POVIJEST - 3. usmeno Flashcards

1
Q

SELJAČKA BUNA

A
  • seljačko nezadovoljstvo
    UZROCI: povećanje podavanja, povećanje desetine, istiskanje seljaka iz trgovine
  • siječanj 1573. -> buna seljaka na vlastelinstvu Franje Tahija
  • bunu predvodi Ambroz (Matija) Gubec
  • buna se širi na okolna područja
  • bitka kod Stubičkih Toplica -> vlastelinska vojska porazila seljačke obrede
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

FEUDALNI ODNOSI U DALMACIJI

A
  • kolonat = obrađivač zemlje
  • kolon sklapa ugovor o obrađivanju zemlje na određeno vrijeme; ne potpada pod sudsku vlast vlasnika zemlje nego mu mogu suditi samo gradske vlasti
  • težak = obrađivač vinograda
  • nije vezan za zemlju koju obrađuje (npr. živi u gradu, a obrađuje zemlju na selu)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

SREDNJEVJEKOVNI GRAD

A
  • ranosrednjovjekovni gradovi -> vezani uz zemlju i služe kao utočište
  • 10.st. = oživljavanje trgovine => mijenjaju se obilježja naselja (sigurnije ceste, postaju trgovačka i obrtnička središta)
  • u početku ovise o lokalnom feudalcu, biskupu ili kralju na čijem se zemljištu nalazio
  • u 11. i 12.t. - samouprava (komune)
  • komune = više ili manje autonomne političke sredine
  • slobodno stanovništvo komune dijeli se na: patricijat, građane, put i na čelu knez
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

GRADOVI PRIOBALNIH PODRUČJA

A
  • čitav niz gradova - civitas = sjedište biskupa
  • najveći dio gradova je antičkog postanka
    svi gradovi imaju 2 zajedničke stvari:
    1. u srednjem vijeku bili su sastavni dio bizantskih posjeda
    2. u kasnom srednjem vijeku u njima su se razvile samoupravne gradske zajednice komune
  • srednjovjekovna utvrda = Šibenik
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

GRADOVI U UNUTRAŠNJOSTI HRVATSKE

A
  • do kupe na sjeveru
  • utvrde -kastra, kastrumi => smještene duž važnih puteva -> vojnički karakter
  • oskudne razvojne mogućnosti -> ograničavajuća okolnost bila je vlast lokalnih feudalaca (iznimka: Knin i Modruš)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

GRADOVI U UNUTRAŠNJOSTI SLAVONIJE

A
  • sjeverno od Kupe
  • poticaj razvitku davali su hrvatsko-ugarski kraljevi
  • izuzeti od feudalne vlasti
  • status SLOBODNIH KRALJEVSKIH GRADOVA => prvi je Varaždin 1209.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

SLOBODNI KRALJEVSKI GRAD

A
  • gradovi = važan izvor prihoda i oslonac u borbi protiv velikaša
  • doseljavanje obrtnika i trgovaca
  • Bela IV. -> nakon tatarske provale naredio
    je utvrđenje svih važnijih
    gradova u Ugarskoj i Hrvatskoj
    -> nekima odredio da mogu samostalno birati gradsku upravu, suca i ostale službe - SKG
    -> najpoznatija povlastica iz 1242.g. zagrebačkom Gradecu
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

GOSPODARSTVO U HRVATSKOJ

A
  • dominantne djelatnosti: solane, brodogradnja, pomorstvo
  • obalni gradovi = jača gospodarska osnova
  • smještaj na važnim komunikacijskim putevima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

NASTANAK VENECIJE

A
  • 452.g. -> dio stanovništva sklanja se na otočiće u venecijskoj laguni radi pronalaska utočišta pred barbarskim pustošenjima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

ORGANIZACIJA VLASTI U VENECIJI

A
  • isprva priznaje bizantskog cara
  • DUŽD -> na čelu Venecije od kraja 7.st., biraju ga Mlečani, vlada apsolutistički do jačanja plemićkih obitelji
  • veliko vijeće -> najviše zakonodavno vijeće -> bira ga 6 članova Malog vijeća (Sinjorije) -> izvršna vlast
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

DRUŠTVO, GOSPODARSTVO I UMJETNOST VENECIJE

A
  • DRUŠTVO: pućani i patriciji
  • GOSPODARSTVO: prevlast na Jadranu -> glavna uloga u trgovini s Istokom, glavni suparnik = Genova
  • UMJETNOST: Duždeva palača -> rezidencija Mletačkog dužda, Most Rialto u Veneciji, Katedrala sv. Marije i sv. Donata na Muraru (staklo)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

GENOVA

A

NASTANAK: nastala kao rimski municipij, važna luka, na početku grčka kolonija
DRUŠTVO: dužd, aristokrati, seljaci, trgovci, radnici
ORGANIZACIJA VLASTI: gospodar grada = car rima, predsjednika, biskupa i konzule bira skupština
GOSPODARSTVO: prekomorska trgovina s Bizantom
UMJETNOST: ističu se katedrale, palače, muzeji, slikarstva, raskošne barokne i renesansne palače na trgu, svjetovnik

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

FIRENCA

A
  • uspon = proizvodnja sukna i bankarstvo
  • vunene i svilene tkanine => kvalitetne i tražene po cijeloj europi
  • bankari = glavni papini sakupljači poreza
  • 1378.pobuna čompa -> pobuna ugašena iste godine
  • čompi -> najamni radnici u manufakturama sukna
  • 15.st.na vlast dolaze Medici => sjedište umjetničkog i intelektualnog života Italije i renesanse
  • 1434.Cosimo Stariji postaje gospodar Firence
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

KOPNENA TRGOVINA

A
  • brojni problemi i zapreke
  • slabe ceste i teško prolazna područja
  • rascjepkana područja -> svaki vlastelin naplaćuje pristrojbe
  • trgovci moraju dodatno financirati izgradnju pojedinih djelova prometne infrastrukture
  • moguć prijevoz male i ograničene količine robe => visoka cijena
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

POMORSKA TRGOVINA

A
  • prijevoz najveće količine robe => njom se bave samo veliki trgovci
  • problem = gusari
  • trgovačke brodove prate i ratni brodovi radi obrane
  • ukrcaj nove robe u usputnim lukama
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

RIJEČNA TRGOVINA

A
  • prijevoz robe velikog volumena
  • komunikacija dolinom rijeke Po -> od sjevernog Jadrana; kroz unutrašnjost Francuske; prema sjeveru
  • flamanske rijeke = glavna uloga
  • plovni put Rajnom i Dunavom
17
Q

SAJMOVI

A
  • pokrajina Champagne i Flandrija -> sajmovi tokom cijele godine
  • domaći se trgovci kreču baviti iznajmljivanjem nekretnina, šatora i ostale opreme koja je potrebna putujućim trgovcima
  • kasnije putujući trgovci zbog ‘velikog biznisa’ postaju sjedilački
18
Q

FINANCIJE

A
  • za bavljenje velikom trgovinom potrebna je financijska osnova -> često udruživanja trgovaca s osobama koje imaju novčana sredstva
  • sklapanje ugovora
  • 2 načina udruživanja
    1. ulagač ulaže kapital/novac, a putujući trgovac svoj rad => u slučaju propasti trgovac nema gubitak, ali ulagač ima
    2. ulagač i trgovac ulažu novac => u slučaju propasti obe su osobe u gubitku
19
Q

TRGOVAČKE KOMPANIJE

A
  • pojedinci i njihove obitelji s vremenom postaju upravljači kompanija
  • filijale
  • monopoli na određene proizvode
  • bliski odnosi s crkvenim i političkim vlastima
20
Q

PUTOVI NOVCA

A
  • trgovine unutar različitih monetarnih zona
  • u vrijeme održavanja sajma vrijednost novca veća je nego obično
  • mjernice -> jamče isplatu dogovorenih novčanih sredstava u nekom drugom gradu
  • sredstvo mjernice služilo je kao mjenjačnica, ali i kao kreditno sredstvo
21
Q

TRGOVINA NOVCEM

A
  • trgovačko - bankarske djelatnosti
  • lihvari -> posuđuju novce uz visoke kamate
  • mjenjači novca -> bankari
22
Q

VRH SREDNJOVJEKOVNIH PODUZETNIŠTAVA

A
  • veliki trgovci: direktori velikih trgovačkih kompanija, veliki financijski pothvati, trgovci-bankari
  • npr. Medici u Firenci
  • sitni trgovci pri dnu društvene ljestvice su ovisni o velikim trgovcima
  • uspinjanje velikih trgovaca na društvenoj ljestvici -> iz redova pučana u redove gradskih plemića
23
Q

ALKEMIJA

A
  • Barbara Celjska
  • 13.st. došao naziv prilikom prevođenja arapskog naziva al-kimia
  • dovela do mnogih kemijskih otkrića
24
Q

IZUMI U SREDNJEM VIJEKU

A
  • plug
  • magnetski kompas
  • kronologija i kalendar
  • papir i tisak
  • regulacija vode, navodnjavanje
  • mlinovi i vodenice
25
PREDUVIJETI VELIKIH GEOGRAFSKIH OTKRIĆA
PRIJEVOZ - karavela -> pogon na jedra i vesla, usavršeni u 15.st. (sigurniji, plove protiv vjetra), zapadno Sredozemlje i Atlantik - karake -> nastale razvojem iz starijih sjevernoeuropskih brodova koga, imaju veći broj jarbola što omogućuje sigurniju plovidbu i mogućnost da podnose jače udare vjetra od karavela, na bočnim su se stranama nalazili topovi mogli su biti trgovački i ratni NAVIGACIJA - kompas -> izumili Kinezi - astrolab -> računa geografsku širinu
26
UZROCI VELIKIH GEOGRAFSKIH OTKRIĆA
- potraga za novim komunikacijama - osmanlije 1453. osvajaju Carigrad - europskim trgovcima onemogućena je dotadašnja trgovina s istokom (Kina i Indija) - jedina mogućnost = morski put - Portugal i Španjolska započeli su morska istraživanja
27
OTKRIĆE AMERIKE
- Španjolska se u prekomorska istraživanja uključuje kasnije zbog borbe s Arapima - Kolumbo prihvaća mišljenje da je Zemlja okrugla - Španjolski dvor ga financira - 3.8.1492. isplovio je s 3 karavele - dugo nije našao kopno - šalju golubove da se vrate s travom - 12.10.1492.doplovili su do otočića Guanahani koji je povezan sa San Salvadorom, Kubom i Haitijima - poduzeo je još 3 putovanja u Ameriku - 1506.godine umro je u uvjerenju da je otkrio najkraći put za Indiju - Amerigo Vespucci -> utvrdio je da je Kolumbo otkrio novi kontinent
28
PEDRO ALVARES CABRAL
- pomorska ekspedicija 1500.g. - otkriće Brazila
29
BARTOLOMEO DIAZ
- jug Afrike -> Rt dobre nade
30
VASCO DA GAMA
- preplovio Indijski ocean i stigao do Calicuta
31
FERDINAND MAGELLAN
- došao do Molučkih otoka putujući na zapad - plovio u službi španjolskog kralja - 1519.g. krenuo na put s 5 brodova -> otkrio morski tjesnac MAGELLANOV PROLAZ i dao je ime Tihom oceanu - poginuo je 1521.g. na Filipinima - njegova ekspedicija se vratila 1522.g. -> PRVI PUT OPLOVLJEN SVIJET => datumska granica, Zemlja je okrugla
32
KOLONIZACIJA NOVOG SVIJETA
- 1494.dogovor u Tordesillasu -> Novi svijet podijeljen je u 2 interesne sfere - Portugal je dobio istočnu, a Španjolska zapadnu hemisferu - krajem 17.st. počinju ih potiskivati Engleska i Nizozemska - Portugalski posjedi šire se u Africi i Aziji => ne teže osvajanju zemlje; osiguravaju središta trgovačke razmjene i osnivaju pomorske baze -> PRODOR TRGOVAČKOG KARAKTERA - Španjolska teži osvajanjima, KOLONIZACIJI i ekonomskom iskorištavanju osvojenog područja (zlato)
33
ASTECI
- poljodjelstvo, obrtna proizvodnja - predmeti i ukrasi od bakra, bronce, srebra i zlata - služe se isključivo čamcima - koristili su slikovno pismo i poznavali kalendar - stara meksička civilizacija - imali su isključivo ljudske žrtve => lubanje - konkvistador = Herman Cortes
34
MAJE
- najciviliziraniji - poluotok Yucatan - poljoprivreda -> pamuk, grah, kukuruz - propadaju dolaskom španjolskih vojnika (konkvistadori) => klima - bogati ukrasi - matematika i astronomija - politeisti - žive u gradovima-državama - kraj kalendara 22.12.2012.
35
INKE
- bog Sunca => teokratska država - prostor Ande - Quipu = pismo - poljoprivreda - krumpir - Machu Pichu -> nikad ga konkvistadori nisu osvojili jer su ga stanovnici napustili - Francisco Pizzaro -> konkvistador koji je srušio državu