Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

2. RAZRED > KEMIJA - svojstva metala i nemetala > Flashcards

KEMIJA - svojstva metala i nemetala Flashcards

1
Q

FIZIKALNA I KEMIJSKA SVOJSTVA (općenito)

A

FIZIKALNA: talište, vrelište, gustoća, električna vodljivost, agregacijsko stanje, topljivost, boja, okus, miris..

KEMIJSKA: reaktivnost gorenje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

FIZIKALNA SVOJSTVA METALA

A
  • neprozirni su i metalnog sjaja
  • većinom bijele i sive boje
  • većinom velike gustoće
  • visoko talište i vrelište (ovise o jakosti metalne veze)
  • rastezljivi su i lako se izvlače
  • dobri vodiči topline i elektriciteta
  • otapaju se u talima drugih metala i daju LEGURE ili SLITINE
  • imaju mali afinitet prema elektronima
  • niska energija ionizacije
  • male vrijednosti elektro negativnosti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

KEMIJSKA SVOSTVA METALA

A
  • lako otpuštaju elektrone i tvore katione
  • većinom imaju negativan standardni redukcijski potencijal = dobre redukacijska sredstva za nemetale
  • u reakciji s kisikom tvore okside metala koji s vodom stvaraju hidrokside
  • metali s negativnom redukcijskim potencijalom u reakciji s kisikom daju sol i vodik
  • s vodikom tvoje metalne hidrite
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

FIZIKALNA SVOJSTVA NEMETALA

A
  • pri normalnim uvjetima su plinovi ili čvrste tvari niskog tališta (brom = tekućina)
  • 18.skupina + vodik, kisik, dušik, fluor, klor = plinovto stanje
  • svi nemetali osim grafita su slabe toplinske i električne vodljivosti
  • čvrsto stanje = fosfor, sumpor, ugljik
  • nisu sjajni
  • mala gustoća
  • pretežito mekani i lomljivi
  • s porastom atomskog broja u periodi povećava im se afinitet prema elektronu, eletkro negativnost i energija ionizacije
  • dobro su topljivi u nepolarnim otapalima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

KEMIJSKA SVOSTVA NEMETALA

A
  • najreaktivnija je 17. skupina
  • oksidiraju metale i nemetale manje relativne elektro negativnosti
  • spajaju se s kisikom tvoreći okside koji u reakciji s vodom mogu tvoriti kiselinu
  • atomi nemaju stabilnu elektronsku konfiguraciju jer u valentnoj ljusci imaju 4-7 elektrona
  • stabilnosti postižu spajanjem s metalima i nemetalima
  • s metalima pretežno grade spojeve s ionskim, a nemetalnima s kovalentnom vezom
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

NATRIJEV KLORID

A

DOBIVANJE: - industrijski = isparavanjem morske vode
- laboratorijski = sinteza iz elemenata

SVOJSTVA: - bezbojna čista tvar
- slan okus
- kristalizacija u kubičnom sustavu
- koordinacijski broj 6
- talište 801
- topljiv polarnom otapali, topljivost ovisi o temperaturi
- otopina neutralna zbog djelovanja kloridnih iona
- nije hidroskopan (postaje zbog Mg, Cl2, MgSO4)

VAŽNOST: - industrija kože, sapuna, stakla, porculana
- kemijska industrija -> proizvodnja klora
- prehrana (začini i konzervansi)
- medicina (fiz. otopina, 0.9% otopina NaCl)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

REAKCIJE NATRIJA

A
  • nepostojanost na zraku
    4Na+O2+4CO2+2H2O -> 4NaHCO3
  • gorenje
    2Na+O2 -> Na2O2
  • reakcija s vodom
    2Na+2H2O -> 2Na+(aq) + 2OH-(aq) + H2 (g)
  • reakcija je burna, egzotermna, oslobađa se toplina. ‘Na’ se zapali zbog oslobađanja vodika, plamen je žute boje zbog specifičnih svojstava, nastaje natrijeva lužina koja se može dokazati fenolftaleinom
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

NATRIJEV HIDROKSID

A
  • bijeli prah
  • čvrsta i neprozirna tvar
  • higroskopan -> privlači vodu
  • otapa se u vodi i nastaje natrijeva lužina
    NaOH(s) –(H2O)–> NaOH(ag)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

NATRIJEVA LUŽINA

A
  • jaka lužina
  • velika promjena u industriji
  • čuva se u staklenim bocama s gumenim ili plastičnim čepom, ne staklenim jer reagira sa sastojcima stakla
  • natrijeva lužina + SiO2 -> Na2SiO3 = čepovi se zapeku i boca se ne može otvoriti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

NATRIJEV KARBONAT

A
  • soda
  • bijela čvrsta tvar u obliku praha
  • proizvodnja: amonijačni Sclowayev postupak = proces je ekonomičan jer se najskuplje sirovine vraćaju u proces
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

NATRIJEV HIDROGENKARBONAT

A
  • soda bikarbona (NaHCO3)
  • bijela čvrsta tvar u obliku praha
  • slabo topljiva u vodi
  • uporaba: prašak za pecivo, protiv žgaravice, za proizvodnju pjenušavih pića
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

ZEMNOALKALIJSKI METALI

A
  • metali 2. skupine
  • teže otpuštaju elektrone (zbog 2 valentna elektrona i 2 energije ionizacije)
  • Be, Mg, Ca, Ba, Ra
  • vežu se ionskim i metalnim kemijskim vezama
  • laki metali <5g/cm3 (gustoća)
  • Be i Mg kristaliziraju u heksagonskom sustavu
  • Ca i Sr u kubičnom (plošna ćelija)
  • Ba u kubičnom (prostorna)
  • specifično svojstvo = bojanje plamena
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

KALCIJ

A
  • najrasprostranjeniji zemnoalkalijski metal
  • maseni udio = 3.4%
  • dolazi u rudama i spojevima:
    - kalcijev karbonat / vapnenac CaCO3
    - gips ili sadra CaSO42H2O
    - dolomit CaCO3    MgCO3
  • reagira s kisikom, vodom i klorovodičnom kiselinom
    2Ca+O2 -> 2CaO
    Ca+2H2O -> Ca2+H2
    Ca+2HCl -> CaCl2+H2
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

KALCIJEV KARBONAT

A
  • u prirodi u 2 kristalna oblika (kalcit i aragonit)
  • u svakodnevnom životu: vapnenac, kreda, mramor
    CaCo3+H2O+CO2 <-> Ca+2HCO3
  • reagira s prirodnom vodom bogatom CO2, nastaje topljivi kalcijev hidrogen karbonat pri povišenoj temperaturi reakcija je povratna, nastaje netopljivi kalijev karbonat
  • posljedica je nastajanje stalagmita i stalaktita te kamaneca
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

KALCIJEV OKSID

A
  • živo vapnu
  • za žbuku
  • nastaje žarenjem CaCO3
    CaCO3 -> CaO+CO2
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

KALCIJEV HIDROKSID

A
  • gašeno vapno
    CA(OH)2
    CaO+H2O - Ca(OH)2
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

KALCIJEVA LUŽINA

A
  • profiltrirana otopina kalcijeva hidroksida
  • CaO + malo vode -> Ca(OH)2 -> vapneno mlijeko -> filtriranje -> vapnena voda + talog
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

ŽBUKA

A
  • smjesa gašenog vapna, pijeska i vode
  • stvrdnjavanje žbuke: Ca(OH)2+CO2 -> CaCO3 + H2O
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

KALCIJEV SULFAT DIHIDRAT

A

CaSO4*2H2O
- upotreba: imobilizacija lomova, kiparstvo, građevina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

TEHNIČKI VAŽNI METALI

A

željezo, bakar, aluminij

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

ŽELJEZNE RUDE

A
  • vrlo rijetko dolaze same na zemlji -> spojevi
  • najčešće: -hematit
    - limonit
    - magnetit
    - siderit
    - pirit
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

DOBIVANJE ŽELJEZA

A
  • upotreba karbonatnih ili oksidnih ruda
  • redukcija roda koksom u visokim pećima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

SVOJSTVA ŽELJEZA

A
  • srebrne boje
  • mekan i kovak metal
  • visoko talište = 1538
  • feromagnetičan -> zadržava magnetska svojstva i nakon prestanka djelovanja magnetskog polja
  • dobar vodič topline i elektriciteta
  • reaktivan -> reagira s nemetalima i kiselinama
  • stvara hrđu
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

UPOTREBA I VAŽNOST ŽELJEZA

A
  • najčešća uporaba čelika manje kao sirovog ili lijevanog željeza
  • konstrukcijski materijal, izrada alata, izragnja strojeva
  • prehrana

VAŽNOST
- biogeni element
- nalazi se u sastavu hemoglobina u krvi
- omogućuje prijenos kisika -> nedostatak izaziva anemiju
- nalazi se u jetri, koštanoj srži i slazeni
- mikronutrijent -> potrebne manje količine u organizmu
- cikla, jaja, mahunarke, riba, školjke, crveno meso, listano povrće

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

REAKCIJE ŽELJEZA

A
  • reagira s nemetalima = kisik, klor, sumpor
  • reagira s neoksidirajućim kiselinama = nastaju soli i vodik, koncentrirana i razrjeđena HCl, razrjeđena H2SO4
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

BAKAR (dobivanje)

A
  • dobivamo iz ruda: halkopirit, halkozin, kuprit, kevelin
  • dobivanje: redukcija oksidne ili sulfidne rude pomoću koksa pri visokoj temperaturi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

SVOJSTVA BAKRA

A
  • prijelazni metal
  • dobar vodič topline i elektriciteta
  • crvenkaste boje
  • žilav, rastezljiv, mekan, kovak
  • postojan na zraku -> ne hrđa, ima zaštitni sloj barkoba (1) oksida
  • talište = 1085C
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

REAKCIJE BAKRA

A
  • reagira s kiselinama koje imaju jako oksidirajuće djelove
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

ALUMINIJ

A
  • rude: boksit, smjesa minerala bermita i hidragilita
  • dobivanje: elektrolizna rafinacija -> složen i skup proces
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

SVOJSTVA ALUMIJIJA

A
  • srebrno-bijeli sjajan metal
  • mala gustoća
  • jako rastezljiv = može se lako izvući u tanke folije
  • otporan na koroziju jer tvoji tanki prozirni okaidni sloj Al2O3
  • odličan vodič topline i elektriciteta
  • 3.najzastupljeniji element u Zemljinoj kori
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

REAKCIJE ALUMINIJA

A
  • u normalnim uvjetima ne reagira s vodom i s oksidirajućim kiselinama zbog oksidnog sloja
  • gori u kisiku izrazito svijetlim plamenom
  • aluminij i njegovi spojevi su amfoterni ( reagiraju s kiselinama i lužinama)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

UPOTREBA ALUMIJIJA

A
  • industrijska ambalaža
  • pirotehnika
  • automobilska i avio industrija
  • graditeljstvo
  • prijenos električne struje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

VAŽNOST RECIKLAŽE ALUMINIJA

A
  • nije biogeni element
  • smanjuje se zagađenje
  • troši se manje energije i maje industrijske vode nego za proizvodnju aluminija iz osnovnih sirovina
  • energija koja se uštedi recikliranjem 1 limenke dovoljna je za 3h rada TV prijemnika
  • količina emitiranih plinova smanjuje se do 95%
34
Q

HALOGENI ELEMENTI

A

F, Cl (plinovi), Br (tekućina), I (krutina), At
- agregatna stanja ovise o jačini VDW sila -> rastu of F prema I
- dolaze kao dvoatomne molekule, nepolarne
- najelektronegativniji elementi, najveći elektronski afinitet

35
Q

SVOJSTVA KLORA

A
  • plin žuto-zelena boje
  • oštrog, bockajućeg mirisa
  • izrazito otrovan
  • u manjim količinama nadražuje sluznice dišnih organa
  • p(Cl)=0.1% = smrtonosan
  • 2.5 puta gušći od zraka
36
Q

DOBIVANJE KLORA

A
  • reakcija kalijeva pemanganata i koncentrirane klorovodične kiseline
37
Q

UPOTREBA KLORA

A
  • dezinfekcija vode za piće (0.1mg/l vode)
  • vode u bazenu (0.3mg/l vode)
  • uvođenjem klora u vodu nastaje klorna voda koja sadrži klorovodičnu kiselinu i hipoklorastu kiselinu koja je slaba i nestabilna i raspada se uz oslobađanje nascetnog ili atomnog kisika koji ima baktericidno djelovanje
  • izbjeljivanje odjeće od lana i pamuka, ne od svile i vune jer će ih nascentni kisik uništiti

NAUČIT SPOJEVE IZ BILJEŽNICE 20.3.’24.

38
Q

RASPROSTRANJENOST KISIKA

A
  • volumni udio u atmosferi = 21%
  • spojevi: silikati, karbonati, oksidi
  • u ljudskom tijelu uz C, H, N
39
Q

SVOJSTVA KISIKA

A
  • otkriće na kaju 18.st.
  • u elementarnom stanju je dvoatomna molekula
  • struktura: dvostruka kvalentna veza sa sparenim elektronima
  • PARAMAGNETIČNA SVOJSTVA: nespareni elektroni, djeluje slabo magnetsko polje
  • plin bez boje, okusa i mirisa
  • ne gori ali podržava gorenje
  • jako oksidirajuće sredstvo
  • reagira s metalima i nemetalima
40
Q

DOBIVANJE KISIKA

A
  1. LABARATORIJSKI = zagrijavanjem spojeva koji ga sadrže i lako otpuštaju
    a) zagrijavanje kalijeva permanganata
    b) zagrijavanje kalcijeva krlorata
  2. INDUSTRIJSKI = sirovine: zrak i voda
    a) iz zraka: frakcijska destilacija tekućeg zraka -> zrak hladimo na -200C, izdvajaju se plinovi (kisik -183C)
    b) elektoliza vode
41
Q

PRIMJENA KISIKA

A
  • biokemijski procesi u ljudskom organizmu
  • čist kisik nije pogodan za život
  • prilagođavanje na promjene -21kPa
  • naprave za disanje
  • industrija čelika i stakla
  • rezanje i zavarivanje metala
  • reaktno gorivo u smjesi s vodikom
42
Q

SUMPOR

A
  • dolazi u elementarnom stanju, molekula S8
  • u mineralima: pirit, halkopirit, sfakerit, galenir, cinadrit, sadra
  • u spojevima: oksidi i sulfidi
43
Q

SVOJSTVA SUMPORA

A
  • čvrsta tvar žuta boje
  • ne topljiv u vodi, topljiv u organskim otapalima
  • kristal prstenaste strukture
  • pri povišenoj temperaturi je reaktivan -> reagira s metalima i nemetalima
  • biogeni element
  • preko 30 alotopskih modifikacija
  • stabilne: rompski i monoklinski
  • manje stabilne: plastični ili amorfni sumpor -> nastaje zagrijavanjem i naglim hlađenjem
44
Q

DOBIVANJE SUMPORA

A

Frachov postupak

45
Q

SPOJEVI SUMPORA

A
  • sumporovodik H2S(g)
  • sumporovodična kiselika ili sulfidna kiselina H2S => soli sulfidi
  • sumporov dioksid ili sumporov (IV) oksid SO2(g)
  • sumporasta ili sulfidna kiselina H2SO3(aq) => soli sulfiti
  • sumporov trioksid ili sumporov (VI) oksid SO3(g)
  • simporna ili sulfatna kiselina H2SO4(aq) => soli sulfati
46
Q

SUMPOROVODIK

A
  • DOBIVANJE: kippov aparat reakcijom željeznog (III) sulflida i HCl
    FeS(s) + 2HCl(aq) -> H2S(g) + FeCl2(aq)
  • SVOJSTVA: - plin bez boje
    - neugodnog mirisa
    (pokvarena jaja)
    - izrazito otrovan
    - mol. slične građe mol. vode
    - maja polarnost jer je sumpor
    manje elektronegativan od
    kisika
    - ne postoje vodikove veze
    između mol. i zato je plin
47
Q

SUMPOROVODIČNA KISELINA

A
  • nastaje otapanjem suporovodika u vodi
  • slaba kiselina
48
Q

SUMPOROV DIOKSID

A
  • DOBIVANJE: 1) gorenje sumpora S + O2- >SO2
    2) prženjem sulfidne rude 4FeS2 + 11O2 -> 2Fe2O3 + 8O2
  • SVOJSTVA: - bezbojan plin
    - neugodnog, oštrog,
    bockajućeg mirisa
    - izaziva kašalj
    - struktura se prikazuje
    rezonancijskom strukturom
  • UPORABA: - konzervans u prehrambenoj
    industriji
    - u pivovarama i vinarijama za
    regulaciju vrenja
    - sterilizacija bačvi
    - za izbjeljivanje osjetljivih
    materijala
49
Q

SUMPORASTA KISELINA

A
  • nastaje otapanjem sumporova dioksida u vodi
    SO2(g) + H2O(l) <–> H2SO3(aq)
50
Q

SUMPOROV TRIOKSID

A
  • DOBIVANJE: katalitičkom oksidacijom SO2
    SO2(g) + O2(g) <–> 2SO3(g)
  • SVOJSTVA: - lako hlapljiva tekućina
    - kristalizira na temperaturi - nižoj od 16.8C
    - s vlagom iz zraka stvara - sumpornu kiselinu
    - u industriji se koristi za - dobivanje sumporne kiseline
51
Q

SVOJSTVA SUMPORNE KISELINE

A
  • W(koncentrirane H2SO2) = 98%
  • gusta, uljasta, higroskopna tekućina
  • ionizira u 2 stupnja
  • NE VUK -> oslobađa se toplina i dolazi do prskanja
52
Q

DJELOVANJE SUMPORNE KISELINE

A
  1. DEHIDRACIJSKO
    - koncentrirana sumporna kiselina oduzima vodu organskim tvarima (papir, drvo, šećer) tvari pougljuju i karboniziraju
  2. HIDROSKOPNO
    - koncentrirana sumporna kiselina veže na sebe vodu i koristi se u organskim sintezama za isušivanje plinova
53
Q

UPOTREBA SUMPORNE KISELINE

A
  • dobiva se kontaktnim postupkom
  • u sintezi raznih organskih spojeva
  • u rafiniranju nafte
  • izrada pigmenata i boja
  • obrada metala
  • izrada najlona
54
Q

SVOJSTVA ELEMENATA 15. SKUPINE

A
  • N, P (nemetali), As, Sb (polumetali), Bi (metal)
  • svi elementi osim Bi su višeatomne molekule
  • krutine zbog jačih VDW sila
    s vodikom pri sobnoj temperaturi stvaraju otrovne plinove:
  • NH3 = amonijak
  • AsH3 = arsin
  • BiH3 = biz,utin
  • PH3 = fosfin
  • SbH3 = stibin
  • s kisikom stvaraju okside
55
Q

DUŠIK

A
  • N2 -> dvoatomna molekula
  • plin zbog slabih VDW sila
56
Q

DOBIVANJE DUŠIKA

A
  • industrijsko: frakcijskom destilacijom tekućeg zraka u kojoj se dušik izdvaja pri -196C
57
Q

SVOJSTVA DUŠIKA U ATMOSFERI

A
  • dijamagnetičan -> na njega ne djeluje magnetsko polje, zbog sparenih elektrona
  • atomi su povezani trostrukom kovalentnom vezom
58
Q

SVOJSTVA DUŠIKA U ZEMLJUNOJ KORI

A
  • u sastavu minerala - NaNO3 (čilska salitra)
  • biogeni element
  • inertan (ne reagira) plin pri sobnoj temperaturi
  • bez boje okusa i mirisa
  • slabo topljiv u vodi
  • ne gori i ne podržava gorenje
  • W(u zraku) = 78%
59
Q

SPOJEVI DUŠIKA

A

NH3 - amonijak
NH4OH(aq) - amonijeva lužina
HNO3 (aq) - dušićna kiselina (nitratna)
HNO2(aq) - dušikasta kiselina (nitritna)
soli
dušikovi oksidi

60
Q

AMONIJAK (dobivanje)

A
  • laboratorijsko dobivanje: reakcijom amonijeva klorida i kalcijeva oksida
    2NH4Cl + CaO -> 2NH3 + CaCl2 + H2O

-industrijsko dobivanje: Haber-Boschov postupak -> katalistička sinteza iz elemenata
N2(g) + 3H2 <–> 2NH3(g)
- delta rH manja od 0 = egzoterma reakcija

61
Q

SVOJSTVA AMONIJAKA

A
  • bezbojni plin
  • lakši od zraka
  • oštar miris
  • dobro topljiv u vodi
  • upotreba: proizvodnja mineralnih gnojiva, sredstvo za čišćenje, rashladno sredstvo u uređajima
62
Q

NATRIJEVA LUŽINA

A
  • NH4OH(aq)
  • amonijak se otapa u vodi i nastaje lužina
    NH3(g) + H2O(l) <–> NH4(aq) + OH(aq)
  • slaba lužina
63
Q

DUŠIČNA KISELINA

A
  • jaka kiselina
  • reagira s metalima osim zlata, platine, iridija i rodija
  • zlato se otapa u ZLATOTOPKI / carskoj vodi -> smjesa dušične i klorovodične kiseline (1:3)
    UPOTREBA:
  • proizvodnja umjetnih gnojiva
  • proizvodnja eksploziva
  • graviranje
  • otapanje metala
  • ekstrakcija zlata
64
Q

AMONIJEVE SOLI

A
  • s kiselinama amonijak daje soli:
    NH4Cl -> amonijev klorid
    NH4NO3 -> amonijev nitrat
    (NH4)2SO4 -> amonijev sulfat
65
Q

DUŠIKOVI OKSIDI

A
  • uglavnom otrovni spojevi
    N2O -> dušikov (I) oksid
    N2O3 -> dušikov (III) oksid
    N2O5 -> dušikov (V) oksid
    NO -> dušikov (II) oksid
    NO2 -> dušikov (IV) oksid
  • nitratni iomi (NO3-) dokazuju se otopinom željezova (III) sulfata i koncentrirane sumporne kiseline pri čemu nastaje smeđi presten između 2 sloja koji je dokaz nitratnih iona
65
Q

DIJAMANT

A
  • najtvrđi prirodni mineral
  • bezbojan poput vode, proziran
  • velik indeks loma
  • velika moć refleksije
  • visoko talište i vrelište
  • najveća toplinska vodljivost
  • najbolji izolator
  • tetraedarska struktura
  • velika tvrdoća zbog čvrstih veza u slojevima i između sloja
  • izrada bušilica, pisanje po staklu, obrada tvrdih materijala
66
Q

PRIRODNI UGLJIK

A
  • smjesa 2 stabilna izotopa 12C, 13C, i nestabilan 14C
  • važnost 14C -> njegovo radioaktivno raspadanje nastavlja i nakon uginuća biljaka i životinja pa se određivanjem udjela izotopa 14C u pojedinim uzorcima može odrediti njihova starost
67
Q

ALOTROPSKE MODIFIKACIJE UGLJIKA

A
  • dijamant, grafit, fuleren, amorfni ugljik
  • 2+ kristalna oblika
68
Q

GRAFIT

A
  • mekan mineral
  • siva-srebrna do crna boja s kovinskim spojem
  • dobar vodič električne struje i topline
  • pri visokim temperaturama i atmosferskom tlaku sublimira
  • za pisanje -> slojevi nasjedaju 1 na drugi i zato ostavlja trag na papiru
  • čvrste kovalentne veze u sloju, a slabe VDW sile između slojeva
  • atomi unutar sloja čine šesterokut
69
Q

FULEREN

A
  • crveno-ljubičaste boje
  • 12 peteročlanih i 20 šesteročlanih prstena => kuglasti oblik
  • čist ne provodi električnu struju -> provodi pri temperaturama nižim od -200C, uz K, Rb, Cs postaje supravodljiv
  • SUPRAVODLJIVOST -> stanje pojedinih tvari da na niskim temperaturama provode električnu struju bez otpora iako na sobnoj temperaturi nisu dobri vodiči
70
Q

AMORFNI UGLJIK

A
  • zasebna alotropska modifikacija
  • sitne čestice grafita
  • nije čist ugljik, nego sadrži različite količine drugih elemenata
  • prirodni ugljen, čađa, aktivni ugljen, koks, drveni ugljen
71
Q

ANORGANSKI SPOJEVI UGLJIKA

A

ugljikov monoksid CO
ugljikov dioksid CO2

72
Q

UGLJIKOV (II) OKSID / MONOKSID

A

DOBIVANJE: nepotpuno izgaranje ugljika iz fosilnih goriva
2C(s) + O2(g) -> 2CO(g)
- plin bez boje i mirisa
- slabo topljiv u vodi, neutralan oksid
- plavičasti plamen kod izgaranja
- manja gustoća od zraka = ide prema gore
- jak krvni otrov -> sposobnost vezanja hemoglobina u krvi 200-300 puta veća od kisika
- onemogućuje vezanje kisika na hemoglobin
- 0.4% u zraku = smrtonosno
- opasnost od gušenja
NASTAJE: kao ispušni plin automobila, u slučaju kvara bojlera ili plinskih instalacija te gorenjem plinskih peći ili štednjaka

73
Q

UGLJIKOV (IV) OKSID / DIOKSID

A

LABARATORIJSKO DOBIVANJE: reakcijom kalcijeva karbonata i klorovodične kiseline u kippovom aparatu
CaCO3(s) + 2HCl(aq) -> CO2(g) + CaCl(aq) + H2O(l)

  • nastaje kao produkt disanja, truljenjem organskih tvari, vrenjem šećera,izgaranjem ugljikovih spojeva uz dovoljno kisika
  • prirodno nastajanje: C(s) + O2 (g) -> CO2
  • vapnena voda -> reagens za ugljikov dioksid
    CO2(g) + Ca(OH)2(aq) -> CaCO3(s) + H2O(l)
  • vapnena voda se zamuti zbog nastalog taloga kalcijeva karbonata koji je teško topljiv
  • plin bez boje i mirisa
  • stalni sastojak zraka (0.033%)
  • -78.9% -> sublimira = SUHI LED -> hlađenje namirnica
  • teži od zraka
  • plin zagušljivac => ‘nije otrovan, ali ubija’ -> skuplja se na dnu posuda/prostorija
  • stvara se CO2, a O2 se troši te postoji opasnost od gušenja
  • ne gori i ne podržava gorenje
74
Q

UGLJIČNA KISELINA

A
  • nastaje otapanjem CO2 u vodi
    CO2 + H2O -> H2CO3
  • slaba kiselina
  • nije otrovna za ljude
  • koristi se u izradi pjenušavih pića -> daje osvježavajući okus
75
Q

OKSIDI

A
  • spojevi kisika s metalima i nemetalima u kojima je oksidacijski broj kisika -2

OKSIDI PRIJELAZNIH ELEMENATA
- 3.-11.
- nižeg oksidacijskog broja -> ionski karakter i bazična svojstva
- višeg oksidacijskog broja -> kovalentni karakter i kisela svojstva

76
Q

VRSTE OKSIDA

A

1) KISELI
- oksidi nemetala
- u reakciji s H2O stvaraju kiseline
- O2 se s nemetalnom spaja kovalentnom vezom

2) NEUTRALNI
- oksidi nemetala
- ne reagiraju s H2O, kiselinama i lužinama

3) BAZIČNI
- oksidi metala
- reagiraju s kiselinama i kiselim oksidima pri čemu nastaju soli

4) AMFOTERNI
- pretežito ne reagiraju s vodom, ali reagiraju s kiselinama i lužinama
- oksidi i kiselih i bazičnih svojstava

77
Q

KLORIDI

A
  • soli klorovodične kiseline
  • nastanak: metalnim oksidom i kiselinom, neutralizacijom, sintezom iz elementarnih tvari, reakcijom HCl i oksida, hidroksida ili karbonata
78
Q

HIDRIDI

A
  • spojevi vodika s metalima 1. ili 2. skupine i nekim nemetalima
  • oksidacijski broj vodika u spojevima s metalima je -1
79
Q

HIDRIDI METALA

A
  1. IONSKI
    - reagiraju s H2O uz oslobađanje H2, a vodene otopine postaju bazične
    - ionska veza između atoma H2 i metala
    - bijele čvrste tvari i jaka redukcijska sredstva
  2. KOVALENTNI
    - atom H2 vezan kovalentnom vezom za drugi atom
80
Q

HIDRITI NEMETALA

A

kiseli, bazični, neutralni, amfoterni

2. RAZRED (19 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions