Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

2. RAZRED > KEMIJA - nemetali > Flashcards

KEMIJA - nemetali Flashcards

1
Q

HALOGENI ELEMENTI

A

F, Cl (plinovi), Br (tekućina), I (krutina), At
- agregatna stanja ovise o jačini VDW sila -> rastu of F prema I
- dolaze kao dvoatomne molekule, nepolarne
- najelektronegativniji elementi, najveći elektronski afinitet

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

SVOJSTVA KLORA

A
  • plin žuto-zelena boje
  • oštrog, bockajućeg mirisa
  • izrazito otrovan
  • u manjim količinama nadražuje sluznice dišnih organa
  • p(Cl)=0.1% = smrtonosan
  • 2.5 puta gušći od zraka
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

DOBIVANJE KLORA

A
  • reakcija kalijeva pemanganata i koncentrirane klorovodične kiseline
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

UPOTREBA KLORA

A
  • dezinfekcija vode za piće (0.1mg/l vode)
  • vode u bazenu (0.3mg/l vode)
  • uvođenjem klora u vodu nastaje klorna voda koja sadrži klorovodičnu kiselinu i hipoklorastu kiselinu koja je slaba i nestabilna i raspada se uz oslobađanje nascetnog ili atomnog kisika koji ima baktericidno djelovanje
  • izbjeljivanje odjeće od lana i pamuka, ne od svile i vune jer će ih nascentni kisik uništiti

NAUČIT SPOJEVE IZ BILJEŽNICE 20.3.’24.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

RASPROSTRANJENOST KISIKA

A
  • volumni udio u atmosferi = 21%
  • spojevi: silikati, karbonati, oksidi
  • u ljudskom tijelu uz C, H, N
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

SVOJSTVA KISIKA

A
  • otkriće na kaju 18.st.
  • u elementarnom stanju je dvoatomna molekula
  • struktura: dvostruka kvalentna veza sa sparenim elektronima
  • PARAMAGNETIČNA SVOJSTVA: nespareni elektroni, djeluje slabo magnetsko polje
  • plin bez boje, okusa i mirisa
  • ne gori ali podržava gorenje
  • jako oksidirajuće sredstvo
  • reagira s metalima i nemetalima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

DOBIVANJE KISIKA

A
  1. LABARATORIJSKI = zagrijavanjem spojeva koji ga sadrže i lako otpuštaju
    a) zagrijavanje kalijeva permanganata
    b) zagrijavanje kalcijeva krlorata
  2. INDUSTRIJSKI = sirovine: zrak i voda
    a) iz zraka: frakcijska destilacija tekućeg zraka -> zrak hladimo na -200C, izdvajaju se plinovi (kisik -183C)
    b) elektoliza vode
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

PRIMJENA KISIKA

A
  • biokemijski procesi u ljudskom organizmu
  • čist kisik nije pogodan za život
  • prilagođavanje na promjene -21kPa
  • naprave za disanje
  • industrija čelika i stakla
  • rezanje i zavarivanje metala
  • reaktno gorivo u smjesi s vodikom
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

SUMPOR

A

NAME?

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

SVOJSTVA SUMPORA

A
  • čvrsta tvar žuta boje
  • ne topljiv u vodi, topljiv u organskim otapalima
  • kristal prstenaste strukture
  • pri povišenoj temperaturi je reaktivan -> reagira s metalima i nemetalima
  • biogeni element
  • preko 30 alotopskih modifikacija
  • stabilne: rompski i monoklinski
  • manje stabilne: plastični ili amorfni sumpor -> nastaje zagrijavanjem i naglim hlađenjem
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

DOBIVANJE SUMPORA

A

Frachov postupak

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

SPOJEVI SUMPORA

A
  • sumporovodik H2S(g)
  • sumporovodična kiselika ili sulfidna kiselina H2S => soli sulfidi
  • sumporov dioksid ili sumporov (IV) oksid SO2(g)
  • sumporasta ili sulfidna kiselina H2SO3(aq) => soli sulfiti
  • sumporov trioksid ili sumporov (VI) oksid SO3(g)
  • simporna ili sulfatna kiselina H2SO4(aq) => soli sulfati
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

SUMPOROVODIK

A
  • DOBIVANJE: kippov aparat reakcijom željeznog (III) sulflida i HCl
    FeS(s) + 2HCl(aq) -> H2S(g) + FeCl2(aq)
  • SVOJSTVA: - plin bez boje
    - neugodnog mirisa
    (pokvarena jaja)
    - izrazito otrovan
    - mol. slične građe mol. vode
    - maja polarnost jer je sumpor
    manje elektronegativan od
    kisika
    - ne postoje vodikove veze
    između mol. i zato je plin
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

SUMPOROVODIČNA KISELINA

A

NAME?

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

SUMPOROV DIOKSID

A
  • DOBIVANJE: 1) gorenje sumpora S + O2- >SO2
    2) prženjem sulfidne rude 4FeS2 + 11O2 -> 2Fe2O3 + 8O2
  • SVOJSTVA: - bezbojan plin
    - neugodnog, oštrog,
    bockajućeg mirisa
    - izaziva kašalj
    - struktura se prikazuje
    rezonancijskom strukturom
  • UPORABA: - konzervans u prehrambenoj
    industriji
    - u pivovarama i vinarijama za
    regulaciju vrenja
    - sterilizacija bačvi
    - za izbjeljivanje osjetljivih
    materijala
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

SUMPORASTA KISELINA

A
  • nastaje otapanjem sumporova dioksida u vodi
    SO2(g) + H2O(l) <–> H2SO3(aq)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

SUMPOROV TRIOKSID

A
  • DOBIVANJE: katalitičkom oksidacijom SO2
    SO2(g) + O2(g) <–> 2SO3(g)
  • SVOJSTVA: - lako hlapljiva tekućina
    - kristalizira na temperaturi - nižoj od 16.8C
    - s vlagom iz zraka stvara - sumpornu kiselinu
    - u industriji se koristi za - dobivanje sumporne kiseline
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

SVOJSTVA SUMPORNE KISELINE

A
  • W(koncentrirane H2SO2) = 98%
  • gusta, uljasta, higroskopna tekućina
  • ionizira u 2 stupnja
  • NE VUK -> oslobađa se toplina i dolazi do prskanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

DJELOVANJE SUMPORNE KISELINE

A
  1. DEHIDRACIJSKO
    - koncentrirana sumporna kiselina oduzima vodu organskim tvarima (papir, drvo, šećer) tvari pougljuju i karboniziraju
  2. HIDROSKOPNO
    - koncentrirana sumporna kiselina veže na sebe vodu i koristi se u organskim sintezama za isušivanje plinova
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

UPOTREBA SUMPORNE KISELINE

A

NAME?

21
Q

SVOJSTVA ELEMENATA 15. SKUPINE

A
  • N, P (nemetali), As, Sb (polumetali), Bi (metal)
  • svi elementi osim Bi su višeatomne molekule
  • krutine zbog jačih VDW sila
    s vodikom pri sobnoj temperaturi stvaraju otrovne plinove:
  • NH3 = amonijak
  • AsH3 = arsin
  • BiH3 = biz,utin
  • PH3 = fosfin
  • SbH3 = stibin
  • s kisikom stvaraju okside
22
Q

DUŠIK

A
  • N2 -> dvoatomna molekula
  • plin zbog slabih VDW sila
23
Q

DOBIVANJE DUŠIKA

A
  • industrijsko: frakcijskom destilacijom tekućeg zraka u kojoj se dušik izdvaja pri -196C
24
Q

SVOJSTVA DUŠIKA U ATMOSFERI

A
  • dijamagnetičan -> na njega ne djeluje magnetsko polje, zbog sparenih elektrona
  • atomi su povezani trostrukom kovalentnom vezom
25
Q

SVOJSTVA DUŠIKA U ZEMLJUNOJ KORI

A
  • u sastavu minerala - NaNO3 (čilska salitra)
  • biogeni element
  • inertan (ne reagira) plin pri sobnoj temperaturi
  • bez boje okusa i mirisa
  • slabo topljiv u vodi
  • ne gori i ne podržava gorenje
  • W(u zraku) = 78%
26
Q

SPOJEVI DUŠIKA

A

NH3 - amonijak
NH4OH(aq) - amonijeva lužina
HNO3 (aq) - dušićna kiselina (nitratna)
HNO2(aq) - dušikasta kiselina (nitritna)
soli
dušikovi oksidi

27
Q

AMONIJAK (dobivanje)

A
  • laboratorijsko dobivanje: reakcijom amonijeva klorida i kalcijeva oksida
    2NH4Cl + CaO -> 2NH3 + CaCl2 + H2O

-industrijsko dobivanje: Haber-Boschov postupak -> katalistička sinteza iz elemenata
N2(g) + 3H2 <–> 2NH3(g)
- delta rH manja od 0 = egzoterma reakcija

28
Q

SVOJSTVA AMONIJAKA

A
  • bezbojni plin
  • lakši od zraka
  • oštar miris
  • dobro topljiv u vodi
  • upotreba: proizvodnja mineralnih gnojiva, sredstvo za čišćenje, rashladno sredstvo u uređajima
29
Q

NATRIJEVA LUŽINA

A
  • NH4OH(aq)
  • amonijak se otapa u vodi i nastaje lužina
    NH3(g) + H2O(l) <–> NH4(aq) + OH(aq)
  • slaba lužina
30
Q

DUŠIČNA KISELINA

A
  • jaka kiselina
  • reagira s metalima osim zlata, platine, iridija i rodija
  • zlato se otapa u ZLATOTOPKI / carskoj vodi -> smjesa dušične i klorovodične kiseline (1:3)
    UPOTREBA:
  • proizvodnja umjetnih gnojiva
  • proizvodnja eksploziva
  • graviranje
  • otapanje metala
  • ekstrakcija zlata
31
Q

AMONIJEVE SOLI

A
  • s kiselinama amonijak daje soli:
    NH4Cl -> amonijev klorid
    NH4NO3 -> amonijev nitrat
    (NH4)2SO4 -> amonijev sulfat
32
Q

DUŠIKOVI OKSIDI

A
  • uglavnom otrovni spojevi
    N2O -> dušikov (I) oksid
    N2O3 -> dušikov (III) oksid
    N2O5 -> dušikov (V) oksid
    NO -> dušikov (II) oksid
    NO2 -> dušikov (IV) oksid
  • nitratni iomi (NO3-) dokazuju se otopinom željezova (III) sulfata i koncentrirane sumporne kiseline pri čemu nastaje smeđi presten između 2 sloja koji je dokaz nitratnih iona
33
Q

DIJAMANT

A
  • najtvrđi prirodni mineral
  • bezbojan poput vode, proziran
  • velik indeks loma
  • velika moć refleksije
  • visoko talište i vrelište
  • najveća toplinska vodljivost
  • najbolji izolator
  • tetraedarska struktura
  • velika tvrdoća zbog čvrstih veza u slojevima i između sloja
  • izrada bušilica, pisanje po staklu, obrada tvrdih materijala
34
Q

PRIRODNI UGLJIK

A
  • smjesa 2 stabilna izotopa 12C, 13C, i nestabilan 14C
  • važnost 14C -> njegovo radioaktivno raspadanje nastavlja i nakon uginuća biljaka i životinja pa se određivanjem udjela izotopa 14C u pojedinim uzorcima može odrediti njihova starost
35
Q

ALOTROPSKE MODIFIKACIJE UGLJIKA

A

NAME?

36
Q

GRAFIT

A
  • mekan mineral
  • siva-srebrna do crna boja s kovinskim spojem
  • dobar vodič električne struje i topline
  • pri visokim temperaturama i atmosferskom tlaku sublimira
  • za pisanje -> slojevi nasjedaju 1 na drugi i zato ostavlja trag na papiru
  • čvrste kovalentne veze u sloju, a slabe VDW sile između slojeva
  • atomi unutar sloja čine šesterokut
37
Q

FULEREN

A
  • crveno-ljubičaste boje
  • 12 peteročlanih i 20 šesteročlanih prstena => kuglasti oblik
  • čist ne provodi električnu struju -> provodi pri temperaturama nižim od -200C, uz K, Rb, Cs postaje supravodljiv
  • SUPRAVODLJIVOST -> stanje pojedinih tvari da na niskim temperaturama provode električnu struju bez otpora iako na sobnoj temperaturi nisu dobri vodiči
38
Q

AMORFNI UGLJIK

A
  • zasebna alotropska modifikacija
  • sitne čestice grafita
  • nije čist ugljik, nego sadrži različite količine drugih elemenata
  • prirodni ugljen, čađa, aktivni ugljen, koks, drveni ugljen
39
Q

ANORGANSKI SPOJEVI UGLJIKA

A

ugljikov monoksid CO
ugljikov dioksid CO2

40
Q

UGLJIKOV (II) OKSID / MONOKSID

A

DOBIVANJE: nepotpuno izgaranje ugljika iz fosilnih goriva
2C(s) + O2(g) -> 2CO(g)
- plin bez boje i mirisa
- slabo topljiv u vodi, neutralan oksid
- plavičasti plamen kod izgaranja
- manja gustoća od zraka = ide prema gore
- jak krvni otrov -> sposobnost vezanja hemoglobina u krvi 200-300 puta veća od kisika
- onemogućuje vezanje kisika na hemoglobin
- 0.4% u zraku = smrtonosno
- opasnost od gušenja
NASTAJE: kao ispušni plin automobila, u slučaju kvara bojlera ili plinskih instalacija te gorenjem plinskih peći ili štednjaka

41
Q

UGLJIKOV (IV) OKSID / DIOKSID

A

LABARATORIJSKO DOBIVANJE: reakcijom kalcijeva karbonata i klorovodične kiseline u kippovom aparatu
CaCO3(s) + 2HCl(aq) -> CO2(g) + CaCl(aq) + H2O(l)

  • nastaje kao produkt disanja, truljenjem organskih tvari, vrenjem šećera,izgaranjem ugljikovih spojeva uz dovoljno kisika
  • prirodno nastajanje: C(s) + O2 (g) -> CO2
  • vapnena voda -> reagens za ugljikov dioksid
    CO2(g) + Ca(OH)2(aq) -> CaCO3(s) + H2O(l)
  • vapnena voda se zamuti zbog nastalog taloga kalcijeva karbonata koji je teško topljiv
  • plin bez boje i mirisa
  • stalni sastojak zraka (0.033%)
  • -78.9% -> sublimira = SUHI LED -> hlađenje namirnica
  • teži od zraka
  • plin zagušljivac => ‘nije otrovan, ali ubija’ -> skuplja se na dnu posuda/prostorija
  • stvara se CO2, a O2 se troši te postoji opasnost od gušenja
  • ne gori i ne podržava gorenje
42
Q

UGLJIČNA KISELINA

A
  • nastaje otapanjem CO2 u vodi
    CO2 + H2O -> H2CO3
  • slaba kiselina
  • nije otrovna za ljude
  • koristi se u izradi pjenušavih pića -> daje osvježavajući okus
43
Q

OKSIDI

A
  • spojevi kisika s metalima i nemetalima u kojima je oksidacijski broj kisika -2

OKSIDI PRIJELAZNIH ELEMENATA
- 3.-11.
- nižeg oksidacijskog broja -> ionski karakter i bazična svojstva
- višeg oksidacijskog broja -> kovalentni karakter i kisela svojstva

44
Q

VRSTE OKSIDA

A

1) KISELI
- oksidi nemetala
- u reakciji s H2O stvaraju kiseline
- O2 se s nemetalnom spaja kovalentnom vezom

2) NEUTRALNI
- oksidi nemetala
- ne reagiraju s H2O, kiselinama i lužinama

3) BAZIČNI
- oksidi metala
- reagiraju s kiselinama i kiselim oksidima pri čemu nastaju soli

4) AMFOTERNI
- pretežito ne reagiraju s vodom, ali reagiraju s kiselinama i lužinama
- oksidi i kiselih i bazičnih svojstava

45
Q

KLORIDI

A
  • soli klorovodične kiseline
  • nastanak: metalnim oksidom i kiselinom, neutralizacijom, sintezom iz elementarnih tvari, reakcijom HCl i oksida, hidroksida ili karbonata
46
Q

HIDRIDI

A
  • spojevi vodika s metalima 1. ili 2. skupine i nekim nemetalima
  • oksidacijski broj vodika u spojevima s metalima je -1
47
Q

HIDRIDI METALA

A
  1. IONSKI
    - reagiraju s H2O uz oslobađanje H2, a vodene otopine postaju bazične
    - ionska veza između atoma H2 i metala
    - bijele čvrste tvari i jaka redukcijska sredstva
  2. KOVALENTNI
    - atom H2 vezan kovalentnom vezom za drugi atom
48
Q

HIDRITI NEMETALA

A

kiseli, bazični, neutralni, amfoterni

2. RAZRED (19 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions