Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Faks > Psihologija učenja > Flashcards

Psihologija učenja Flashcards

1
Q

kognitivne teorije učenja objašnjavanju učenje pomoću mentalnih procesa kao

A

razmišljanje, stjecanje, organizacija i korištenje znanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

učenjem se formira

A

znanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

promjene u znanju omogućuju

A

promjene u ponašanju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

postavke konstruktivističkih teorija učenja

A
  • učenje i razvoj ovise o iskustvu
  • ljudi traže smislena objašnjenja svojih iskustava
  • učenici konstruiraju znanje kako bi objasnili iskustva
  • konstrukcija znanja ovisi o onome što učenici već znaju
  • socijalna interakcija olakšava učenje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

ključni princip kognitivnog pristupa učenja

A

pronalaženje smisla

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

3 vrste konstruktivizma

A

kognitivni - Piaget, socijalni - Vigotski, teorija sustavnog otkrivanja - Bruner

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

kognitivni konstruktivizam - Piaget

A
  • nova iskustva objašnjavamo pomoću postojećih - ravnoteža
  • sheme - mentalne operacije koje predstavljaju naše razumijevanje svijeta
  • jednostavne ili složene sheme
  • sheme gradimo kroz interakciju s okolinom - proces adaptacije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

socijalni konstruktivizam - vigotski

A
  • socijalna interakcija potiče razvoj
  • internalizacija - proces putem kojeg učenik usvaja ideje koje postoje u društvu u svoje unutarnje kognitivne strukture
  • kognitivni alati -koncepti, načela i simboli koji omogućavaju ljudima da funkcioniraju u okviru svoje kulture
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

socijalni konstruktivizam

A
  • zajednica učenika - okruženje za učenje u kojem nastavnik i učenici rade zajedno kako bi svi uspjeli naučiti
  • učenici i nastavnik rade zajedno
  • važna interakcija među učenicima
  • kognitivno pripravništvo (mentorstvo)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kognitivno pripravništvo (mentorstvo)

A
  • učenici s manjim znanjem u nekom području rade uz eksperte u užoj domeni
  • uključuje : modeliranje, propitivanje, verbalizaciju i povećanje kompleksnosti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

modeliranje

A

nastavnici ili učenici demonstriraju vještine, kao i rješenja
problema i simultano modeliraju svoj način razmišljanja objašnjavajući ga
na glas

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

propitivanja

A

dok učenik rješava zadatak, nastavnik postavlja pitanja i pruža podršku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

verbalizacija

A

nastavnik ohrabruje učenika da izražava način na koji razmišlja kako bi nastavnik utvrdio kako se razvija način učenikova razmišljanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

povećanje kompleksnosti

A

kada učenik savlada jednostavnije zadatke nastavnik mu daje zahtjevnije ili druge nastavne aktivnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

teorija sustavnog otkrivanja

A
  • intelektualni razvoj se kreće u smjeru sve veće neovisnosti na vanjske podražaje
  • glavni činitelj neovisnosti je učenje govora i izloženost sustavnom obrazovanje
  • učitelji potiču stjecanje spoznaja vođenim otkrivanjem
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

3 načina stvaranja reprezentacija znanja

A
  • enaktivne reprezentacije
  • ikoničke reprezentacije
  • simboličke reprezentacije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

enaktivne reprezentacije

A

motoričke reakcije ili načini na koji se utječe na okolinu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

ikoničke reprezentacije

A

mentalne slike, sposobnost razmišljanja o objektima koji nisu fizički pristutni, odvajanje svojstava objekta od aktivnosti koje se mogu raditi s objektom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

simboličke reprezentacije

A

sustavi simbola kako bi se prikazalo znanje, razumijevanje apstraktnih koncepata

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

cilj poučavanja

A

učinkovito prezentirati sadržaj predmeta, vodeći računa o njegovoj strukturi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

struktura prema Bruneru se odnosi

A

na ključne ideje koje omogućavaju razumijevanje nekog predmeta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

spiralni kurikulun

A

svako dijete u bilo kojoj dobi se može poučavati bilo kojem predmetu u nekom intelektualno poštenom obliku

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

učenje koncepata

A

pronaći smisao u svojim iskustvima, kategorizacija u mentalne klase

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

koncepti

A

reprezentacije kategorija koji nam omogućavaju da identificiramo primjere za neku kategoriju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

poučavanje koncepata

A

Bruner - poučavanje koncepta kroz niz primjera
Ausubel - dati definiciju i ilustrirati je primjerima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

smjernice za poučavanje koncepata

A

dati primjere i iznimke, primjeri iz svakodnevnog života povezati koncept s drugim sličnim, prvo najtipičniji primjeri

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

kako nastaju pogrešne koncepcije

A

prethodno iskustvo, pojavnost, društvo, jezik

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

preduvjeti za konceptualnu promjenu

A

postojeća nezadovoljavajuća koncepcija, razumljiva alternativna koncepcija, nova korisna koncepcija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

smjernice za nastavnike pri poučavanju sadržaja

A
  • iskustva u obliku kvalitetnih primjera
  • povezivanje sadržaja sa životom
  • interakcija među učenicima
  • biti skeptičan prema verbalnim objašnjenjima
  • poticati učenje uz pomoć vrednovanja (formalno i neformalno)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

motivacija

A

proces koji potiče i održava aktivnost usmjerenu prema cilju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

3 ključna pitanja o motivaciji

A

-što ja hoću
-mogu li ja to
-zašto ja to hoću

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

suvremene teorije motivacije

A

što ja hoću - teorija postavljanja ciljeva, teorija ciljeva postignuća
mogu li ja to - samoefikasnost, atribucijska teorija
zašto ja to hoću - teorija očekivanja i vrijednosti, teorija samodeterminacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

teorija postavljanja ciljeva

A
  • motivacija je proces koji potiče i održava aktivnost usmjerenu prema cilju
  • ciljevi motiviraju pojedinca da uloži napor, da ustraje i da ovlada zahtjevima situacije
  • važni aspekti: izbor cilja i predanost cilju
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

postavljanje ciljeva poboljšava učinkovitost jer

A
  • usmjerava pažnju na učenje
  • potiče ulaganje napora
  • pojačava ustrajnost
  • potiče stvaranje novih strategija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

kako postaviti cilj

A
  • postaviti specifične ciljeve
  • postaviti i proksimalne ciljeve
  • ciljevi trebaju biti izazovni, ne neostvarivi
  • povratne informacije o ostvarivanju ciljeva
  • samostalno postavljanje ciljeva
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

postavljanje ciljeva potiče razvoj samoefikasnosti putem

A
  • promatranja napretka
  • povratnih informacija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

postavljanje ciljeva i samoefikasnost imaju velik utjecaj na

A

ostvarivanje akademskog postignuća

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

teorija ciljeva postignuća / ciljne orijentacije

A

svrha uključivanja pojedinca u aktivnosti povezane s postignućem
ciljevi ovladavanja
ciljevi izvedbe

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

ciljevi ovladavanja

A

usmjerenost na učenje, ovladavanje zadatkom u skladu s vlastitim standardima, razvijanje novih vještina, želja da se postigne nešto izazovno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

ciljevi izvedbe

A

procjena sposobnosti u usporedbi s drugima, koristiti socijalne standarde za usporedbu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

2 osnovne dimenzije ciljeva postignuća

A
  • definicija - prema kakvom standardu se procenjuje izvedba (usmjerenost na ovladavanje i na izvedbu)
  • valencija - uključivanje (motivacija za ostvarivanje uspjeha), izbjegavanje (motivacija za izbjegavanje neuspjeha
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

vrste ciljeva postignuća

A
  • ovladavanje/uključivanje
  • ovladavanje/izbjegavanje
  • izvedba/uključivanje
  • izvedba/izbjegvanje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

ishodi ciljeva postignuća

A
  • ovladavanje/uključivanje - interes, vrijednost, samoefikasnost, ugodne emocije, akademsko postignuće
  • ovladavanje/izbjegavanje - ispitna anksioznost, loš uspjeh
  • izvedba/uključivanje - akademsko postignuće, ustrajnost pri učenju, površinsko procesirsnje informacija
  • izvedba/izbjegvanje - niska motivacija, loš uspjeh, neugodne emocije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
44
Q

još jedna ciljna orijentacija

A

cilj izbjegavanja rada

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
45
Q

teorija socijalne kognicije

A
  • motivacija je cilju usmjereno ponašanje koje se javlja pod utjecajem očekivanja o ishodima akcija i percepciji samoefikasnosti za izvođenje tih akcija
  • samoefikasnost je procjena vlastitih sposobnosti da se izvrši niz aktivnosti koje su potrebne da bi se ostvario željeni cilj
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
46
Q

kako se stječe samoefikasnost

A

aktualno postignuće, vikarijsko iskustvo, socijalna persuazija, fiziološki pokazatelji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
47
Q

kalibrirana uvjerenja o samoefikasnosti

A

usklađena sa stvarnim kompetencijama i postignućima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
48
Q

atribucijska teorija

A
  • temelji se na radu Bernarda Weinera
  • temeljna pretpostavka: ljudi nastoje razumjeti okolinu i sami sebe, nastoje odrediti uzroke događaja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
49
Q

atribucije

A

objašnjenja uzroka vlastitog i tuđeg ponašanja i posljedica tog ponašanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
50
Q

atribuiranje

A

proces pripisivanja uzroka vlastitom ili tuđem ponašanju koji započinje precepcijom nekog ponašanja ili ishoda

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
51
Q

vrste atribucija određuju

A
  • naše afektivne reakcije na ishod, naša očekivanja (ne)uspjeha, naše buduće ponašanje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
52
Q

dimenzije uzroka (ne)uspjeha

A
  • mjesto uzroka - unutarnje/vanjsko
  • stabilnost - stabilno/nestabilno
  • mogućnost kontrole - postoji / ne postoji
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
53
Q

stanje naučene bespomoćnosti

A

“bez obzira što radio, osuđen sam na neuspjeh”

54
Q

što potiče spontano atribuiranje u školi

A

neočekivani ishod, negativan ishod bez obzira na prethodno očekivanje, važnost ishoda za osobu, nepoznatost situacije

55
Q

teorija samodeterminacije

A
  • empirijski utemeljena organizmička teorija ljudskog ponašanja i razvoja ličnosti
  • naglašava psihički rast, integritet i dobrobit
  • ljudi pokazuju znatiželju i istraživačka ponašanja
56
Q

temeljne psihičke potrebe prema teoriji samodeterminacije

A

autonomija, kompetentnost i povezanost

57
Q

kompetentnost

A

potreba da se osjećamo sposobni i uspješni u zadacima koji su nam važni

58
Q

kako zadovoljiti potrebu za kompetentnošću

A
  • konkretne i jasne povratne informacije
  • izazovni zadaci koji se mogu riješiti uz nečiju pomoć
  • aktivno sudjelovanje
  • ideje za rješenje problema
  • poticanje usmjerenosti na napredak
59
Q

autonomija

A

potreba da sami utječemo na svoje ponašanje i izbore, da se osjećamo slobodni

60
Q

kako zadovoljiti potrebu za autonomijom

A
  • sloboda izbora kad je moguće
  • izbor partnera za projekt
  • zanimanje za njihove interese i ciljeve
  • zanimljivi materijali
  • objasniti svrhu onog što uče
  • smanjivanje pritiska i kontrole
61
Q

intrinzično motivirano ponašanje

A
  • temelji se na samomotiviranju i uživanju u samoj aktivnosti
  • potkrepljenja uglavnom neopipljiva
62
Q

ekstrinzično motivirano ponašanje

A
  • praćeno vidljivim vanjski potkrepljenjem, sudjelovanje u aktivnosti radi dobivanja nagrade ili priznanja
  • opipljiva potkrepljenja
63
Q

intrinizična motivacija važna za

A

traženje novih izazova, otkrivanje vlastitih sposobnosti, dubinsko razmišljanje i rješavanje problema

64
Q

vrste ekstrinzične motivacije ovise o

A

stupnju internalizacije

65
Q

internalizacija

A

proces usvajanja vrijednosti, uvjerenja ili načina regulacije ponašanja iz vanjskih izvora i pretvaranje u vlastite

66
Q

ponašanja usmjerena ka ostvarenju ciljeva mogu biti

A

eksternalno (kontrolirano) ili internalno (autonomno) regulirana

67
Q

najučinkovitiji stil poučavanja prema teoriji samodeterminacije

A

uključuje jasnu strukturu i poticanje autonomije

68
Q

indikatori intrinzične motivacije

A

preferencija za izazovne zadatke, usmjerenost na zadatke koji potiču maštu, samostalni pokušaji u rješavanju zadataka umjesto traženja pomoći, samostalna procjena napretka, oslanjanje na unutrašnje kriterije uspjeha

69
Q

ključni činitelji intrinzične motivacije

A

osjećaj kompetencije, izazov, izbor i znatiželja/fantazija

70
Q

s dužinom školovanja opada …

A

intrinzična i raste ekstrinzična motivacija

71
Q

nastavnička povratna informacija ključni činitelj motivacije jer

A

jača i intrinzičnu i ekstrinzičnu motivaciju

72
Q

potpuna povratna informacija

A

pohvala -> primjedba -> prijedlog poboljšanja

73
Q

teorija očekivanja i vrijednosti

A
  • na ponašanje u akademskim situacijama utječu očekivanja i vrijednost zadatka
74
Q

očekivanja

A

uvjerenja učenika o vlastitim sposobnostima da izvrši neki zadatak

75
Q

očekivanja ovise o

A

pouzdanju koje učenik ima u svoje sposobnosti, procjeni težine predmeta

76
Q

vrijednosti

A

uvjerenja o razlozima zbog kojih se učenik uključuje u neku aktivnost

77
Q

vrijednosti obuhvaćaju koje komponente

A

interes, važnost, korisnost, cijena truda

78
Q

očekivanja utječu na

A

akademsku uspješnost

79
Q

vrijednost utječe na

A

odabir bavljenja pojedinom akademskom aktivnošću

80
Q

u akademskom okruženju česte su emocije

A

uživanja u učenju, nade, ponosa, anksioznosti, bespomoćnosti, krivnje, dosade

81
Q

akademske emocije

A

emocije koje su direktno povezane sa sudjelovanjem u akademskim aktivnostima ili s akademskim postignućem

82
Q

vrste akademskim emocija

A
  • prema stabilnosti - kao stanja, kao crte
  • prema aktivaciji - aktivirajuće, deaktivirajuće
  • prema valenciji - ugodne/pozitivne, neugodne/negativne
  • prema usmjerenosti - emocije povezane s aktivnošću ili ishodom učenja
  • prema vremenskoj dimenziji - prospektivne anticipatorne emocije, retrospektivne emocije
83
Q

učeničke emocije ovise o dvije vrste procjena

A
  • procjenom mogućnosti kontrole nad učenjem i njegovim ishodima, procjenom vrijednosti tih aktivnosti i ishoda
84
Q

akademske emocije povezane su s

A

mjerama učeničkog interesa, motivacije i truda

85
Q

ugodne akademske emocije povezane su sa korištenjem

A

metakognitivnih strategija, elaboracijom, organizacijom i kritičkim mišljenjem, samoregulacijom

86
Q

ispitna anksioznost

A

anksioznost izazvana evaluativnim situacijama (strah od procjene)

87
Q

ispitna anksioznost uključuje 2 komponente

A
  • emocionalnu - fiziološko afektivna komponenta (lupanje srca, uzbuđenost, napetost, trema)
  • kognitivnu - negativna razmišljanja o sebi, situaciji, ishodu i očekivanje negativnog ishoda, blokada
88
Q

osobe s visokom ispitnom anksioznošću

A

imaju negativni perfekcionizam, koriste manje efikasne metode učenja, imaju slabiji akademski uspjeh, imaju manje samopoštovanje, njihovi roditeli imaju prevelika očekivanja

89
Q

što može nastavnik učiniti da smanji stresnost situacije

A

prilagoditi težinu i redoslijed pitanja, dati više vremena za završiti test, izbjegavati nepotrebni vremenski pritisak, izbjegavati izlaganje anksioznih učenika, smanjiti socijalnu usporedbu, usmjeriti se na praćenje napretka, dati podršku

90
Q

matematička anksioznost

A
  • predstavlja negativni ishod, negativno povezana s postignućem u matematici
  • prisutna i kod učitelja
  • otežava razvoj matematičkih znanja i vještina budućih učitelja
91
Q

