LATINSKI - sva gramatika 2 Flashcards
INFINITIVI
- glagolski neodređeni načini koje u hrvatskom razlikujemo kao glagole na –ti (pjevati) i -ći (peći) te infinitive u pasivu (biti pečen)
- u latinskom ih je 6
INFINITIV PREZENTA AKTIVNOG
amare, habere, scribere, punire
INFINITIV PREZENTA PASIVNI
amari, moneri, scribi, puniri
INFINITIV PERFEKTA AKTIVNI
inf. pf. akt. tvorimo tako da pf. osnovi glagola dodamo nastavak –isse.
amavisse, monuisse, scripsisse, punivisee, fuisse
INFINITIV PERFEKTA PASIVNI
Inf. pf. pas. tvorimo tako da ptcp. pf. pasivnog dodamo inf. pr. glagola biti: Pri tome treba paziti je li particip u akuzativu ili nominativu, ovisno o konstrukciji.
amatus, -a, -um esse (amatum, -am, -um esse)
monitus, -a, -um esse (-um, -am, -um esse)
scriptus, -a, -um esse (-um, -am, -um esse)
punitus, -a, -um esse (-um, -am, -um esse)
INFINITIV FUTURA AKTIVNI
tvorimo ga tako da ptcp. fut. aktivnog dodamo esse i opet moramo pripaziti na N. i Ak. ptcp.
amaturus, -a, -um esse (amaturum, -am, -um esse)
futurus, -a, -um esse (-um, -am, -um esse)
INFINITIV FUTURA PASIVNI
tvorimo ga tako da supinu na –um dodamo inf. pr. pas. glagola eo, ire, ii, itum
supin na –um oblikoj je jednak N. sg. s. r. participa pf. pas.
amatum iri, monitum iri, scriptum iri, punitum iri
KONJUNKTIVI
- glagolski način koji na osnovno značenje nekog glagola “veže” niz dodatnih značenja: želja, zabrana, zapovijed, poticanje, dvojba, mogućnost,…
- Lat. jezik ne poznaje konjunktiv futura!
- postoje: konjunktiv pr. akt. i pas., konj. impf. akt. i pas., konj. pf. akt. i pas. te konj. plpf. akt. i pas.
KONJUNKTIVI PREZENTSKE OSNOVE
- konj. pr. i impf. akt./pas. = prezentska osnova
KONJUNKTIV PREZENTA AKTIVNI
Tvorimo ga tako da prezentskoj osnovi glagola dodamo nastavke:
1. 2. 3. i 4.
-em -am
-es -as
-et -at
-emus -amus
-etis -atis
-ent -ant
moneam
moneas
moneat
moneamus
moneatis
moneant
sum, esse fui
1. sim
2. sis
3. sit
1. simus
2. sitis
3. sint
KONJUNKTIV PREZENTA PASIVNI
- tvorimo ga na isti način kao i konj. pr. akt., ali upotrebljavamo osobne pasivne nastavke:
-r
-ris
-tur
-mur
-mini
-ntur
amer
ameris
ametur
amemur
amemini
amentur
KONJUNKTIV IMPERFEKTA AKTIVNI
- tvorimo tako da inf. pr. akt. dodamo osobne aktivne nastavke:
- -m
- -s
- -t
- -mus
- -tis
- -nt
laudarem
laudares
laudaret
laudaremus
laudaretis
laudarent
KONJUNKTIV IMPERFEKTA PASIVNI
- tvorimo tako da inf. pr. akt. dodamo os. pas. nastavke
amarer
amareris
amaretur
amaremur
amaremini
amarentur
KONJUNKTIVI PERFEKTNE OSNOVE
- konj. pf. i plpf. akt.= perfektna osnova
KONJUNKTIV PERFEKTA AKTIVNOG
- tvorimo ga tako da perfektnoj osnovi dodajemo nastavke:
-erim
-eris
-erit
-erimus
-eritis
-erint
moneo, 2. -ui, -itum
monuerim
monueris
monuerit
monuerimus
monueritis
monuerint
KONJUNKTIV PLUSKVAMPERFEKTA AKTIVNI
- tvorimo ga tako da inf. pf. akt. dodajemo os. akt. nastavke
moneo, 2. -ui, -itum
monuissem
monuisses
monuisset
monuissemus
monuissetis
monuissent
KONJUNKTIVI PARTICIPSKE OSNOVE
- konj. pf. i plpf. pas. = participska osnova
KONJUNKTIV PERFEKTA PASIVNI
- tvorimo ga tako da participu pf. pas. dodamo konj. pr. glagola biti
amo, 1.
1. amatus, -a, -um sim
2. ——–ll———- sis
3. ——–ll———- sit
1. amati, -ae, -a simus
2. ——–ll———- sitis
3. ——–ll——— sint
KONJUNKTIV PLUSKVAMPERFEKTA PASIVNI
- tvorimo tako da participu pf. pas. dodajemo konj. impf. glagola biti
amo, 1.
1. amatus, -a, -um essem
2. ———ll———- esses
3. ———ll———- esset
1. amati,-ae, -a essemus
2. ——-ll——– essetis
3. ——-ll——- essent
SUPIN NA -UM
glagolska imenica
oblikom je jednak N. sg. s. r. participa pf. pas.
monitum
scriptum
punitum
- svojim je postankom akuzativ cilja
- akuzativ cilja dolazi uz glagole kretanja te izriče cilj/namjeru kretanja
- usporedno s akuzativom cilja, dolazi uz glagole kretanja te izriče cilj/namjeru nekog kretanja
- na hrv. ga jezik redovito prevodimo infinitivom
npr. Eo monitum. (Idem opomenuti.)
SUPIN NA -U
glagolska imenica
- dobivamo ga tako da odbacimo nastavak –m
- na hrv. ga jezik u pravilu prevodimo infinitivom uz koji najčešće dolazi prijedlog za
npr. auditu = za čuti
- upotrebljavamo uz:
1) pridjeve koji označuju moralno ili tjelesno svojstvo:
npr. pulcher, -a, -um
2) pridjeve koji označuju (ne)mogućnost nečega:
npr. facilis, -e (lagan (npr. uspon, gradivo))
3) izrazi: - fas est (dopušteno je / smije se) -> za imenice isključivo u ak. pl.
npr. nefast est (nije dopušteno / ne smije se / grijeh je)
GERUNDIV
glagolski pridjev kojeg u lat. jeziku tvorimo tako da prezentskoj osnovi glagola dodamo nastavke :
1. i 2. konjugacija: -ndus, -nda, -ndum
3. i 4. konjugacija: -endus, -enda, -endum
tako dobiveni oblik dekliniramo poput pridjeva a- i o- deklinacije na -us, -a, -um
gerundiv se i kao svaki drugi pridjev s imenicom na koju se odnosi slaže u broju, rodu i padežu
npr. amo, 1. -> amandus, -a, -um (onaj koji treba/mora/valja biti voljen)
amandi, -ae, -i …
moneo, 2. -> monendus, -a, -um (onaj koji treba/mora/valja biti opomenut)
- ima pasivno značenje te označava radnju - koja treba/mora/valja biti vršena
ponekad nazivamo i participium necessitatis (particip potrebe) - najčešće ga koristimo udruženog s oblicima glagola biti. -> tzv. perifrastična konjugacija pasivna (PKP)
GERUND
glagolska imenica koju tvorimo iz kosih padeža gerundiva m.r. u sg.
u N. sg. gerund ne postoji nego umjesto njega koristimo inf. pr. akt.
SINGULAR PLURALA NEMA!
N. (scribere) (pisanje)
G. scribendi (pisanja)
D. scribendo
Ak. scribendum
Ab. scribendo
- glagolska imenica aktivnog trajnog značenja koju na hrv. prevodimo glagolskom imenicom.
npr. Umijeće življenja. (Ars vivendi).
GERUND - GENITIV
- upotrebljavamo uz imenice i pridjeve koje po svom značenju kao dopunu uza se traže genitiv
ars, artis, f. (umijeće)
- ars scribendi (umijeće pisanja)
- ars vivendi (umijeće življenja)
- ars bibendi (umijeće pijenja)
