Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

Faks > Sociologija > Flashcards

Sociologija Flashcards

1
Q

Što je opća sociologija

A

znanost koja proučava socijalno ponašanje ljudi i društvo u cijelosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što još sociologija proučava uz ponašanje ljudi i društvo

A

Korijene nastanka društva, društveni razvoj, međuodnose organizacija, socijalnih mreža i institucija, ispituje sličnosti u svojstvima i nesuglasja u aspektu društvenih i kulturnih pojava

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Posebne sociologije

A
  • proučavaju određeni fenomen
  • sociologija prava, sociologija religije, sociologija mode, sociologija umjetnosti, sociologija sporta, sociologija obrazovanja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

što proučava sociologija obrazovanja

A

utjecaj društva na obrazovanje i utjecaj obrazovanja na društvo, međuodnose globalnog društva i obrazovanja, međuodnos društvenih sfera i obrazovanja, odnose u institucijama, utjecaj funkcionalnog obrazovanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

otac moderne sociologije

A

Emil Durkheim

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Djela Emila Durkheima

A
  • o obrazovanju : obrazovanje i sociologija, moralni odgoj, razvoj pedagogije u Francuskoj
  • ostalo: O podjeli društvenog rada, samoubojstvo, elementarni obli religijskog života, pravila sociološke metode
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Društvena bit obrazovanja prema Fauconnetu

A

Cilj je stvaranje ljudi u skladu s idealnim tipom čovjeka kako ga shvaća civilizacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Razlozi pojave sociologije obrazovanja (Flere)

A

nejednakosti u obrazovanju i njihov utjecaj na društvo, slaba efikasnost, naglo povećanje troškova za obrazovanje, povećanje agresivnog ponašanja mladih, nemiri u obrazovnim institucijama, sukob generacija, problemi koje ne može riješiti pedagogija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

kritika pedagogijskog pristupa

A
  • ignorira specifičnost obrazovanja (obrazovanje nije samo prenošenje znanja već ima dublje značenje za društvo)
  • negira društvene faktore izvan obrazovnih ustanova koji utječu na obrazovne procese
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

sociologija obrazovanja prema Vujeviću

A

sociologija obrazovanja je obrazovno-odgojna i sociološka disciplina. Obrazovno-odgojna kad pomoću društva objašnjava obrazovanje, a sociološka kad pomoću obrazovanja objašnjava društvo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

sociologija obrazovanja prema Pastuoviću

A

zasebno polje unutar sociologije, ali je i dio interdisciplinarnog područja znanosti tj. tzv. obrazovnih znanosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Obrazovne znanosti

A

psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Sociologiju dijelimo na

A

makrosociologiju i mikrosociologiju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

glavna područja odgojno-obrazovnih socioloških istraživanja

A

istraživanje obrazovanja kao sredstva društvenog utjecaja ili društvene prilike, djelovanje obrazovanja na jednakost, rod i obrazovanje, kulturni pluralizam, otuđenje u školama, demokracija i obrazovanje, obrazovna politika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

osnova funkcioniranja društva

A

konsenzus (opća suglasnost pri donošenju odluka)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

što rade funkcionalisti

A

nastoje razumjeti djelovanja različitih mehanizama unutar društvenog sustava kako bi mogli objasniti funkcioniranje društva u cjelini

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

strukturalni funkcionalizam

A

fokusira se na strukturalne faktore koji oblikuju ljudsko ponašanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

funkcionalizam u sociologiji (Kuvačić)

A
  • struktura označava odnose među dijelovima cjeline
  • društvena zbilja ne može se svesti na psihološke komponente
  • analiza treba biti usmjerena na otkrivanje unutarnje strukturalne logike koja može biti u suprotnosti s intencijama pojedinaca
  • pojednici djeluju u skladu s logikom i toga nisu svjesni
  • ljudi stvaraju društvene strukture koje mogu proizvesti učinke koje ljudi nisu predvidjeli
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

funkcionalistički pristup obrazovanju: glavna pitanja

A

koja je funkcija obrazovanja u društvu?
kako je funkcija obrazovanja povezana s društvenom solidarnošću?
kakva je funkcionalna veza između obrazovanja i ostalih društvenih podsustava?
Kakva je veza između obrazovanja i ekonomskog razvoja društva?

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

istaknuti teoretičari

A

Emile Durkheim, Talcott Parsons, Kingsley Davis, Wilbert E. Moore

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

društvena homogenost (E. Durkheim)

A

obrazovanje omogućuje određeni stupanj sličnosti među pripadnicima društva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

društvena solidarnost (E. Durkheim)

A

putem obrazovanja se osigurava osjećaj da je zajednica važnija od pojedinca, osjećaj pripadnosti društvu, obvezu prema društvu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Nagrade i kazne (E: Durkheim)

A

Dijete treba strogo kažnjavati kako bi znalo poslije izbjeći društveno neprihvatljiva ponašanja, a nagrađivati kako bi se postiglo društveno prihvatljivo ponašanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

vježbanje samodiscipline (E. Durkheim)

A

kako bi učenici uvidjeli određena ponašanja koja ugrožavaju društvo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
vještine potrebne za obavljanje profesionalnih dužnosti (E. Durkheim)
važne za industrijska društva čije su karakteristike kompleksna i specijalizirana podjela rada
26
škola=
- društvo u malome - model društvenog sustava
27
važnost interakcije među učenicima
dijete se priprema na suživot s ostalim pripadnicima društva te uči poštovati društvena pravila
28
cilj odgoja i obrazovanja
oblikovanje društvenog bića
29
David Hargreaves
- kritizira modernu školu koja daje prevelik značaj razvoju pojedinca - tvrdi da se nedovljno pažnje pridaje dužnostima i odgovornostima koje pojedinci trebaju imati prema zajednici - mnoge škole ne uspiju razviti osjećaj dostojanstva kod učenika - ako učenici ne uspiju razviti osjećaj pripadnosti oni će se pobuniti te će stvarati supkulture koje odbacuju vrijednosti škole
30
kritika Durkheimovog stajališta
- Durkheim tvrdi da su vrijednosti, koje prenosi obrazovni sustav, vrijednosti društva, a ne vladajućih - suprotno njegovom stajalištu je marksističko shvaćanje obrazovanja koje govori da moćniji koriste obrazovni sustav za širenje vlastite ideologije - obrazovni sustav promiče individualizam i natjecanje - obrazovni sustav ne potiče društvenu solidarnost i poštivanje zajedničkih vrijednosti
31
Talcott Parsons
- status se postiže na temelju zasluga - škole usađuju 2 vrijednosti: vrijednost postignuća i vrijednost jednakosti šansi - ako nejednakost postoji, onda je to za dobrobit društva - najsposobniji pripadnici društva imaju najvažnije položaje u društvu, time se opravdavaju visoke plaće
32
evaluacija funkcionalističkog pristupa obrazovanju
- škola je sredstvo sekundarne socijalizacije za većinu učenika - visokoobrazovani zarađuju više - škole njeguju društvenu solidarnost - specijalizirano obrazovanje
33
marksisti
- tvrde da sustav nije meriokratski - obrazovna postignuća povezana sa socio-ekonomskim statusom - škole ne proizvode norme i vrijednosti za cijelo društvo, niti bi trebale - konkretne vještine se stječu kroz rad, a ne tijekom formalnog obrazovanja
34
postmodernisti
- tvrde da učenje, čija je svrha polaganje ispita, ubija kreativnost kod učenika
35
glavna svrha obrazovanja
promicanje dobrobiti pojedinca, a neizravno i napredak društva
36
radikalni liberalizam
kritičke, nemarksističke analize obrazovnog procesa i institucija
37
predstavnici radikalno liberalne perspektive
Ivan Illich, Paulo Freire i John Dewey
38
filozofski temelji (liberalna perspektiva)
pluralizam, razvojni individualizam, solidarnost, egalitarizam, participativna demokracija
39
John Dewey
- analizirao ulogu države i vlasti u obrazovanju - politička moć diktira društvene odnose - potrebno buditi interes pojedinaca za napretkom, promjenama - obrazovanost građana utječe na odabir buduće vlade - cilj odgoja i obrazovanje trebao bi biti razvijanje potencijala svakog pojedinca
40
Škola (John Dewey)
- ciljevi obrazovanja: individualni i društveni razvoj - problem: nepovezanost obrazovnih sadržaja i životnog iskustva - škola proizvodi oštroumne učenjake - učenici najbolje uče čineći ne slušajući - učenici trebaju shvatiti društveni smisao svojih sposobnosti
41
Ivan Illich
- predlagao radikalnu promjenu obrazovanja, ukidanje tradicionalnog oblika školovanja - alternativa: razmjena vještina i mreže učenja - znanje je produkt mudrih glava - samouki = neznalice - školovanje u institucijama = proizvodnja i prodaja znanja - škole ograničavaju slobodu pojedinca
42
Manipulativne institucije (Ivan Illich)
- državne agencije, škole , bolnice, sirotišta, domovi za starije, zatvori - cilj im je uvjeriti potrošače da ne mogu živjeti bez proizvoda/usluga koje one pružaju
43
prijateljske institucije (Ivan Illich)
- pošta, transportni sustav, podzemna željeznica, vodovod, parkovi, šetališta, tržnice - spontano korištenje
44
škole (Ivan Illich)
- odgajaju građane kojima se lako manipulira - obrazovanje = vrijedna roba koju treba konzumirati u što većim količinama - cilj je konzumirati dobra i usluge - škola - reprodukcija potrošačkog društva
45
Paulo Freire
- učitelji = tlačitelji - učenici = potlačeni - tlačitelji u svemu vide potencijalni objekt dominacije - rješenje: odvajanje tlačiteljske svijesti od potlačene osobe i transformacija te svijesti
46
nasilje/ ugnjetavanje
svaka situacija u kojoj A iskorištava B ili sprječava B da traga za osviještenim samopotvrđivanjem
47
bankarski koncept obrazovanja
- učitelj posjeduje obrazovanje - učenici su prazne posude koje učitelj puni znanjem - dobar učitelj je onaj koji više napuni - sadržaj apstraktan učeniku - učenici su neznalice i naivci, tretira ih se kao objekte
48
Lichtenstein
sustav obrazovanja u kapitalizmu, uljuljava učenike u lažni osjećaj slobode i prikriva društvene snage koje utječu na oblik i sadržaj kurikuluma
49
Radikalno liberalni teoretičari
- pripisuju probleme obrazovanja komercijalizaciji društvenih vrijednosti i dehumanizaciji - krizu obrazovanja smatraju posljedicom krize zapadne kulture
50
Marksistički orijentirani kritičari obrazovanja
- korijen problema je u načinu na koji se proizvodnja odvija u kapitalizmu (eksploatacija)
51
Kritička pedagogija
fokusirana je na kritike odgojno-obrazovnog sustava za koji smatra da ima funkciju reproduciranja postojećih društvenih odnosa i očuvanje postojećih kapitalističkih odnosa produkcije
52
Najvažniji zadaci kritičke pedagogije
- obrazovanje se treba boriti za razotkrivanje vlastitih veza s eksploatacijom - trenutnu stvarnost treba kritički preispitati - treba preispitati nejednake odnose moći među grupama - elitno obrazovanje treba služiti progresivnim društvenim problemima
53
Zadaci kritičkog pedagoga
- usvajati medijske vještine, akademske popularne vještine i sposobnosti obraćanja različitoj publici - istraživač i aktivni član društva koji se bori protiv svih nejednakosti - otvoriti prostor za pojedince, grupe i programe koji nisu u dominantnom položaju
54
Marx i Engels (konflikt i obrazovanje)
- suprostavljene klase - klasa koja posjeduje sredstva za proizvodnju i rad (buržoazija) - klasa koja ne posjeduje ta sredstva pa su prisiljeni prodavati radnu snagu (proletarijat)
55
Teorija korespondencije
- povezanost između društvenih odnosa na radnom mjestu i društvenih odnosa obrazovnog sustava
56
Teorija korespondencije - nastavni plan
pomoću skrivenog nastavnog plana i programa u školama se oblikuje nemaštovita i nekritička radna snaga kojom se lako manipulira, potiče se prihvaćanje hijerarhije
57
teorija korespondencije - motivacija
djecu se uči da ih motiviraju izvanjske nagrade kao što radnike motivira plaća
58
hijerarhija autoriteta
ravnatelj = šef učitelji = menadžeri učenici = radnici
59
Teorija otpora
- učenici iz radničkih obitelji sudjeluju u oblikovanju svog obrazovanja - škole = mjesto ideološke borbe - autonoman obrazovni sustav u odnosu na ekonomsku infrastrukturu - autonomija škola - otpor vanjskoj dominaciji - dvostruka dominacija koju žene trpe : socijalna (ekonomski status) i patrijarhalna
60
kontraškolska kultura
- istraživanje o mladićima iz četvrti radničkih obitelji - korišteni intervjui, promatranje, bilješke i dnevnici - ponašanje mladića = kontraškolska kultura
61
sličnosti tvorničke i kontraškolske kulture
- obrazovanje = sinonim za dosadu - seksizam - rasizam - fizički rad cijeni se više od intelektualnog - nepoštovanje autoriteta
62
zaključci kontraškolske kulture
- škole nisu uspješne u produciranju poslušnih radnika - obrazovanje nenamjerno reproducira polukvalificirane i nekvalificirane radnike
63
teorija socio-kulturne reprodukcije
- pod utjecajem marksizma - uloga obrazovnog sustava: kulturna reprodukcija - škola reproducira kulturu vladajuće klase - kulturni kapital neravnomjerno raspoređen u društvu - kulturni kapital jedan od razloga nejednakih obrazovnih postignuća
64
3 oblika kapitala (Bourdieu)
- ekonomski (financijski prihodi i materijalna dobra) - socijalni - kulturni
65
Socijalni kapital
- odnosi s prijateljima, znancima, školskim i poslovnim vezama roditelja - odnosi međusobnog uvažavanja i prihvaćanja - dovodi do potencijalnih resursa
66
kulturni kapital
- inkorporirani - jezične kompetencije, usvojena znanja, kulturne preferencije - objektivirani - posjedovanje kulturnih dobara poput knjiga ili umjetničkih djela - institucionalizirani - akademske kvalifikacije
67
zašto škola poklanja veliku pažnju stilu, formi
-forma - način na koji učenik predstavlja sebe i svoj rad, način govora, naglasak, ton, intonacija, ukus - što je učenik bliži stilu vladajuće klase veća mu je vjerojatnost visokih obrazovnih postignuća
68
habitus
sustav usvojenih trajnih dispozicija koje generiraju praksu sukladno postojećim strukturalnim principima
69
kritike (konfliktna perspektiva o obrazovanju)
moć pojedinca i njegovog djelovanja je gotovo zanemaren pa je pojedinac nemoćan pred društvenim činiteljima

Faks (9 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions