Geographic Informations Systems - parcijala teorija sva Flashcards

prošao 38/40 bodova elhamdulila, falilo teorije dosta jer je prezentacija teska

1
Q
  1. Šta je to GIS?
A
  1. Geografski informacioni sistem je računarski sistem koji omogućuje prikupljanje, spremanje, upravljanje, analizu i prikazivanje prostornih podataka. To je skup logički povezanih baza podataka za koje je bitno određenje u vremenu i prostoru.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q
  1. Koje su to komponente GIS-a?
A
  1. Komponente GIS-a su podaci, hardware, software, ljudi, metode i pristupi.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q
  1. Koja je osnovna jedinica GIS-a i koje komponente posjeduje?
A
  1. Osnovna jedinica GIS-a je geografska informacija. Posjeduje prostornu, vremensku i atributnu komponentu. Od velike je važnosti gdje se potrebne geografske informacije mogu pronaći, kako se može procijeniti njihov kvalitet (tačnost), i kako se mogu upotrijebiti za različite vrste analiza i zaključivanja.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q
  1. Šta označava geografski u nazivu gis?
A
  1. Geografski označava položaj podataka u prostoru i može se izraziti u geografskim koordinatama.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q
  1. Šta je geografska dužina, kojim se slovom označava i kako se označava na Zemlji?
A
  1. Geografska dužina je udaljenost nekog mjesta od početnog meridijana u pravcu istoka ili zapada. Oznaka je slovo lambda A. Na zemlji se označava od 0-180° na istočnoj i od 0-180° na zapadnoj polulopti.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q
  1. Šta su meridijani, koliko ih ima, kud se protežu, gdje se nalazi početni?
A
  1. Meridijani su polukružnice koje povezuju sjeverni i južni pol. Ima ih 360, protežu se od sjevernog do južnog pola i jednake su dužine. Početni meridijan prolazi kroz greenwich u Londonu, obilježen je kao 0° i dijeli zemlju na dvije polovije, istočnu i zapadnu.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q
  1. Šta je geografska širina, kako se označava, koja može biti, kako se mjeri, kako je predstavljena na geografskoj karti?
A
  1. Geografska širina je udaljenost nekog mjesta od ekvatora prema sjevernom i južnom geografskom polu. Označava se grčkim slovom phi (ćirilićno f). Moe biti sjeverna i južna geografska širina. Mjeri se na svaki uglovni stepen od 0-90 krečući se od ekvatora prema polovima. Na geografskoj karti se predstavlja horizontalnim linijama zvanim paralelama. Polovi su tačke koje se ne rotiraju. Svaka zemljina polovina ima po 89 parajela, što sa ekvatorom čini 179.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q
  1. Šta označava informacijski u GIS?
A

Informacijski označava da su podaci unutar GIS-a organizirani tako da se iz njih mogu dobiti nova korisna saznjanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q
  1. Gdje se sve danas koristi GIS?
A
  1. U kartografiji, u daljinskoj detekciji, upravljanju komunalijama (mape plinovoda, vodovoda, električnih sistema), pri upravljanje okolišem, u poljoprivredi, u šumarstvu i hortikulturi, u prostornom planiranju i navigaciji.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q
  1. Šta označava sistem u GIS?
A
  1. Sistem u GIS-u je sastavljen od više međusobn povezanih komponenata koji pružaju različite funkcije.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q
  1. Koje su funkcije GIS-a?
A
  1. Funkcije GIS-a su prikupljanje podataka (rasterski i vektorski), spremanje, organizacija, manipulacija, integracija, prikaz (GIS sadrži alate za vizualizaciju geografskih karakteristika), upiti (pronalazak specifičnih karakteristika na osnovu lokacije ili vrijednosti atributa), analiza, izlazni rezultat (mogućnost prikaza podataka u različitim formatima kao što su mapem grafovi i izvještaji).
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q
  1. Koji su faktori koji su uticali na razvoj GIS-a?
A
  1. Revolucija u informacijskoj tehnologiji (GPS, remote sensing), komunikacijske tehnologije, pad cijena hardwarea i eksponencijalni rast performansi, funkcionalnost softwarea, uticaj mogućnosti vizualizacije realnog svijeta.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q
  1. Šta je remote sensing?
A
  1. Je nauka o prikupljanju prostornih, vremenskih informacija o materijalu objakta, području ili vremenskom fenomenu bez fizičkog doticaja sa tom pojavom. Informacije se prenose koristeći elektromagnetnu radijaciju EMR.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q
  1. Šta je značaj GIS-a?
A
  1. Određivanje lokacije (ime mjesta, geografska širina/dužina), praćenje trendova (šta se promijenilo u nekom vremenu, npr za 10 godina), modeliranje hipotetskih i stvarnih događaja (šta ako?), uočavanje obrazaca na određenom prostoru, odgovor na prostorna i neprostorna pitanja.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q
  1. Kako možemo unijeti podatke u GIS?
A
  1. Imamo
    -postojeće printane, papirne mape ili PET filmove koje možemo digitalirzirti ili skenirati kako bi dobili digitalne podatke.
    - mreže (mape) podataka koje mogu biti unesene u GIS direktno iz digitalnih kolekcija podataka sa uređaja poput GPS uređaja.
    - satelitske snimke kao jako važan izvor prostornih podataka.
    Pri sakupljanu podataka trebamo znati koliku tačnost tražimo jer od toga ovisi cijena prikupljanaj podataka kao i način njihove interpretacije.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q
  1. Prikaz podataka preko karti?
A
  1. Karte ili grafikoni se koriste za mnoge tipove geografskih operacija kao krajnji rezultat. Efikasne su za pohranjivanje i komunikaciju geografskih informacija. Mogu se integrisati u izvještaje, trodimenzionalne poglede, fotografske slike i dr.
17
Q
  1. Pojasni hardware, software, ljude, podatke kao komponente GIS-a?
A
  1. Hardware se sastoji od kompjuterskog sistema na kojem će se programi izvršavati. Za pokretanje i rad u GIS-u je potreban jak računar.
    Software predstavlja vrse GIS sistema npr winGIS, arcGIS, qGIS…
    Ljudi se dijele na gis operatore koji vektoriziraju mape i objekte i gis inžinjere koji analiziraju i koriste vektorizirane podatke.
    Podaci se dijele na prostorne u koje spadaju vektorski i rasterski u atributivne podatke.
18
Q
  1. U kojim se oblastima može primjenjivati GIS?
A
  1. U planiranju, aplikacijama vezanim za ulice, pri upravljanju prirodnim resursima, pri analizi odlaganja otpada, pri radu sa katastarskim podacima, pri menadžmentu infrastrukture.
19
Q
  1. Koji geometrijski model Zemlje koristi GIS?
A

19 .GIS koristi elipsoidni model zemlje pri računanju pozicije. Taj model podrazumjeva da je Zemlja elipsoidnog oblika. Za gis je pozicijski sistem baziran na World Geodetic System 1984 (WGS-84).

20
Q
  1. Zašto je važno podešavanje koordinatnog sistema?
A
  1. Važno je zbog razmjene podataka, važno je jer je izbor koordinatnog sistema neovisan od izbora projekcije, datuma i elemenata referensiranja geopodataka.
21
Q
  1. Šta čini koordinatni sistem?
A
  1. Elipsoid, projekcija, datum i jedinica
22
Q
  1. Koje koordinatne sisteme imamo?
A
  1. Imamo geografski koordinatni sistem (naziva se i geografski koordinatni sistem, koristi longitude i latitude) i planarni koordinatni sistem (preko y i x koordinata).
23
Q
  1. Šta je projekcija?
A
  1. Projekcija je transformacija stvarnog trodimenzionalnog prostora u dvodimenzionalnu površinu. Radi se matematičkim postupkom.
    Kartografska projekcija je skup kompleksnih matematičkih formula koje opisuju transformaciju koordinatnih vrijednosti iz jednog koordinatnog sistema u drugi.
24
Q
  1. Koje vrste projekcija imamo?
A
  1. Cilindrična, konusna i azimutna
25
Q
  1. Pojasni gaus-krigerovu projekciju?
A
  1. Bazirana je na Transverse Mercator projekciji, konformalne projekcije čuvaju oblik i pogodne su za navigacijske karte, ova projekcija je dobra za mele površine dok se kod većih površina javljaju velike distorzije. Koristi se za izradu karata u mjerilima preko 1:500 000
26
Q
  1. Šta je georeferenciranje?
A
  1. Georeferenciranje je proces uspostavljanja odnosa između podataka prikazanih u GUS-u i njihove lokacije u stvarnom svijetu. Postupak georeferensiranja nam omogućava da kreiramo i pohranimo kontrolne informacije koje povezuju rasterske ćelije ili vektorske elemente sa koordinatnim sistemom i kartografskom projekcijom.
27
Q
  1. Koja je razlika između vektorskih i rasterskih modela podataka?
A
  1. Vektorski model podataka ima položaj definiran Kartezijevim koordinatama, vrijednost atributa najčešće se dodjeljuje preko identifikacijskog broja u tablici, najbolji su za diskretne fenomene (npr granice parcela, zgrade, saobraćajnice), potrebno je manje prostora za smještanje podataka.
    Rasterski model podataka ima položaj definiran ćelijom mreže (red i kolona), vrijednost atributa se prikazuje kao vrijednost ćelije, najbolji su za kontinuirane fenomene (teren, temperatura, tipovi tala), traže veći prostor za smještanje podataka.