoj boji koja dolazi od minerala hematita. Obrazuju se kao i smeđa krečnjačka zemljišta iz nerastvorenog ostatka čistih krečnjaka. Regioni na kojim se obrazuju su sa količinom padavina 1000mm, temperaturom 12°C sa izrazito sušnim periodom u toku ljeta. Rasporostranjena je na tvrđim krečnjacima i dolomitima u mediteranskom karstnom regionu. Gornja visina rasprostranjenja do 500m. Svojstvo dubine je do 80 cm, ima promjenjivost dubine. Humusni horizont je slabo izražen. Sadržaj humusa je 1-4%, ph je neutralna. Proizvodne karakteristike su poljoprivredne kulture u mditeranskom regionu.
174. Ime nastalo od ilimare tj isprati glinu riječi. Obrazuju se na ilovastim supstratima ili na stijenama čijim raspadanjem može da se obrazuje dublji ilovasti profil. Supstrat je les, jezerski nanosi, glečerski nanosi. Rasprostranjenost je u zapadnim dijelovima jugoslavije, u BiH 13% površine. Zavisno od stijene ima veliku razliku između svojstava luvisola na krečnjacima i na silikatnim supstratima. Proizvodne karakteristike su da su to duboka zemljšta sa povoljnim fizičkim svojstvima. Imaju dobar vodni kapacitet.
88
175. Kakvo je zemljište podzol?
175. Naziv dolazi od zola riječi što znači pepeo. Horizont E ima pepeljastu boju. Obrazovanje je na zemljištima hladnijih i vlažnijih regiona svejera Evrope i u našim uslovima na višim n.v. iznad 900m. Kvarcni pješčar, kvarcit, rožnjaci, filiti i mikašisti. Rasprostranjenost je lokalno i vezano za kvarcne stijene u višim planinskim regionima. Svojstva su da su kod nas pretežno šumska zemljišta, o horizont 5-10cm, dubina e horizonta je do 60cm. Produktivne karakteristike u pogledu vode su slabe, ima malo orgmat, produktivnost je relativno niska.
