Pedologija kolokvij-teorija Flashcards
1
Q
- Koji su ciljevi proučavanja tla u pedologiji?
A
- Cilj proučavanja tla u pedologiji je bolje razumjevanje tla i njegovih svojstava i procesa.
2
Q
- Kako na tlo utiče klima, vegetacija, voda, litosfera, reljef, čovjek i kako tlo utiče na njih?
A
- Klima na tlo utiče transformacijom minerala, poboljšavanjem svojstava tla.Vegetacija utiče na tlo jer od nje zavisi organska materija u tlu. Voda na tlo utiče mijenjanjem količine kisika, utiče na organsku materiju u tlu i nosi rastvore i štetne i korisne pa ili šteti ili koristi tlu. Litosfera na tlo utiče tako da od tipa stijene zavisi tip tla i njegove karakteristike. Tlo na stijene utiče tako da deblji sloj zemljišta zadržava više vode, što ubrzava rastvaranje stijena. Čovjek na tlo utiče umanjujući/uvečavajući njegovu vrijednost.
3
Q
- Koje su faze u pedogenetičkim istraživanjima?
4. Koji su elementi terenskih istraživanja?
A
3. Imamo 6 faza pedogenetičkih istraživanja Faza pripreme (prikupljanje literature o mjestu gdje izučavamo tlo) Faza prepoznavanja (prepoznajemo sve na terenu - šumu, objekte, građu) Faza pripreme za terenska istraživanja (priprema opreme potrebne za istraživanja) Faza terenskih istraživanja (izlazak na teren, prikupljanje podataka- opis tla, otvaranje pedoloških jama i uzimanje uzoraka) Faza laboratorijskih istraživanja (analiza uzoraka u laboratoriji) Faza sinteze dobijenih rezultata (prikaz dobivenih rezultata u tabelama, grafikonu ili kartama) 4. Elementi terenskih istraživanja su reljef (makro, mezo i mikro reljef), matična podloga, voda (podzemna i vodostaj), vegetacija (koja je prisutna tu)
4
Q
- Koje vrste pribora i alata imamo za terenska istraživanja?
- Kako dijelimo karte po namjeni i mjerilu?
A
- Vrste pribora na terenskim istraživanjima su
- Tehnički pribor (busole, GPS, obrasci za opis tla, ravna karta i torba)
- Pribor za uzorke (metar, nož, lopatica, cilindri, kesa pvc i papirna, epruvete)
- Pribor za terensku analizu (ph metar, HCl, Penetrometar, higrometar, atlas boje tla)
- Alati za teren (krampa, lopata, ašov, čekić, malj, sonde)
- Transportna sredstva (auto, sanduci, kolica)
- Karte po namjeni dijelimo na pedološke, hidrografske, vojne i topografske, a po mjerilu na sitno (manje od 1:5000), srednje (1:5000-1:25000) i krupno (1:25000- 1:50000) mjerilo.
5
Q
- Kako dijelimo vage?
8. Koja 2 tipa uzoraka imamo u laboratorijskim analizama?
A
- Vage dijelimo na tehničke (obične i precizne) i analitičke.
- Imamo uzorak u rastresitom i u prirodnom stanju (u cilindru).
6
Q
- Kako pripremamo tlo za laboratorijske analize?
10. Šta je higroskopska vlaga i od čega zavisi?
A
- Uzorak istresemo na novinu te ga evidentiramo (datum, dubina sa koje je uzet, lokalitet gdje je uzet, uži lokalitet, vrsta uzorka), onda uzorak sušimo zračno 8 dana. Uzorak potom očistimo od svih elemenata koji nisu tlo (živo korijenje, čepovi, staklo, veliki komadi stijene), te ga usitnimo.
- Higroskopska vlaga je vlaga vezana za čestice tla. Zavisi od vlažnosti tla i od vrste tla.
7
Q
- Šta je higroskopska voda?
12. Kako nestaje iz tla?
A
- Higroskopska voda je adsorptivna voda koja se veže na površini čestica tla pri vlažnosti zraka od 94.3 %.
- Iz tla nestaje sušenjem na 105°C.
8
Q
- Koje imamo metode za određivanje teksture tla?
14. Kako se dijele laboratorijske metode?
A
- Imamo terenske (finger metoda) i laboratorijske metode.
14. Laboratorijske metode se dijele na suho i mokro prosijavanje, sedimentaciju, dekantaciju i elutaciju.
9
Q
- Kako funkcioniše sedimentacijska metoda?
16. Šta je Zg?
A
- Sedimentacijska metoda funkcioniše po principu sedimentacije različitih brzina čestica tla različitih veličina. Ako znamo brzinu sedimentacije u jedinici vremena možemo odrediti pređeni put čestica.
- Zapreminska gustoća je gustoća tla sa porama. Iznosi oko 50% prave gustoće. To je odnos mase suhog tla čvrste faze u prirodnom stanju i volumenu.
10
Q
- Šta je Pg?
18. Kako se računa Zg?
A
- Prava gustoća je odnos mase suhog tla čvrste faze bez pora. Na nju utiču mineraloška svojstva i sadržaj hemijskih materija u tlu.
- Računa se na osnovu podataka o masi suhog tla u prirodnom stanju.
11
Q
- Koje vrijednosti računamo na osnovu volumnog uzorka?
20. Šta je PVK?
A
- Na osnovu volumnog uzorka računamo PVK, ukupnu poroznost, Kz, ukupnu pristupaćnu vodu i lako pristupačnu vodu.
- PVK je količina vode koja se u tlu zadrži nakon što se iz potpuno zasićenog tla ocijedi za 2-5 dana gravitaciona voda. Ova voda se duže zadržava u tlu i fiziološki je aktivna.
12
Q
- Šta je kapacitet za zrak?
22. Šta je stabilnost strukturnih agregata?
A
- Kz je udio makropora kada je tlo zasićeno vodom PVK.
- Stabilnost strukturnih agregata je važna osobina istih. To je otpornost agregata na razarajuće djelovanje mahaničkih sila i vode. Voda smanjuje koheziju strukturnih čestica.
13
Q
- Kojom metodom se određuje prava gustoća?
24. Kakva je organska materija humus i kako nastaje?
A
- Prava gustoća se određuje piknometarskom metodom
24. Humus je posebna organska materija koja nastaje procesom razgradnje i sinteze komponenti procesa razgradnje.
14
Q
- Kako se dijeli humus?
26. Šta je suho spaljivanje?
A
- Humus se dijeli na specifične i nespecifične organske komponente.
- Suho spaljivanje je spaljivanje organske materije na 550°C
15
Q
- Šta određuje hemijske osobine tla?
28. Šta su karbonatna tla?
A
- Hemijske osobine tla određuju karbonati (CaCO3, MgCo3).
28. Tla koja nastaju na karbonatnim stijenama i sadrže karbonate su karbonatna tla.
16
Q
- Šta je adsorpcioni kompleks tla?
- Koje jone imamo u tlu?
- Koja su svojstva adsorpcionog kompleksa?
A
- Adsorpcioni kompleks tla je skup svih koloida u tlu koji mogu adsorbirati i supstituirati jone sa jonima rastvora, tj. elektrolita.
- U tlu imamo jone kiselosti (željezov, manganov jon, hidrogenov jon, aluminijov jon), koji tvore kisela zemljišta i jone bazičnosti (Mg, Ca, Na, K) koji tvore bazična zemljišta.
- Svojstva adsorptivnog kompleksa su momentna suma baza-S, nezasićenost sa bazama-H, totalni kapacitet adsorpcije-T, Stepen zasićenosti bazama-V.
17
Q
- Zašto određujemo higroskopsku vlagu?
31. Šta je nivo trajnog uvenuća?
A
- Higroskopsku vlagu određujemo jer nam je poznavanje hy potrebno da bi smo uzorke tla preveli na zajednički nivo vlažnosti tj na apsolutno suho tlo. Na osnovu hy razlikujemo vrste tala.
- Nivo trajnog uvenuća je sadržaj vlage u biljnoj ćeliji pri kojem biljka nepovratno gubi mogućnost usvajanja ili povrata vode u ćeliju. Određuje se metodom sušenja vazdušno suhog zemljišta u sušioniku na 105° C do konstantne mase.
18
Q
- Šta je organska materija i šta predstavlja u tlu?
33. Šta nastaje razgradnjom organske materije?
A
- Organska materija je izumrla i razgrađena biološka komponenta tla. U tlu predstavlja rezervoar hranjiva, spriječava zbijanje zemljišta, stvaranje pokorice, predstavlja hranu za mikroorganizme i povećava infiltraciju vode.
- Razgradnjom organske materije nastaju organske kiseline, CO2 i voda.
19
Q
- Kako se dijeli humus po funkciji?
35. Koje imamo metode određivanja organske materije?
A
- Na hranidbeni i trajni. Hranidbeni čine sastojci humusa koji se lako mineraliziraju, šećeri, proteini, hemiceluloza a svi zajedno suže kao hrana biljkama. Trajni čine dijelovi humusa koji se sporo razlažu i značajan je za strukturiranje tla i adsorpciju.
- Imamo metode suhog spaljivanja i metode mokrog spaljivanja organske materije.
20
Q
- Kako određujemo karakter humusa?
37. Šta je tekstura tla?
A
- Karakter humusa je važno poznavati kako bi mogli upoznati osobine tla. Utvrđuje se na terenu ili u laboratoriji. Metod koji se koristi je 2%NH4OH i time odredimo jeli humus u obliku slobodnih kiselina ili u obliku njihovi soli.
- Tekstura tla je udio čestica gline, pijeska i praha u tlu. Teksturni element je čestica tla koja se ne može dalje usitniti slabim mehaničkim silama ili hemijskom metodom. U laboratoriji smo je određivali pipet metodom.
21
Q
- Šta je konzistencija tla?
39. Kako smo određivali zapreminsku gustoću?
A
- Konzistencija tla je stepen i vrsta sila kohezije i adhezije koje tlo ispoljava i/ili otpornost na deformacije i opterećenja usljed djelujućeg stresa. Stanje i odnot tla i vode utiču na konzistenciju značajno.
Terenski se može utvrđivati. - ZG smo određivali uzimajući uzorak u cilindar, sušenjem na 105° C 24 sata do konstantne težine te upoređujući težinu prije i poslije sušenja.
22
Q
- Šta je poroznost, na šta upućuje?
41. Šta je PVK?
A
- Poroznost upućuje na vodno-zračni režim tla, mikrobiološku aktivnost, pristupačnost hranjiva i druge procese. Pore su prazni prostori između elemenata čvrste faze tla. Imaju mikropore i makropore.
- Poljski vodni kapacitet je količina vode koju neko tlo zadrži 1-3 dana, nakon kiša ili navodnjavanja,kada se višak vode ocijedi gravitaciono. Ph je od 1,8-2,7. PVK se određuje jednostavnom metodom, na način da se cilindri koji su donešeni sa terena
postave na filter papir na izdignutoj ravnoj površini na filter papir koji je umočen u vodu. Voda
treba da se kapilarno uzdiže u uzorak dok se tlo potpuno ne saturira sa vodom (tj. kad se na
površini tla pojave sitne kapljice vode). Zatim se tlo ostavlja 10 min, a zatim 24h i još 2x24h da se
cijedi, nakon čega se cilindri vagaju. Nakon vaganja tlo se suši preko noći do apsolutno suhog tla
na 105°C i ponovno vaga. Razlika u masama predstavlja PVK koji se izrazi u volumnim %
23
Q
- Šta je struktura tla?
43. Kako određujemo stabilnost strukturnih agregata?
A
- Struktura je oblik u kome se nalaze čestice tla i zavisi od fizičkih i hemijskih osobina tla.
- Stabilnost strukturnig agregata određujemo tako što ih utopimo u vodu i gledamo koliko im treba i do koje mjere će se raspasti. Stabilnost agregata je njihova sposobnost otpora prema rastvaranju u vodi.
24
Q
- Šta određuje sadržaj karbonata u tlu?
45. Kako određujemo kvalitativno prisustvo a kako kvantitativno prisustvo karbonata u tlu?
A
- Određuje niz hemijskih i fizičkih svojstava tla, te je važan pokazatelj pri ocjeni tla. Karbonati su soli ugljične kiseline i mineralna su komponenta tla.
- Kvalitativno prisustvo određujemo upotrebom 10% HCL na tlu, te slušamo da li šušti imalo, što jače šušti više ih ima.
Kvantitavno prisustvo određujemo uz pomoć kalcimetra ili gravimetrijskom metodom.
25
46. Šta je boja u tlu?
| 47. Crvena, smeđa, žuta, zelena plava boja u tlu značenje?
46. Boja u tlu je morfološko obilježje i bitna je jer nam govori o pedogenetičkim procesima u tlu. Tamna boja toplija tla, bogatija humusom i orgmat. Određuje se pomoću atlasa boje tla Munselovog atlasa.
47. Crvena boja je zbog prisustva Fe3+, smeđa nas upućuje na trošenje primarnih minerala, nastanka minerala gline, i na adsorpciju viška Fe3+, proces posmeđuvanja.
Žuta nam govori da imamo aerobne uslove u tlu tj dovoljno kisika za biohemijske i mikrobiološke procese u tlu.
Plava, zelena i siva vezane za oglejavanje i pseudoogeljavanje, nema kisika duži ili kraći vremenski period.
26
48. Šta nam govori ph vrijednost tla?
| 49. Koji su razlozi određivanja hidrolitičke kiselost tla?
48. Ph vrijednost je indikator kiselosti tla, ima značajan uticaj na fizičke, hemijske i biološke procese, te utiče na biljnu ishranu tj iskoristivost đubriva u tlu. Reakciju tla određujemo uz pomoć pehametra
49. Izračunavanje kapaciteta kationa i stepena zasićenosti tla sa bazama i za određivanje potreba za krečom za kalcizaciju tla.
27
50. Šta je hidrolitski aciditet?
| 51. Šta je momentna suma baza?
50. Suma svih aktivnih iona kiselina u adsorptivnom komplexu i određuje se u kiselim i beskarbonatnim tlima.
51. Momentna suma baza je saturacija tla tj adsorptivnog komplexa baznim kationima Ca, Mg, K, Na. Oznaka je S, ,a T je vrijednost ukupnog kapaciteta adsorpcije.
