Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

2 semestar > Fitocenologija integrala > Flashcards

Fitocenologija integrala Flashcards

1
Q
  1. Podjela fitocenologije
A
  1. Fitocenologija se dijeli na:
    sinmorfologiju -izgled građa i floristički sastav
    sinekologiju . odnos fitocenoza prema sredini
    sindinamiku - zakonitosti nastanka, razvitka i propadanja fitocenoza
    sinhronologiju - historijski razvoj vegetacije
    sintaksonomiju - svrstava biljne zajednice u hijerarhijski sistem
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q
  1. Koja su 4 razloga istraživanja fitocenologije?
A
    • Fitocenološki - analiza biljnih zajednica i postavljanje sintaksonomskog hijerarhijskog sistema s odgovarajućim imenom
      - Ekološki - cilj je koreliranje lokalnih varijacija vegetacijskog sastava s varijacijama okolišnih faktora
      - Dinamički - predviđa vegetacijske promjene u budućnosti i u prošlosti
      - Primjenjeni - iskazuje uticaj gospodarskih zahvata na vegetaciju.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q
  1. Šta je sinekologija?
A
  1. Sinekologija istražuje odnose među organizmima i njihov odnos prema staništu. ( u nju spadaju klima, antropogeni faktor, reljef, svjetlost, toplota, vlaga i voda, vjetar, hemijske osobine tla.)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q
  1. Šta je sindinamika
A
  1. Sindinamika je vremenski slijed različitih fitocenoza na jednom prostoru koja predstavlja niz spontanih, povezanih međusobno evolucijskih procesa samoorganizacije ekosistema.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

5.. Koje su osobine sindinamike?

A
  1. Diskretan početak, poljmljiv smjer putanje, jasan kraj.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q
  1. Šta je sinhronologija?
A
  1. Sinhronologija proučava areale fitocenoza čiji je postanak uvjetovan historijskim, ekološkim i genetičkim faktorima.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q
  1. Koje su sistematske jedinice?
A 
7. Asocijacija - etum
Subasocijacija - etosum
Formacija - osum
Sveza - Ion
Red - etalia
Razred - etea
Vegetacijski skup - ea
Podsveza - enion
Podred - enalia
Podrazred - enea
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q
  1. Šta je flora?
A
  1. Flora predstavlja biljno carstvo, odnosno sve biljke nekog kraja, geografskog predjela ili određenog vremenskog odsjeka u geološkoj historiji Zemlje.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q
  1. Uloga flore?
A
  1. Flora daje ključ za morfološko-nomenklaturne informacije za vrste (taksone) za neko područje, a ne navodi se njihova pokrovnost, važnost i jedinstvenost (kao za vegetaciju).
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q
  1. Koje su to vegetacijske formacije?
A
  1. Savane, stepe, tundre, šume…
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q
  1. Kako možemo definisati šumu?
A
  1. Šumu je teško definisati potpuno, ali može se reći da je to vegetacijska formacija sastavljena od drveća visine preko 5m, širine 10m, površine 500m^2, čiji se vrhovi krošanja dodiruju te stvaraju kontinuiran sklop.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q
  1. Šta je biogeocenoza?
A
  1. Biogeocenoza (ekosistem) predstavlja beskrajno složen i dinamičan sistem uzajamno povezanih dijelova žive i nežive prirode u kome sve uzajamno djeluje jedno na drugo, posredno ili neposredno i sve je istovremeno u promjeni i pokretu. Ekosistem čini biocenoza kao životna zajednica biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama i biotop u koji spada atmosfer i tlo na kom žive organizmi.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q
  1. Šta je biocenoza?
A
  1. Biocenoza je životna zajednica, tj zajednica živih bića koja naseljava određeni prostor i koja se pod nekim ekološkim uvjetima stalno održava u nekom obliku.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q
  1. Koje 3 grupe organizama imamo u biocenozi?
A
  1. Proizvođače - zelene biljke procesom fotosinteze proizvode organsku materiju,
    Potrošače - heterotrofni organizmi (životinje, bakterije, gljive) su potrošači gotove organske materije
    Razgrađivači - najčešće bakterije i gljive koje razgrađuju organsku materiju na njihove organske sastavnice što ubrzava kruženje materije u ekosistemu.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q
  1. Šta je biotop?
A
  1. Biotopi predstavljaju dijelove naseljenog prostora i u isto vrijeme staništa organiziranih i međusobno povezanih živih bića.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q
  1. Šta je biom?
A
  1. Biomi predstavljaju regionalne ekosisteme koji snažno koreliraju sa vegetacijskim formacijama.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q
  1. Definicija sastojine?
A
  1. Sastojina je dio šume čiji su površina i oblik toliki da obezbjeđuju normalan život i razvoj tog dijela šume u jednakim prirodnim uslovima.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q
  1. Šta su edifikatori, subedifikatori i asektori?
A
  1. Edifikatori su vrste drveća koje dominiraju u spratu drveća i uslovljavaju ustrojstvo zajednice. (npr. hrast kitnjak)
    Subedifikatori su one vrste koje imaju veliko značenje u nekom sloju drveća ali se razvijaju pod uticajem edifikatora (npr. grab)
    Asektori su sporedni članovi zajednica i razvijaju se pod uticajem edifikatora i subedifikatora.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q
  1. Šta su prelazi šumske vegetacije?
A
  1. Prelazi šumske vegetacije su područja gdje se dodiruju dvije ili više sastojina (fitocenoza), a vrste šire ekološke amplitude prelaze iz jedne sastojine u drugu.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q
  1. Šta su mješavine vegetacije?
A
  1. Mješavine vegetacije predstavljaju područja gdje nisu u dovoljnoj mjeri izraženi osnovni ekološki faktori koji utiču na ustrojstvo zajednice.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

21.Šta su mješavine vegetacije uslovljene mikroreljefom - različitim vodnim režimom?

A
  1. Klasični predstavnik je šuma lužnjaka i običnog graba, gdje se pojavljuju elementi šuma crne johe ili poljskog jasena na mjestima gdje je niži nivo terena tj bliže se nalaze nivou podzemne vode.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

22.Šta su mozaici?

A
  1. Mozaici su područja na kojima se u uskom prostoru izmjenjuju dvije ili više fitocenoza.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q
  1. Koje uslove mora zadovoljiti fitocenološki snimak za rad na terenu?
A
    • Mora biti toliko velik da sadrži sve vrste koje pripadaju odgovarajućoj biljnoj zajednici.
      - Stanište mora biti uniformno
      - Biljni pokrov mora biti homogen koliko je moguće, npr na jednom kraju plohe ne bi smjela dominirati jedna vrsta, a na drugom kraju druga.
      Zadovoljenjem ova 3 uslova uspostavlja se relativna homogenost uzoraka na određenom staništu.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q
  1. Šta je minimalna površina uzorka?
A
  1. To je najmanja površina u kojoj je sastav vrsta zajednice u uzorku adekvatno predstavljen.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q
  1. Šta je abundacija (brojnost) u uzorku?
A
  1. Abundacija je ukupan broj individua u uzorku.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q
  1. Šta je gustina u uzorku?
A
  1. Gustina je varijabla dobijena derivacijom abundacije po jedinici površine.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q
  1. Šta je frekvencija u uzorku?
A
  1. Frekvencija je mjera koja pokazuje u koliko se subplotova pojavila vrsta od ukupnog broja plotova, izračunava se u %.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q
  1. Šta je pokrovnost u uzorku?
A
  1. Pokrovnost je relativna površina zauzeta vertikalnom površinom krošnje nadzemnim dijelovima biljke, kao dio površine uzorkovane plohe. Najčešće se procjenjuje.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q
  1. Šta je brojnost/pokrovnost skala u uzorku?
A
  1. Kombinovana mjera pokrovnosti i brojnosti.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q
  1. Šta je združenost (socijalnost) u uzorku?
A
  1. Predstavlja način pojavljivanja određene vrste u istraživanoj sastojini, odnosno plohi u smislu da li se vrsta javlja u većim skupinama ili samostalno.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q
  1. Šta predstavlja vitalitet u uzorku?
A
  1. Vitalitet podrazumjeva odgovarajuću životnu sposobnost pojedinih vrsta na plohi.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q
  1. Šta predstavlja fenologija (periodičnost) u uzorku?
A
  1. Fenologija podrazumjeva razvoj vrsta u fenofazama. To je manifestacija životnih pojava pojedina biljke u fitocenozi tokom vegetacijskog razdoblja, odnosno tokom godine.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

33.Šta je podzemno slojanje?

A
  1. Podzemno slojanje je posljedica zakorjenjivanja na različitim dubinama, što je u vezi sa morfološkim profilom korijena (žila srčanica ili tanjirast korijen). Za podzemno slojanje kao i nadzemno slojanje bitna je funkcionalna upotreba prostora čime se smanjuje kompetitivnost za prostor i hranu.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q
  1. Koje imamo životne oblike biljaka?
A
  1. Imamo
    - Fanerofite (pupoljci na vrhu izbojaka, pupoljci> 25cm iznad zemlje, svo naše drveće i grmlje),
    - Hamefite (sitniji grmovi i polugrmovi, pupoljci <25 cm iznad zemlje) u koje spadaju Vaccinium sp., Calluna sp. Teucrium sp. i Thymus sp.
    - Hemikriptofite (višegodišnje biljke sa pupovima polusakrivenim u nepovoljnom godišnjem dobu i to u rozetama ili busenovima) u koje spadaju Carex sp, Sesleria sp, Primula sp…
    - Geofite (više biljke koje nepovoljno godišnje doba preživljavaju pomoću podzemnog stabla - rizoma, lukovice ili krtole) u koje spadaju Galanthus nivalis, Scilla bifollia, Corydalis cava…
    - Terofiti (jednogodišnje biljke koje nepovoljno doba preživljavaju u obliku sjemena) u koje spadaju Melampyrum sp, Poa anma, Poygonum sp…
    - Lijane i hemipifite - Clematis vitalba, Hedera helix
    - Epifite - Orchidea sp.
    - Semi-paraziti i paraziti - Viscum album, Orobanche sp.
    - Hidrofite - Lemma sp. Callitriche sp.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q
  1. Šta je sinuzija?
A
  1. Sinizija je kada se grupe biljaka istog životnog oblika pojavljuju u istom habitatu. Primjer bi bio lišajevi na stijenama ili korama drveća.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q
  1. Šta je ekologija?
A
  1. Ekologija je nauka koja se bavi istraživanjem odnosa između organizama u svim aspektima i njihovog živog i neživot okoliša.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q
  1. Kako se dijeli ekologija?
A
  1. Na - Autekologiju (proučava odnose pojedinih organizama prema spoljašnjoj sredini)
    - Sinekologiju (proučava odnose životnih zajednica prema spoljašnjoj sredini).
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q
  1. Šta spada u klimatske faktora?
A
  1. Svjetlost, toplota, voda, vlaga, vjetar i zračni pritisak.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q
  1. Kako svjetlost utiče na fitocenoze?
A
  1. Od svjetlosti ovise životne funkcije fotosinteza i transpiracija. Količina svjetlosti ovisi od ekspozicije, inklinacije i konfiguracije terena. U šumskim fitocenozama je najbitnija najmanja količina svjetlosti koju drveće može podnijeti.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q
  1. Prema potrebi za svjetlom kako se dijeli drveće?
A
  1. Heliofiti - vrste svjetla (ariš, bagrem, poljski jasen, hrastovi, borovi, topole, vrbe)
    Hemiheliofiti - vrste polusvjetla (bijeli i crni grab, crni jasen, pitomi kesten,
    Hemiskiofilna - vrste polusjene (brijestovi, gorski javor i mliječ, klen, obični grab,
    Skiofilne - sjenopodnoseće vrste (bukva, jela i smrča)
41
Q
  1. Kako toplota utiče na fitocenoze?
A
  1. Toplota utiče na sve životne procese, pogotovo svojim ekstremnim djelovanjima. Biološki maksimum i minimum su važne tačke jer se približavanju tim vrijednostima fiziološki procesi u biljkama usporavaju i staju kad pređu.
42
Q
  1. Kako se biljke dijele prema zahtjevima za toplotom?
A
  1. Na- Termofilne (sa visokim biološkim toplotnim maksimumom)
    - Frigorifilne (sa niskim biološkim toplotnim maksimumom)
43
Q
  1. Kako se fitocenoze dijele na osnovu zahtjeva za toplotu?
A
  1. Na - Kserotermne zajednice (traže mnogo toplote u vrijeme vegetacionog perioda) u koje spadaju zajednice crnog bora, česmine, medunca, crnog graba i crnog jasena…
    - Mezotermne zajednice (traže umjerenu količinu toplote za razvoj) u koje spadaju zajednice kitnjaka i običnog graba, lužnjaka i običnog graba, bukve, bukve i jele…
    - Mikrotermne (traže malu količinu toplote za razvoj) u koje spadaju zajednice subalpinske bukve, subalpinske smrče, mrazišne šume smrče, bora krivulja…
44
Q
  1. Kako se dijele fitocenoze prema zahtjevima za vodu?
A
  1. Na - Kserofilnu vegetaciju (mali zahtjevi za vodom i vlagom) u koju spadaju šume medunca, crnog graba i jasena, šume crnike…
    - Mezofilnu vegetaciju (srednji zahtjevi za vodom i vlagom) u koju spadaju šume kitnjaka i običnog graba, lužnjaka i običnog graba, šume bukve, šume bukve i jele…
    - Higrofilnu vegetaciju (veliki zahtjevi za vodom i vlagom) u koju spadaju poplavne šume vrba, topola, joha i poljskog jasena…
45
Q
  1. Koji je odnos fitocenoza prema mehaničkim (teksturnim) svojstvima zemljišta?
A
    • Za točila (sipare) su vezane biljke točilarke poput ruja - Cotinus coggygria u zajednici Cotinetum coggyriae.
      - Na šljunkovitim nanosima vodotoka nalazimo zajednice vrba Salicetum incacae, Salicetum purpurae…
      - Za pijeske su vezane specifične i ekološki vezane zajednice zvane psamofitske zajednice,
      - Na teškim glinovitim zemljištima u nižim područjima nalazimo šume lužnjaka, šume poljskog jasena, šume crne johe, a u višim područjima šume smrče, šume bijelog bora i smrče.
46
Q
  1. Koji je odnos fitocenoza prema hemijskim osobinama zemlišta?
A
  1. Fitocenoze u zavisnosti od zahtjeva za reakcijom zemljišta se dijele na
    - Neutrofilne (pH 6,8-72) u koje spadaju šume gorskog javora i bijelog jasena, bukve i jele na krečnjaku,
    - Acidofilne fitocenoze (pH<6,7) u koje spadaju šume bukve i rebrače, jele i smrče
    - Bazifilne fitocenoze (pH >7,3) u koje spadaju šume crnog bora na dolomitu, hrasta na peridotitu.
47
Q
  1. Kako dijelimo fitocenoze u odnosu na zahtjeve prema kalciju?
A
  1. Dijelimo ih na
    - Kalcifilne biljke (neophodan kalcij u tlu za rast) - Pinus heldreichii, Acer monospessulanum, Corylus colurna, Staphyllea pinnata..
    - Kalcifobne biljke (ne podnose kalcij u tlu) - Pinus peuce, Castanea sativa, Alnus viridis, Calluna vulgaris…
48
Q
  1. Kako se nazivaju i koje su vrste koje dobro podnose zaslanjenost zemljišta?
A
  1. Nazivaju se halofitske biljke, u njih spadaju Quercus robur, Ulmus campestris, Robinia pseudoacacia, Gleditschia triachanthos, Eleagnos angustifolia…
49
Q
  1. Kako se nazivaju i koje su biljke koje su vezane za peridotitsko-serpentinsko područje?
A
  1. Nazivaju se Serpentinofite i u njih spadaju Halacsya sendtneri, Asplenium cuneifolium, Fumana bonapartei…
50
Q
  1. Koji su fitogeni faktori koji djeluju na fitocenoze?
A
  1. Parazitizam, poluparazitizam, aleopatija, saprofitizam, facilitatija, mutualizam.
51
Q
  1. Koji su orografski faktori koji utiču na fitocenoze?
A
  1. Nadmorska visina - promjenom n.v. mijenjaju se i svjetlost, toplota, oborine, zračna i zemljišna vlaga, skraćuje se vegetacioni period, a temperatura opada.
    .- Ekspozicija - tople strane su jug i zapad, hladne sjever i istok,
    - Inklinacija jer utiče na trajanje sniježnog pokrivača, na različitu brzinu zagrijavanja padina, dubinu zemljišta…
    - Veličina masiva gdje se sa povećanjem visine planina povećavaju izoterme usljed veće Sunčeve radijacije. Ova pojava utiče na vertikalno raščlanjenje vegetacije.
    - Epifitizam koji je pojava naseljenja nekih biljnih vrsta na druge biljke,
    - Mehanički uticaji gdje penjačice silom utiču na rast biljaka ili zajednice.
52
Q
  1. Koji su zoogeni faktori koji utiču na fitocenoze?
A
  1. Pašarenje, brstenjem i žirenjem, i divljač
53
Q
  1. Koji su antropogeni faktori koji utiču na fitocenoze?
A
  1. Paljenje, sječa, krčenje, kresanje lisnika, steljarenje i zagađivanje.
54
Q
  1. Šta je sukcesija vegetacija?
A
  1. Sukcesija vegetacije je vremenski slijed različitih biljnih zajednica na jednom prostoru koje predstavljaju niz spontanih, međusobno povezanih i međusobno uvjetovanih evoluirajućih procesa samoorganizacije ekosistema.
55
Q
  1. Šta su progresivne a šta regresivne sukcesije?
A
  1. Progresivne sukcesije su promjene koje uključuju povećanje broja vrsta i povećanje strukturne kompleksnosti.
    Regresivne sukcesije su vegetacijeske promjene koje uključuju gubitak vrsta i smanjenje strukturne kompleksnosti nazivaju se regresivne sukcesije.
56
Q
  1. Koji su osnovni tipovi sukcesija?
A
  1. Primarne sukcesije - Javljaju se na staništima na kojima nikada nije postojala vegetacija
    Sekundarne sukcesije - Javljaju se na staništima na kojima je već uspostavljen ekosistem i predstavljaju sve nefenološke promjene vegetacije.
57
Q
  1. Koje sekvence imamo u razvitku vegetacije jednog kraja?
A
  1. Imamo
    - Stadij koji je vremenska sekvenca u razvoju vegetacije jednoga kraja koja je jasno vremenski i fizionomski ograničena. Imamo početni, prelazni i konačni stadij.
    - Fazu koja predstavlje vremensku sekvencu u razvoju asocijacije. Imamo inicijalnu, optimalnu i terminalnu fazu.
    - Klimaks koji označava kraj sukcesije sa biljnom zajednicom u kojoj biljke neprestano traju kroz reprodukciju.
58
Q
  1. Kako možemo opisati klimaksnu zajednicu?
A
  1. Klimaksnu zajednicu možemo opisati kao postojanje ekvilibrijuma između preovladavajućih ekoloških faktora staništa i pripadajućih biljaka koje se nalaze u dinamičkoj ravnoteži između sebe.
59
Q
  1. Opiši početni stadij razvoja šumske vegetacija poslije požara?
A
  1. Odmah nakon požara prhiv godina javlja se veoma obilno Epilobium angustifolium koja dominira na svim površinama gdje su prije požara bile sastojine šumskog drveća.
    Poslije toga preko jednog od stadija od vrsta Rubus dolazi do inicijalnih - pionirskih šumskih fitocenoza.
    Ako je riječ o višim predjelima, postoji međustadij sa vrstom Calamagrostis epigeos.
60
Q

60.Opiši nastanak asocijacija Abieti - piceetum i Abieti - fagetum

A
  1. Poslije požara ili na čistinama na trijaskim krečnjacima u zavisnosti od jačine nagiba naseljavaju se inicijalne vrste.
    Ako je nagib izražen uz jače antropogene utjecaje širi se Juniperus communis koji formira stadij Juniperus communis. U stadij j. c. naseljava se bijeli bor i smrč, te formiraju asocijaciju Piceo-pinetum juniperetosum. Smreka dalje iščezava pa se formira asocijacija Piceo-pinetum pyroletosum.
    Nakon prodiranja smrče u 1 i 2 sloj formira se asocijacija Piceo pinetum, a potom slijedi naseljavanje jele.
    Jela se pridružuje smrči i bijelom boru, te nakon iščezavanja bijelog bora zbog manjka svijetla nastaje asocijacija Abieti-Picetum
    Ako je nagib blag uz neznatne antropogene utjecaje početni stadij se sastoji od zeljastih vrsta Epilobium angustifolium koji formira asocijaciju Populi-betuletum typicum.
    Slijedi naseljavanje bijelog bora i smrče te se formira asocijacija Piceo-pinetum tremulo-betuletum.
    Smrča prodire u 1 i 2 sloj, a jela u 3 te nastaje asocijacija Piceo-pinetum pyroletosum.
    Jela prodire u 1 i 2 sloj, bijeli bor iščezava pa nastaje asocijacija Abieti-piceetum, u tu asocijaciju se naseli bukva te se formira Abieti fagetum asocijacija.
61
Q
  1. Šta su florni elementi?
A
  1. Biljke sa središtem u određenim flornim područjima nazivaju se florni elementi.
62
Q
  1. Kojim flornim elementima pripada BiH?
A
  1. BiH pripada eurosibirsko-sjevernoameričkoj i mediteranskoj regiji
63
Q
  1. Kako se dijeli horizontalno raščlanjenje vegetacije?
A
  1. Imamo 4 područja
    - Mediteransko područje koje se nalazi u Jadranskom rpimorju, gdje preovladava uvijekzelena vegetacija šuma - crnike. Prilagođena je na duge ljetne suše. Budući da su šume crnike iskrčene preovladavaju degradacioni stadiji makija, garig i kamenjare.
    - Submediteransko područje koje se nadovezuje na mediteransko područje. Primarna vrsta koja raste je medunac i bijeli grab sa različitim varijantama.
    - Zapadno balkansko područje koje obuhvata zapadni i centralni dio Bosne i Hrvatske, tj one dijelove koji se nalaze pod uticajem umjereno kontinentalne klime, gdje nalazimo šume kitnjaka i običnog graba.
    - Istočno balkansko područje koje obilježavaju šume sladuna i cera. Ovo područje odlikuje kontinentalna klima.
64
Q
  1. Kako se dijeli vertikalno raščlanjenje šuma?
A
  1. Od najniže do najviše vrste:

Hrast>Bukva i Jela>Smrča>Subalpinska bukva>Krivulj

65
Q

65.Šta je kartiranje vegettacije?

A
  1. Kartiranje vegetacije predstavlja grafičko predstavljanje u dvije dimenzije sastojina ili mozaika biljnih zajednica ili staništa datoga područja.
66
Q
  1. Koji su ciljevi kartiranja šumske vegetacije?
A
    • Okvir za istraživanje,
      - Za lociranje snimaka ili staništa,
      - Kao pomoć u klasifikaciji vegetacije
      - Pružanje detaljnih podataka u prostronoj strukturi vegetacije,
      - Za istraživanje sukcesija
      - Da pokaže geografsku distribuciju specifične vegetacije
      - Kao pomoć kod povremenih analitičkih istraživanja biljnih zajednica,
      - Za primjenjenu upotrebu
67
Q

67 Šta karte mogu da prikazuju u pogledu rasprostiranja vegetacije?

A
  1. Mogu da pokazuju
    - Aktuelnu realnu vegetaciju (stvarno stanje vegetacije)
    - Potencijalnu vegetaciju (ukoliko bi na duže vrijeme prestalo antropogeno djelovanje)
    - Iskonsku vegetaciju - pravegetaciju (kod sinhronoloških istraživanja).
68
Q
  1. Koja je osnovna jedinica u fitocenologiji?
A
  1. Osnovna jedinica u fitocenologiji je asocijacija.
69
Q
  1. Šta je sintaksonomija?
A
  1. Sintaksonomija predstavlja sažetak florno socioloških kriterija na osnovu kojih je definirana svaka jedinica i postavljena je u fitocenološki sistem.
70
Q
  1. Opšte karakteristike mediteranskih krajeva?
A
  1. Mediteranskoj vegetaciji Jadranskog primorja pripadaju uvijek zelene šume (sa ili bez listopadnih elemenata) i njihovi regresivni stadiji kao i šume primorskih borova: alepskog, dalmatinskog crnog bora i pinjola.
    Klima ima blage zime (4-6° srednji minimum), velika količina oborina (1000-2000mm) sa izraženim ljetnim sušnim periodom.
71
Q
  1. Sveza Quercion ilicis?
A
  1. Obuhvaća najveće površine i najznačajnije zajednice ovog vegetacijskog pojasa, pogotovo na otocima. Edifikator je Q. ilex, u humidnijim uslovima se pridružuje F. ornus. Osim F. ornusa imamo i A. monospessulanim, C. orientalis, Rubus discolor.
72
Q
  1. Sveza Orno-Quercetum ilicis?
A
  1. Asocijacija šuma crnike i crnog jasena
    Najraširenija je klimatogena zajednica mediteranskih šuma od južne i jugozapadne istre pa do crnogorske granice sa pripadajućim otocima. Visinski dopire do 350 m.n.v, gdje imamo oštru granicu sa submediteranskom vegetacijom.
    Područje je eumediteranske klime, dug je vegetacioni period.
    Sprat drveća čini crnika, mirta, divlja maslina
    Sprat grmlja čini Viburnum tinus, Pistacia lentiscus.
    Sprat prizemne flore je Teucrium polium, Genista dalmatica
73
Q
  1. Šta je makija, garig i kamenjara?
A
  1. Makija je antropogeno nastala uvijekzelena zajednica u kojoj preovladavaju grmolike forme i oblici drveća. Neprohodna je zbog brojnih penjačica, grmljem.
    Dalji degradacioni stadij je garig (niska otvorena i razrijeđena zimzelena šikara), a dalja degradacija je kamenjara.
74
Q
  1. Quercetum ilicis adriaprovinciale?
A

74.Zajednica čiste šume munike
Nalazi se u najtoplijem dijelu Jadranskog primorja (Dopire do Lošinja).
Javlja se najčešće u obliku makije.

75
Q
  1. Fraxino orni-Quercetum cocciferae?
A
  1. Šuma prnara i crnog jasena
    - Zauzima najtoplije položaje od Ulcinja do Pelješca. Ima važnu zaštitnu funkciju. Biljke su prnar i crnika, i listopadni elementi.
76
Q
  1. Koje su asocijacije u svezi Oleo-Ceratonion?
A
  1. Oleo-Lentiscetum adriaticum (zajednica masline i tršlje) i Oleo-Euphorbietum dendroides (zajednica masline i drvenaste mlječike).
77
Q
  1. Vrste koje se javljaju u garigama?
A
  1. Juniperus oxycedrus, J Phoenica, Rosmarinus officinalis, Cistus monspeliensis…
78
Q

78.Cisto-Ericion?

A
  1. Zajednica gariga jadranskog primorja

- Garizi su degradacioni oblik makije. To su niske, otvorene, razrijeđene svijetle zimzelene šikare.

79
Q
  1. Koje imamo asocijacije gariga?
A
  1. Erico-Rosmarinetum (garig ruzmarina)
    Erico-Cistetum cretici (sa kretskim bušinom)
    Erico-Calycotometum (sa kapinikom)
    Cisto-Ericetum arborae (sa velikim vrijesom)
    Genisti-Ericetum verticillatae (sa vrijesom pozemljušom=
80
Q
  1. Šume alepskog bora?
A
  1. Zauzimaju znatne površine na otocima južnije od šibenika, a na kopnu južnije od Splita. Penju se do 400m na otocima Brač, Korčula…
    Ne predstavljaju zasebne asocijacije nego ih trena shvatiti kao sindinamsku vezu sa različitim degradacionim stadijima crnike tj predstavljaju dio drugih asocijacija - najčešće gariga.
81
Q
  1. Koje zajednice imamo sa alepskim borom?
A
  1. Na podlozi makije Fraxino orni-Quercetum ilicis pinosum halepensis
    Na podlozi gariga kapinike Erico-Calycotometum infestae pinosum halepensis
    Na podlozi ruzmarina Erico-rosmarinetum pinosum halepensis,
    Na podlozi kretskog bušina Erico-Cistetum cretici pinosum halepensis
    Sindinamska povezanost sa makijom i garigom je u pogledu obnovi ovih sastojina nakon požara.
82
Q
  1. Šume dalmatinskog crnog bora?
A

82.Nalaze se iznad pojasa šuma crnike i alepskog bora. Sindinamski su povezane sa različitim stadijumima šuma crnog graba i medunca u višim odnosno crnike u nižim položajima. Sintaksonomski se uključuju u regresivne stadije šuma crnike.
Zauzimaju nadmorske visine 450-750 m na Hvaru, Braču i Korčuli. Imaju estetsko-turistički i zaštitni značaj.

83
Q
  1. Šume pinja?
A
  1. Šume pinja su autohtone na Mljetu. Mogu se naći i na drugim primorskim mjestima ali je raširen kao dekorativna vrsta.
    Po florističkom sastavu ove šume se podudaraju sa šumama crnike i alepskog bora, ali se strukturno razlikuju od njih.
84
Q
  1. Opiši termofilne hrastove šume?
A
  1. Rasprostiru se u toplijem području srednje i južne Evrope, gdje su na jugu razvijene kao klimazonalne, a na sjeveru i unutrašnjosti kao ekstrazonalne vegetacijske zajednice.
85
Q
  1. Opiši Quercion pubescentis-petrae?
A
  1. Sveza obuhvata veći broj kserotermofilnih zajednica jugoistočne Evrope, ali nalazimo pojedine zajednice i u submediteranskom području Slovenije, Hrvatske i Hercegovine.
    Florističi sastav je submediteranski uz učešće srednje evropskih mezofilnih flornih elemenata.
86
Q

86.Opii mezofilne hrastove šume svezu Carpinion betuli?

A
  1. Ovoj svezi pripadaju šume kitnjaka i običnog graba i šume lužnjaka i običnog graba. Za nizijske položaje, aluvijalne i diluvijalne terase, te kraška polja su vezane šume lužnjaka i običnog graba.
    U brežuljkasto-brdskom pojasu (150-750m) nalazimo šume kitnjaka i običnog graba.
    Šume se obrazuju na područjima sa temperaturom srednjom 8,5-11,5 °C, a količinom padavina 900mm Bosna i 1600mm Slovenija.
    Šume nisu izbirljive za geološku podlogu. Šume kitnjaka i običnog graba su rasprostranjene u centralnim, sjevernim i sjeverozapadnim dijelovima Bosne, pa se nastavljaju na prostore unutrašnje Hrvatske i na sjeverozapad Slovenije.
    Šume lužnjaka i običnog graba nalazimo u vidu manjih ili većih površina u Posavini gdje su nekad bile jako rasprostranjene pa su iskrčene.
87
Q
  1. Opiši acidofilne hrastove šume svezu Quercion roboris-petrae?
A
  1. U ovoj svezi su acidofilne šume kitnjaka (zapad i sjever Evrope) obrazovne na kiselim geološkim supstratima na kiselim do vrlo kiselim zemljištima i skeletnim.
    Acidofilne zajednice kitnjaka nalazimo na termofilnijim staništima. U Sloveniji, Hrvatskoj i zapadnoj Bosni ove zajednice su trajni stadiji vegetacije koje su uslovljene osobinama tla.
88
Q
  1. Opiši svezu Alno-Quercion roboris?
A
  1. Ovoj svezi pripadaju nizinske šume lužnjaka koje su povremeno plavljene ili se nalaze u zoni visokih podzemnih voda. Najčešće ove zajednice nalazimo na močvarnim glejnim tlima. Staništa su izrazito produktivna.
    Floristički sastav je na izrazito higrofilnim vrstama poput Viburnum opulus, Lysimantria nummularia, Carex remota.
89
Q
  1. Opiši Salicion albae?
A
  1. Salicion albae obuhvataju poplavne šume raširene na aluvijalnim ravnima svih evropskih rijeka, Nastaju na recentnim aluvijima. Uslovi za rast i razvoj ovih šuma su podzemne i poplavne vode. Koriste se za celulozu i papir kao sortimenti.
90
Q
  1. Opiši Šume bukve i bukve-jele?
A
  1. Red Fagetalia obuhvata različite mezofilne šumske zajednice. Vrlo povoljni klimatski uvjeti, te fizičko-hemijske osobine tla omogućuju pojavu vrlo vrijednih šuma.
    Ove šume su dobro izdiferencirane u visinskom smislu i najčešće prave kompaktne areale. Floristiki su veoma bogate.
91
Q
  1. Opiši termofilne šume bukva?
A
  1. Zajednice sveze Ostryo-Fagion predstavljaju azonalnu vegetaciju mezotermnog karaktera koje su vezane za dinarski planinski sistem. Staništa na kojim se javljauju su prehladna za hrastove, a pretopla za mezofilne bukove šume. Trajni su stadiji vegetacije.
92
Q
  1. Opiši subalske šume bukve?
A
  1. Ove šume predstavljaju pojas između bukovo-jelovih šuma i šuma krivulja zapadnog i srednjeg dijela Dinarida. Pojas visine se kreće od 1500-1800m n v.
93
Q
  1. Opiši acidofilne bukove šume?
A
  1. Sveza Luzulo-Fagion obuhvata acidofilne šume bukve i šuma bukva-jele koje se javljaju na kiselim supstratima, rasprostranjenim u unutarnjim Dinaridima.
94
Q
  1. Opiši šmu plemenitih lišćara?
A
  1. Unutar sveze Fraxino-Acerion nalazimo mezofilne zajednice plemenitih lišćara od Slovenije do istočne Srbije. Zajednice su intrazonalnog karaktera, nalaze se uklopljene unutar klimazonalnih šuma bukve i jele. Visinski raspon iznad 1000mvn.
95
Q
  1. Opiši svezu šuma crnog bora - Pinion nigrae?
A
  1. U okviru ove sveze nalazimo fragmentarno razvijene zajednice crnog bora u klisurama i na krečnjačkim liticama brdsko-planinskih područja, trajnog stadija. Stanišni uslovi su ekstremni: veliki nagibi toplih ekspozicija, inicijalna zemljišta, veliki kameni blokovi raspoređeni mozaično. Ekstremnost uslova se odražava na habitus koji je nizak, nepravilnog oblika i kišobranaste krošnje.
96
Q
  1. Opiši Acidofilne šume smrče - svezu Vaccinio-Piceion?
A
  1. Klimatogeni je subalpski pojas u Sloveniji (Alpi), Srbiji i Crnoj Gori gradi na visinama između 1300-1800mnv.. Pojavljuju se usljed niskih temperatura i hladnih vjetrova.
    Javljaju se kao specifična inverzija vegetacije u pojasu bukovo-jelovih šuma.
    Ove šume imaju florističko siromaštvo, vlažnu klima i pedoklimu, veliki sklop, jako kisela zemljišta, hladna klima.
97
Q
  1. Opiši šume omorike u svezi Piceion omoricae?
A
  1. Picea omorika je tercijerni relikt i stenoendem. Areal je u nekoliko većih područja u uskom pojasu oko srednjeg toka Drine, nadmorska visina rasta 500-1700mvn, na strmim liticama, strugovima, velikim blokovima i komadima stijena, na hladnim ekpozicijama, gdje nema konkurenciju jele, bukve i smrče.
98
Q
  1. Opiši šume krivulja - Pinion mugi?
A
  1. Zajednice krivulja su rasprostranjene u planinskim predjelima srednje i južne Evrope. Njihov disjuktan areal u jugoistočnoj Evropi obuhvata Julijske Alpe, Dinaride, Albanija itd.
    Rastu u veoma ekstremnim uvjetima tj u samim granicama za život šumskog drveća. Vegetacioni period je 3-4 mjeseca, prosječne godišnje temp 2,5-5°C, godišnja suma padavina 2000-3000mm. Usljed duge zime šuma je niskog habitusa visine 2-3m. Šuma ima važan zaštitni karakter za očuvanje zemljišta pogotovo na krečnjačkim stijenama koje propuštaju vodu i hranjivo kroz sebe. Ove šume su bile iskrčivane za pašnjake i livade za ispašu stoke.
    Floristički sastav sadrži Sorbus aucuparia ssp. glabrata, Juniperus nana, Rosa spinosissima, Vaccinum myrtillus…
99
Q
  1. Šume zelene johe - Alnion viridis?
A

99 Šume imaju kompaktne areale u Alpama i Karpatima dok na Dinaridima imaju disjuktan areal. Kd nas se javljaju na Vranici.
Javljaju se u specifičnim orografskim uvjetima: ljevkastim uvalama, gdje se nagomilava snijeg ili protiču planinski potoci. Visinski dijapazon je 1450-1850mnv. Dobra su preventiva pojavi lavina.

2 semestar (11 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions