Pedologija kolokvij-teorija

Question 1

1. Koji su ciljevi proučavanja tla u pedologiji?

Answer 1

1. Cilj proučavanja tla u pedologiji je bolje razumjevanje tla i njegovih svojstava i procesa.

Question 2

2. Kako na tlo utiče klima, vegetacija, voda, litosfera, reljef, čovjek i kako tlo utiče na njih?

Answer 2

2. Klima na tlo utiče transformacijom minerala, poboljšavanjem svojstava tla.Vegetacija utiče na tlo jer od nje zavisi organska materija u tlu. Voda na tlo utiče mijenjanjem količine kisika, utiče na organsku materiju u tlu i nosi rastvore i štetne i korisne pa ili šteti ili koristi tlu. Litosfera na tlo utiče tako da od tipa stijene zavisi tip tla i njegove karakteristike. Tlo na stijene utiče tako da deblji sloj zemljišta zadržava više vode, što ubrzava rastvaranje stijena. Čovjek na tlo utiče umanjujući/uvečavajući njegovu vrijednost.

Question 3

3. Koje su faze u pedogenetičkim istraživanjima?

4. Koji su elementi terenskih istraživanja?

Answer 3

3. Imamo 6 faza pedogenetičkih istraživanja
Faza pripreme (prikupljanje literature o mjestu gdje izučavamo tlo)
Faza prepoznavanja (prepoznajemo sve na terenu - šumu, objekte, građu)
Faza pripreme za terenska istraživanja (priprema opreme potrebne za istraživanja)
Faza terenskih istraživanja (izlazak na teren, prikupljanje podataka- opis tla, otvaranje pedoloških jama i uzimanje uzoraka)
Faza laboratorijskih istraživanja (analiza uzoraka u laboratoriji)
Faza sinteze dobijenih rezultata (prikaz dobivenih rezultata u tabelama, grafikonu ili kartama)
4. Elementi terenskih istraživanja su reljef (makro, mezo i mikro reljef), matična podloga, voda (podzemna i vodostaj), vegetacija (koja je prisutna tu)

Question 4

5. Koje vrste pribora i alata imamo za terenska istraživanja?
6. Kako dijelimo karte po namjeni i mjerilu?

Answer 4

5. Vrste pribora na terenskim istraživanjima su
6. Tehnički pribor (busole, GPS, obrasci za opis tla, ravna karta i torba)
7. Pribor za uzorke (metar, nož, lopatica, cilindri, kesa pvc i papirna, epruvete)
8. Pribor za terensku analizu (ph metar, HCl, Penetrometar, higrometar, atlas boje tla)
9. Alati za teren (krampa, lopata, ašov, čekić, malj, sonde)
10. Transportna sredstva (auto, sanduci, kolica)
11. Karte po namjeni dijelimo na pedološke, hidrografske, vojne i topografske, a po mjerilu na sitno (manje od 1:5000), srednje (1:5000-1:25000) i krupno (1:25000- 1:50000) mjerilo.

Question 5

7. Kako dijelimo vage?

8. Koja 2 tipa uzoraka imamo u laboratorijskim analizama?

Answer 5

7. Vage dijelimo na tehničke (obične i precizne) i analitičke.
8. Imamo uzorak u rastresitom i u prirodnom stanju (u cilindru).

Question 6

9. Kako pripremamo tlo za laboratorijske analize?

10. Šta je higroskopska vlaga i od čega zavisi?

Answer 6

9. Uzorak istresemo na novinu te ga evidentiramo (datum, dubina sa koje je uzet, lokalitet gdje je uzet, uži lokalitet, vrsta uzorka), onda uzorak sušimo zračno 8 dana. Uzorak potom očistimo od svih elemenata koji nisu tlo (živo korijenje, čepovi, staklo, veliki komadi stijene), te ga usitnimo.
10. Higroskopska vlaga je vlaga vezana za čestice tla. Zavisi od vlažnosti tla i od vrste tla.

Question 7

11. Šta je higroskopska voda?

12. Kako nestaje iz tla?

Answer 7

11. Higroskopska voda je adsorptivna voda koja se veže na površini čestica tla pri vlažnosti zraka od 94.3 %.
12. Iz tla nestaje sušenjem na 105°C.

Question 8

13. Koje imamo metode za određivanje teksture tla?

14. Kako se dijele laboratorijske metode?

Answer 8

13. Imamo terenske (finger metoda) i laboratorijske metode.

14. Laboratorijske metode se dijele na suho i mokro prosijavanje, sedimentaciju, dekantaciju i elutaciju.

Question 9

15. Kako funkcioniše sedimentacijska metoda?

16. Šta je Zg?

Answer 9

15. Sedimentacijska metoda funkcioniše po principu sedimentacije različitih brzina čestica tla različitih veličina. Ako znamo brzinu sedimentacije u jedinici vremena možemo odrediti pređeni put čestica.
16. Zapreminska gustoća je gustoća tla sa porama. Iznosi oko 50% prave gustoće. To je odnos mase suhog tla čvrste faze u prirodnom stanju i volumenu.

Question 10

17. Šta je Pg?

18. Kako se računa Zg?

Answer 10

17. Prava gustoća je odnos mase suhog tla čvrste faze bez pora. Na nju utiču mineraloška svojstva i sadržaj hemijskih materija u tlu.
18. Računa se na osnovu podataka o masi suhog tla u prirodnom stanju.

Question 11

19. Koje vrijednosti računamo na osnovu volumnog uzorka?

20. Šta je PVK?

Answer 11

19. Na osnovu volumnog uzorka računamo PVK, ukupnu poroznost, Kz, ukupnu pristupaćnu vodu i lako pristupačnu vodu.
20. PVK je količina vode koja se u tlu zadrži nakon što se iz potpuno zasićenog tla ocijedi za 2-5 dana gravitaciona voda. Ova voda se duže zadržava u tlu i fiziološki je aktivna.

Question 12

21. Šta je kapacitet za zrak?

22. Šta je stabilnost strukturnih agregata?

Answer 12

21. Kz je udio makropora kada je tlo zasićeno vodom PVK.
22. Stabilnost strukturnih agregata je važna osobina istih. To je otpornost agregata na razarajuće djelovanje mahaničkih sila i vode. Voda smanjuje koheziju strukturnih čestica.

Question 13

23. Kojom metodom se određuje prava gustoća?

24. Kakva je organska materija humus i kako nastaje?

Answer 13

23. Prava gustoća se određuje piknometarskom metodom

24. Humus je posebna organska materija koja nastaje procesom razgradnje i sinteze komponenti procesa razgradnje.

Question 14

25. Kako se dijeli humus?

26. Šta je suho spaljivanje?

Answer 14

25. Humus se dijeli na specifične i nespecifične organske komponente.
26. Suho spaljivanje je spaljivanje organske materije na 550°C

Question 15

27. Šta određuje hemijske osobine tla?

28. Šta su karbonatna tla?

Answer 15

27. Hemijske osobine tla određuju karbonati (CaCO3, MgCo3).

28. Tla koja nastaju na karbonatnim stijenama i sadrže karbonate su karbonatna tla.

Question 16

29. Šta je adsorpcioni kompleks tla?
30. Koje jone imamo u tlu?
31. Koja su svojstva adsorpcionog kompleksa?

Answer 16

29. Adsorpcioni kompleks tla je skup svih koloida u tlu koji mogu adsorbirati i supstituirati jone sa jonima rastvora, tj. elektrolita.
30. U tlu imamo jone kiselosti (željezov, manganov jon, hidrogenov jon, aluminijov jon), koji tvore kisela zemljišta i jone bazičnosti (Mg, Ca, Na, K) koji tvore bazična zemljišta.
31. Svojstva adsorptivnog kompleksa su momentna suma baza-S, nezasićenost sa bazama-H, totalni kapacitet adsorpcije-T, Stepen zasićenosti bazama-V.

Question 17

30. Zašto određujemo higroskopsku vlagu?

31. Šta je nivo trajnog uvenuća?

Answer 17

30. Higroskopsku vlagu određujemo jer nam je poznavanje hy potrebno da bi smo uzorke tla preveli na zajednički nivo vlažnosti tj na apsolutno suho tlo. Na osnovu hy razlikujemo vrste tala.
31. Nivo trajnog uvenuća je sadržaj vlage u biljnoj ćeliji pri kojem biljka nepovratno gubi mogućnost usvajanja ili povrata vode u ćeliju. Određuje se metodom sušenja vazdušno suhog zemljišta u sušioniku na 105° C do konstantne mase.

Question 18

32. Šta je organska materija i šta predstavlja u tlu?

33. Šta nastaje razgradnjom organske materije?

Answer 18

32. Organska materija je izumrla i razgrađena biološka komponenta tla. U tlu predstavlja rezervoar hranjiva, spriječava zbijanje zemljišta, stvaranje pokorice, predstavlja hranu za mikroorganizme i povećava infiltraciju vode.
33. Razgradnjom organske materije nastaju organske kiseline, CO2 i voda.

Question 19

34. Kako se dijeli humus po funkciji?

35. Koje imamo metode određivanja organske materije?

Answer 19

34. Na hranidbeni i trajni. Hranidbeni čine sastojci humusa koji se lako mineraliziraju, šećeri, proteini, hemiceluloza a svi zajedno suže kao hrana biljkama. Trajni čine dijelovi humusa koji se sporo razlažu i značajan je za strukturiranje tla i adsorpciju.
35. Imamo metode suhog spaljivanja i metode mokrog spaljivanja organske materije.

Question 20

36. Kako određujemo karakter humusa?

37. Šta je tekstura tla?

Answer 20

36. Karakter humusa je važno poznavati kako bi mogli upoznati osobine tla. Utvrđuje se na terenu ili u laboratoriji. Metod koji se koristi je 2%NH4OH i time odredimo jeli humus u obliku slobodnih kiselina ili u obliku njihovi soli.
37. Tekstura tla je udio čestica gline, pijeska i praha u tlu. Teksturni element je čestica tla koja se ne može dalje usitniti slabim mehaničkim silama ili hemijskom metodom. U laboratoriji smo je određivali pipet metodom.

Question 21

38. Šta je konzistencija tla?

39. Kako smo određivali zapreminsku gustoću?

Answer 21

38. Konzistencija tla je stepen i vrsta sila kohezije i adhezije koje tlo ispoljava i/ili otpornost na deformacije i opterećenja usljed djelujućeg stresa. Stanje i odnot tla i vode utiču na konzistenciju značajno.
    Terenski se može utvrđivati.
39. ZG smo određivali uzimajući uzorak u cilindar, sušenjem na 105° C 24 sata do konstantne težine te upoređujući težinu prije i poslije sušenja.

Question 22

40. Šta je poroznost, na šta upućuje?

41. Šta je PVK?

Answer 22

40. Poroznost upućuje na vodno-zračni režim tla, mikrobiološku aktivnost, pristupačnost hranjiva i druge procese. Pore su prazni prostori između elemenata čvrste faze tla. Imaju mikropore i makropore.
41. Poljski vodni kapacitet je količina vode koju neko tlo zadrži 1-3 dana, nakon kiša ili navodnjavanja,kada se višak vode ocijedi gravitaciono. Ph je od 1,8-2,7. PVK se određuje jednostavnom metodom, na način da se cilindri koji su donešeni sa terena
    postave na filter papir na izdignutoj ravnoj površini na filter papir koji je umočen u vodu. Voda
    treba da se kapilarno uzdiže u uzorak dok se tlo potpuno ne saturira sa vodom (tj. kad se na
    površini tla pojave sitne kapljice vode). Zatim se tlo ostavlja 10 min, a zatim 24h i još 2x24h da se
    cijedi, nakon čega se cilindri vagaju. Nakon vaganja tlo se suši preko noći do apsolutno suhog tla
    na 105°C i ponovno vaga. Razlika u masama predstavlja PVK koji se izrazi u volumnim %

Question 23

42. Šta je struktura tla?

43. Kako određujemo stabilnost strukturnih agregata?

Answer 23

42. Struktura je oblik u kome se nalaze čestice tla i zavisi od fizičkih i hemijskih osobina tla.
43. Stabilnost strukturnig agregata određujemo tako što ih utopimo u vodu i gledamo koliko im treba i do koje mjere će se raspasti. Stabilnost agregata je njihova sposobnost otpora prema rastvaranju u vodi.

Question 24

44. Šta određuje sadržaj karbonata u tlu?

45. Kako određujemo kvalitativno prisustvo a kako kvantitativno prisustvo karbonata u tlu?

Answer 24

44. Određuje niz hemijskih i fizičkih svojstava tla, te je važan pokazatelj pri ocjeni tla. Karbonati su soli ugljične kiseline i mineralna su komponenta tla.
45. Kvalitativno prisustvo određujemo upotrebom 10% HCL na tlu, te slušamo da li šušti imalo, što jače šušti više ih ima.
    Kvantitavno prisustvo određujemo uz pomoć kalcimetra ili gravimetrijskom metodom.

Question 25

46. Šta je boja u tlu?

47. Crvena, smeđa, žuta, zelena plava boja u tlu značenje?

Answer 25

46. Boja u tlu je morfološko obilježje i bitna je jer nam govori o pedogenetičkim procesima u tlu. Tamna boja toplija tla, bogatija humusom i orgmat. Određuje se pomoću atlasa boje tla Munselovog atlasa.
47. Crvena boja je zbog prisustva Fe3+, smeđa nas upućuje na trošenje primarnih minerala, nastanka minerala gline, i na adsorpciju viška Fe3+, proces posmeđuvanja.
    Žuta nam govori da imamo aerobne uslove u tlu tj dovoljno kisika za biohemijske i mikrobiološke procese u tlu.
    Plava, zelena i siva vezane za oglejavanje i pseudoogeljavanje, nema kisika duži ili kraći vremenski period.

Question 26

48. Šta nam govori ph vrijednost tla?

49. Koji su razlozi određivanja hidrolitičke kiselost tla?

Answer 26

48. Ph vrijednost je indikator kiselosti tla, ima značajan uticaj na fizičke, hemijske i biološke procese, te utiče na biljnu ishranu tj iskoristivost đubriva u tlu. Reakciju tla određujemo uz pomoć pehametra
49. Izračunavanje kapaciteta kationa i stepena zasićenosti tla sa bazama i za određivanje potreba za krečom za kalcizaciju tla.

Question 27

50. Šta je hidrolitski aciditet?

51. Šta je momentna suma baza?

Answer 27

50. Suma svih aktivnih iona kiselina u adsorptivnom komplexu i određuje se u kiselim i beskarbonatnim tlima.
51. Momentna suma baza je saturacija tla tj adsorptivnog komplexa baznim kationima Ca, Mg, K, Na. Oznaka je S, ,a T je vrijednost ukupnog kapaciteta adsorpcije.