3 aspekta matematičke anksioznosti

A
  • anksioznost pri primjeni matematike u svakodnevnim situacijama
  • anksioznost pri izloženosti matematičkim sadržajima
  • matematička anksioznost u ispitnim situacijama
92
Q

uključenost: meta konstrukt

A
  • bihevioralna - trud, ustrajnost, sudjelovanje, aktivnost na nastavi, poštivanje pravila
  • kognitivna - kognitivne i metakognitivne strategije (samoprovjera, razumijevanje gradiva)
  • emocionalna - interes, zadovoljstvo, entuzijazam, frustracija, dosada
93
Q

uključenost

A

uključenost (prediktivna za brojne ishode) -> kratkoročni ishodi -> dugoročni ishodi

94
Q

kratkoročni ishodi

A
  • socio-emocionalni - odgovorno ponašanje, zaštitni faktor za rizična ponašanja, socijalni odnosi, emocionalna samoregulacija
  • akademski - ocjene, postignuće na testovima znanja
95
Q

dugoročni ishodi

A

završavanje srednje škole i nastavak školovanja, zapošljivost

96
Q

model motivacijske dinamike

A

uključenost u prosocijalne institucije -> školska uključenost -> uključenost na nastavi -> uključenost u aktivnosti učenja

97
Q

uključenost u prosocijalne institucije

A
  • crkva, udruge, škola, obitelj
  • potiče pozitivni razvoj
  • štiti od rizičnih ponašanja i delinkvencije
98
Q

školska uključenost

A
  • sportske aktivnosti, sekcije, učionica, učeničko vijeće
  • potiče završavanje škole, maturiranje
  • štiti od odustajanja od škole
99
Q

uključenost na nastavi

A
  • nastavnik, kurikukum, vršnjaci, prijatelji, kolege
  • potiče školski uspjeh
  • štiti od neuspjeha
100
Q

uključenost u aktivnosti učenja

A
  • učenik, kurikulum
  • potiče razvoj akademskih resursa (učenje, suočavanje, otpornost)
  • motivacijski kontekst: nastavnik, vršnjaci, samopoimanje
101
Q

model očekivanja i vrijednosti (2024)

A

samoefikasnost (vrijednost) -> cijena truda (gubitak vremena i energije, emocionalna cijena), samoefikasnost u samoregulaciji -> bihevioralna uključenost (akademsko odlaganje)

102
Q

samoregulirano učenje

A

aktivan konstruktivan proces kojim učenici postavljaju ciljeve učenja i potom nastoje nadgledati, regulirati i kontrolirati svoja ponašanja, kogniciju i motivaciju u skladu s tim ciljevima

103
Q

samoregulirano učenje se zasniva na uspostavi

A

korektivne povratne petlje, koja se sastoji u praćenju vlastitog ponašanja i okolinskih uvjeta, usporedbi s željenim ponašanjem i reagiranja na opaženo stanje

104
Q

faze samoregulacijskog procesa

A

planiranje/priprema, izvedba, samorefleksija/prosudba

105
Q

elementi faze planiranja

A
  • analiza zadatka - postavljanje ciljeva, aktiviranje prethodnog znanja, planiranje procedure
  • motivacijska uvjerenja - samoefikasnost, očekivanje ishoda, vrijednosti, ciljne orijentacije
106
Q

elementi faze izvedba

A
  • samoopažanje - metakognitivne procjene procesa učenja, metakognitivna svjesnost, samobilježenje
  • samokontrola - samoupućivanje, zamišljanje, usmjeravanje pažnje, izbor strategija učenja, kontrola anksioznosti, samonagrađivanje, uklanjanje distraktora
107
Q

elementi faze samorefleksija

A
  • samoprosudba - samoevaluacija, uzročne atribucije
  • samoreakcije - zadovoljstvo, samopoštovanje, emocije, adaptivne reakcije
108
Q

primjena samoregulacije u školi - ciljne aktivnosti

A
  • samostalno učenje u razredu - ustrajnost u zadatku, dovršenje zadatka, točnost rješavanja zadataka
  • stjecanje specifičnih vještina
  • prikladno ponašanje u razredu
  • učenje kod kuće i pisanje domaće zadaće
109
Q

pristupi u poučavanju samoregulacije

A

opći trening, evaluacije treninga, integrirana izobrazba

110
Q

samohendikepiranje

A

stvaranje određene zapreke vlatitom postignuću u zadacima koji se smatraju važnim, tako da učenik ima unparijed pripremljenu ispriku za potencijalni neuspjeh

111
Q

akademsko odlaganje (prokrastinacija)

A

odgađanje započimanja ili dovršavanja aktivnosti koje se namjeravaju izvršiti

112
Q

strategija izbjegavanja neugode

A

ne proizlazi iz racionalne promjene plana (strateško odlaganje)

113
Q

primjer samozavaravanja

A

sutra ću znati više, bit ću spremniji

114
Q

najčešći način odlaganja

A

visoko prioritetne obveze se zamjenjuju onima manjeg prioriteta čime se stvara lažno opravdanje za odlaganje izvršavanja obveza

115
Q

najčešći oblici samohendikepiranja

A

akademsko odlagnje (prokrastinacija), nedostatak truda, bolest, isprike, opravdanja, promjene u raspoloženju, nedostatak sna, zauzetost druženjem, podcjenjivanje sposobnosti

116
Q

samohendikepiranje je mehanizam za

A

suočavanje s očekivanim lošim uspjehom u akademskim zadacima

117
Q

teorija vlastite vrijednosti

A
  • učenici se upuštaju u samohendikepirajuća ponašanja s ciljem zaštite osjećaja vlastite vrijednosti
  • učenici žele pripisati svoje uspjehe svojim visokim sposobnostima
  • potreba za osjećajem vlastite vrijednosti može utjecati na ishod atribucijskog procesa
118
Q

učenici skloni samohendikepiranju

A

učenici visokog straha od neuspjeha i niske težnje za uspjehom, učenici koji imaju izražen cilj izvedbe putem izbjegavanja

119
Q

odlaganje

A
  • vodi do slabijeg uspjeha
  • je neugodno - stalna grižnja savjest
  • onemogućuje usvajanje vještine planiranja i organizacije
  • dovodi do žaljenja za propuštenim prilikama
120
Q

kako smanjiti pojavu samohendikepirajućih ponašanja

A
  • u razredu: smanjiti evaluacijske zahtjeve, pružanje kvalitetnih povratnih informacija za izgradnju osjećaja samoefikasnosti i osjećaja vlastite vrijednosti
  • na razini učenika: poučavanje vještina planiranja i organizacije učenja, savjetovanje
121
Q

što je interes

A
  • energizirajući činitelj koji je povezan s odabirom i ustrajnošću pri aktivnostima koje uključuju procesiranje informacija
  • mogući prethodnik motivacije
  • vezan uz specifičan objekt, aktivnost ili predmet -> više ili manje trajna povezanost između osobe i objekta
122
Q

vrste interesa

A

situacijski i osobni

123
Q

situacijski interes

A
  • kratkotrajno psihološko stanje koje uključuje usmjerenu pažnju, pojačano kognitivno funkcioniranje, ustrajnost, uživanje ili afektivnu ulkjučenost i znatiželju
  • potiču ga određena obilježja situacije, zadatka ili objekta
  • može se smatrati emocijom
124
Q

osobni interes

A
  • relativno stabilna emocionalno-vrijednosna orijentacija prema određenim područjima ili objektima
  • može utjecati na formiranje specifične motivacije
125
Q

model razvoja interesa kroz faze

A

pobuđen situacijski interes -> održavani situacijski interes -> početni osobni interes -> zreli osobni interes

126
Q

pobuđeni situacijski interes

A
  • iznenađujuće informacije, osobna važnost ili intenzitet
  • izazvan vanjskim utjecajima
  • grupni rad, zagonetke, rad na računalima
127
Q

održavani situacijski interes

A
  • dulja usmjerena važnja
  • smisleni zadaci i aktivnosti
  • izazvan vanjskim utjecajima
  • grupni rad
128
Q

početni osobni interes

A
  • pozitivne emocije, usvojeno predznanje i vrijednosti, učenik sam odabire aktivnost, ulaže trud koji mu nije napor
129
Q

zreli osobni interes

A
  • dugoročne i kreativne aktivnosti, stvaranje strategije za dubinsko procesiranje
130
Q

nastavnici održavaju situacijski interes i potiču razvoj osobnog interesa tako da

A
  • pruže učenicima priliku da pitaju o onome što ih zanima
  • daju povratne informacije
  • odabiru ili pripremaju materijale koji potiču rješavanje problema i razvoj strategija

Faks (6 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions