Psihologija učenja Flashcards
1
Q
kognitivne teorije učenja objašnjavanju učenje pomoću mentalnih procesa kao
A
razmišljanje, stjecanje, organizacija i korištenje znanja
2
Q
učenjem se formira
A
znanje
3
Q
promjene u znanju omogućuju
A
promjene u ponašanju
4
Q
postavke konstruktivističkih teorija učenja
A
- učenje i razvoj ovise o iskustvu
- ljudi traže smislena objašnjenja svojih iskustava
- učenici konstruiraju znanje kako bi objasnili iskustva
- konstrukcija znanja ovisi o onome što učenici već znaju
- socijalna interakcija olakšava učenje
5
Q
ključni princip kognitivnog pristupa učenja
A
pronalaženje smisla
6
Q
3 vrste konstruktivizma
A
kognitivni - Piaget, socijalni - Vigotski, teorija sustavnog otkrivanja - Bruner
7
Q
kognitivni konstruktivizam - Piaget
A
- nova iskustva objašnjavamo pomoću postojećih - ravnoteža
- sheme - mentalne operacije koje predstavljaju naše razumijevanje svijeta
- jednostavne ili složene sheme
- sheme gradimo kroz interakciju s okolinom - proces adaptacije
8
Q
socijalni konstruktivizam - vigotski
A
- socijalna interakcija potiče razvoj
- internalizacija - proces putem kojeg učenik usvaja ideje koje postoje u društvu u svoje unutarnje kognitivne strukture
- kognitivni alati -koncepti, načela i simboli koji omogućavaju ljudima da funkcioniraju u okviru svoje kulture
9
Q
socijalni konstruktivizam
A
- zajednica učenika - okruženje za učenje u kojem nastavnik i učenici rade zajedno kako bi svi uspjeli naučiti
- učenici i nastavnik rade zajedno
- važna interakcija među učenicima
- kognitivno pripravništvo (mentorstvo)
10
Q
Kognitivno pripravništvo (mentorstvo)
A
- učenici s manjim znanjem u nekom području rade uz eksperte u užoj domeni
- uključuje : modeliranje, propitivanje, verbalizaciju i povećanje kompleksnosti
11
Q
modeliranje
A
nastavnici ili učenici demonstriraju vještine, kao i rješenja
problema i simultano modeliraju svoj način razmišljanja objašnjavajući ga
na glas
12
Q
propitivanja
A
dok učenik rješava zadatak, nastavnik postavlja pitanja i pruža podršku
13
Q
verbalizacija
A
nastavnik ohrabruje učenika da izražava način na koji razmišlja kako bi nastavnik utvrdio kako se razvija način učenikova razmišljanja
14
Q
povećanje kompleksnosti
A
kada učenik savlada jednostavnije zadatke nastavnik mu daje zahtjevnije ili druge nastavne aktivnosti
15
Q
teorija sustavnog otkrivanja
A
- intelektualni razvoj se kreće u smjeru sve veće neovisnosti na vanjske podražaje
- glavni činitelj neovisnosti je učenje govora i izloženost sustavnom obrazovanje
- učitelji potiču stjecanje spoznaja vođenim otkrivanjem
16
Q
3 načina stvaranja reprezentacija znanja
A
- enaktivne reprezentacije
- ikoničke reprezentacije
- simboličke reprezentacije
17
Q
enaktivne reprezentacije
A
motoričke reakcije ili načini na koji se utječe na okolinu
18
Q
ikoničke reprezentacije
A
mentalne slike, sposobnost razmišljanja o objektima koji nisu fizički pristutni, odvajanje svojstava objekta od aktivnosti koje se mogu raditi s objektom
19
Q
simboličke reprezentacije
A
sustavi simbola kako bi se prikazalo znanje, razumijevanje apstraktnih koncepata
20
Q
cilj poučavanja
A
učinkovito prezentirati sadržaj predmeta, vodeći računa o njegovoj strukturi
21
Q
struktura prema Bruneru se odnosi
A
na ključne ideje koje omogućavaju razumijevanje nekog predmeta
22
Q
spiralni kurikulun
A
svako dijete u bilo kojoj dobi se može poučavati bilo kojem predmetu u nekom intelektualno poštenom obliku
23
Q
učenje koncepata
A
pronaći smisao u svojim iskustvima, kategorizacija u mentalne klase
24
Q
koncepti
A
reprezentacije kategorija koji nam omogućavaju da identificiramo primjere za neku kategoriju
25
poučavanje koncepata
Bruner - poučavanje koncepta kroz niz primjera
Ausubel - dati definiciju i ilustrirati je primjerima
26
smjernice za poučavanje koncepata
dati primjere i iznimke, primjeri iz svakodnevnog života povezati koncept s drugim sličnim, prvo najtipičniji primjeri
27
kako nastaju pogrešne koncepcije
prethodno iskustvo, pojavnost, društvo, jezik
28
preduvjeti za konceptualnu promjenu
postojeća nezadovoljavajuća koncepcija, razumljiva alternativna koncepcija, nova korisna koncepcija
29
smjernice za nastavnike pri poučavanju sadržaja
- iskustva u obliku kvalitetnih primjera
- povezivanje sadržaja sa životom
- interakcija među učenicima
- biti skeptičan prema verbalnim objašnjenjima
- poticati učenje uz pomoć vrednovanja (formalno i neformalno)
30
motivacija
proces koji potiče i održava aktivnost usmjerenu prema cilju
31
3 ključna pitanja o motivaciji
-što ja hoću
-mogu li ja to
-zašto ja to hoću
32
suvremene teorije motivacije
što ja hoću - teorija postavljanja ciljeva, teorija ciljeva postignuća
mogu li ja to - samoefikasnost, atribucijska teorija
zašto ja to hoću - teorija očekivanja i vrijednosti, teorija samodeterminacije
33
teorija postavljanja ciljeva
- motivacija je proces koji potiče i održava aktivnost usmjerenu prema cilju
- ciljevi motiviraju pojedinca da uloži napor, da ustraje i da ovlada zahtjevima situacije
- važni aspekti: izbor cilja i predanost cilju
34
postavljanje ciljeva poboljšava učinkovitost jer
- usmjerava pažnju na učenje
- potiče ulaganje napora
- pojačava ustrajnost
- potiče stvaranje novih strategija
35
kako postaviti cilj
- postaviti specifične ciljeve
- postaviti i proksimalne ciljeve
- ciljevi trebaju biti izazovni, ne neostvarivi
- povratne informacije o ostvarivanju ciljeva
- samostalno postavljanje ciljeva
36
postavljanje ciljeva potiče razvoj samoefikasnosti putem
- promatranja napretka
- povratnih informacija
37
postavljanje ciljeva i samoefikasnost imaju velik utjecaj na
ostvarivanje akademskog postignuća
38
teorija ciljeva postignuća / ciljne orijentacije
svrha uključivanja pojedinca u aktivnosti povezane s postignućem
ciljevi ovladavanja
ciljevi izvedbe
39
ciljevi ovladavanja
usmjerenost na učenje, ovladavanje zadatkom u skladu s vlastitim standardima, razvijanje novih vještina, želja da se postigne nešto izazovno
40
ciljevi izvedbe
procjena sposobnosti u usporedbi s drugima, koristiti socijalne standarde za usporedbu
41
2 osnovne dimenzije ciljeva postignuća
- definicija - prema kakvom standardu se procenjuje izvedba (usmjerenost na ovladavanje i na izvedbu)
- valencija - uključivanje (motivacija za ostvarivanje uspjeha), izbjegavanje (motivacija za izbjegavanje neuspjeha
42
vrste ciljeva postignuća
- ovladavanje/uključivanje
- ovladavanje/izbjegavanje
- izvedba/uključivanje
- izvedba/izbjegvanje
43
ishodi ciljeva postignuća
- ovladavanje/uključivanje - interes, vrijednost, samoefikasnost, ugodne emocije, akademsko postignuće
- ovladavanje/izbjegavanje - ispitna anksioznost, loš uspjeh
- izvedba/uključivanje - akademsko postignuće, ustrajnost pri učenju, površinsko procesirsnje informacija
- izvedba/izbjegvanje - niska motivacija, loš uspjeh, neugodne emocije
44
još jedna ciljna orijentacija
cilj izbjegavanja rada
45
teorija socijalne kognicije
- motivacija je cilju usmjereno ponašanje koje se javlja pod utjecajem očekivanja o ishodima akcija i percepciji samoefikasnosti za izvođenje tih akcija
- samoefikasnost je procjena vlastitih sposobnosti da se izvrši niz aktivnosti koje su potrebne da bi se ostvario željeni cilj
46
kako se stječe samoefikasnost
aktualno postignuće, vikarijsko iskustvo, socijalna persuazija, fiziološki pokazatelji
47
kalibrirana uvjerenja o samoefikasnosti
usklađena sa stvarnim kompetencijama i postignućima
48
atribucijska teorija
- temelji se na radu Bernarda Weinera
- temeljna pretpostavka: ljudi nastoje razumjeti okolinu i sami sebe, nastoje odrediti uzroke događaja
49
atribucije
objašnjenja uzroka vlastitog i tuđeg ponašanja i posljedica tog ponašanja
50
atribuiranje
proces pripisivanja uzroka vlastitom ili tuđem ponašanju koji započinje precepcijom nekog ponašanja ili ishoda
51
vrste atribucija određuju
- naše afektivne reakcije na ishod, naša očekivanja (ne)uspjeha, naše buduće ponašanje
52
dimenzije uzroka (ne)uspjeha
- mjesto uzroka - unutarnje/vanjsko
- stabilnost - stabilno/nestabilno
- mogućnost kontrole - postoji / ne postoji
53
stanje naučene bespomoćnosti
"bez obzira što radio, osuđen sam na neuspjeh"
54
što potiče spontano atribuiranje u školi
neočekivani ishod, negativan ishod bez obzira na prethodno očekivanje, važnost ishoda za osobu, nepoznatost situacije
55
teorija samodeterminacije
- empirijski utemeljena organizmička teorija ljudskog ponašanja i razvoja ličnosti
- naglašava psihički rast, integritet i dobrobit
- ljudi pokazuju znatiželju i istraživačka ponašanja
56
temeljne psihičke potrebe prema teoriji samodeterminacije
autonomija, kompetentnost i povezanost
57
kompetentnost
potreba da se osjećamo sposobni i uspješni u zadacima koji su nam važni
58
kako zadovoljiti potrebu za kompetentnošću
- konkretne i jasne povratne informacije
- izazovni zadaci koji se mogu riješiti uz nečiju pomoć
- aktivno sudjelovanje
- ideje za rješenje problema
- poticanje usmjerenosti na napredak
59
autonomija
potreba da sami utječemo na svoje ponašanje i izbore, da se osjećamo slobodni
60
kako zadovoljiti potrebu za autonomijom
- sloboda izbora kad je moguće
- izbor partnera za projekt
- zanimanje za njihove interese i ciljeve
- zanimljivi materijali
- objasniti svrhu onog što uče
- smanjivanje pritiska i kontrole
61
intrinzično motivirano ponašanje
- temelji se na samomotiviranju i uživanju u samoj aktivnosti
- potkrepljenja uglavnom neopipljiva
62
ekstrinzično motivirano ponašanje
- praćeno vidljivim vanjski potkrepljenjem, sudjelovanje u aktivnosti radi dobivanja nagrade ili priznanja
- opipljiva potkrepljenja
63
intrinizična motivacija važna za
traženje novih izazova, otkrivanje vlastitih sposobnosti, dubinsko razmišljanje i rješavanje problema
64
vrste ekstrinzične motivacije ovise o
stupnju internalizacije
65
internalizacija
proces usvajanja vrijednosti, uvjerenja ili načina regulacije ponašanja iz vanjskih izvora i pretvaranje u vlastite
66
ponašanja usmjerena ka ostvarenju ciljeva mogu biti
eksternalno (kontrolirano) ili internalno (autonomno) regulirana
67
najučinkovitiji stil poučavanja prema teoriji samodeterminacije
uključuje jasnu strukturu i poticanje autonomije
68
indikatori intrinzične motivacije
preferencija za izazovne zadatke, usmjerenost na zadatke koji potiču maštu, samostalni pokušaji u rješavanju zadataka umjesto traženja pomoći, samostalna procjena napretka, oslanjanje na unutrašnje kriterije uspjeha
69
ključni činitelji intrinzične motivacije
osjećaj kompetencije, izazov, izbor i znatiželja/fantazija
70
s dužinom školovanja opada ...
intrinzična i raste ekstrinzična motivacija
71
nastavnička povratna informacija ključni činitelj motivacije jer
jača i intrinzičnu i ekstrinzičnu motivaciju
72
potpuna povratna informacija
pohvala -> primjedba -> prijedlog poboljšanja
73
teorija očekivanja i vrijednosti
- na ponašanje u akademskim situacijama utječu očekivanja i vrijednost zadatka
74
očekivanja
uvjerenja učenika o vlastitim sposobnostima da izvrši neki zadatak
75
očekivanja ovise o
pouzdanju koje učenik ima u svoje sposobnosti, procjeni težine predmeta
76
vrijednosti
uvjerenja o razlozima zbog kojih se učenik uključuje u neku aktivnost
77
vrijednosti obuhvaćaju koje komponente
interes, važnost, korisnost, cijena truda
78
očekivanja utječu na
akademsku uspješnost
79
vrijednost utječe na
odabir bavljenja pojedinom akademskom aktivnošću
80
u akademskom okruženju česte su emocije
uživanja u učenju, nade, ponosa, anksioznosti, bespomoćnosti, krivnje, dosade
81
akademske emocije
emocije koje su direktno povezane sa sudjelovanjem u akademskim aktivnostima ili s akademskim postignućem
82
vrste akademskim emocija
- prema stabilnosti - kao stanja, kao crte
- prema aktivaciji - aktivirajuće, deaktivirajuće
- prema valenciji - ugodne/pozitivne, neugodne/negativne
- prema usmjerenosti - emocije povezane s aktivnošću ili ishodom učenja
- prema vremenskoj dimenziji - prospektivne anticipatorne emocije, retrospektivne emocije
83
učeničke emocije ovise o dvije vrste procjena
- procjenom mogućnosti kontrole nad učenjem i njegovim ishodima, procjenom vrijednosti tih aktivnosti i ishoda
84
akademske emocije povezane su s
mjerama učeničkog interesa, motivacije i truda
85
ugodne akademske emocije povezane su sa korištenjem
metakognitivnih strategija, elaboracijom, organizacijom i kritičkim mišljenjem, samoregulacijom
86
ispitna anksioznost
anksioznost izazvana evaluativnim situacijama (strah od procjene)
87
ispitna anksioznost uključuje 2 komponente
- emocionalnu - fiziološko afektivna komponenta (lupanje srca, uzbuđenost, napetost, trema)
- kognitivnu - negativna razmišljanja o sebi, situaciji, ishodu i očekivanje negativnog ishoda, blokada
88
osobe s visokom ispitnom anksioznošću
imaju negativni perfekcionizam, koriste manje efikasne metode učenja, imaju slabiji akademski uspjeh, imaju manje samopoštovanje, njihovi roditeli imaju prevelika očekivanja
89
što može nastavnik učiniti da smanji stresnost situacije
prilagoditi težinu i redoslijed pitanja, dati više vremena za završiti test, izbjegavati nepotrebni vremenski pritisak, izbjegavati izlaganje anksioznih učenika, smanjiti socijalnu usporedbu, usmjeriti se na praćenje napretka, dati podršku
90
matematička anksioznost
- predstavlja negativni ishod, negativno povezana s postignućem u matematici
- prisutna i kod učitelja
- otežava razvoj matematičkih znanja i vještina budućih učitelja
91
3 aspekta matematičke anksioznosti
- anksioznost pri primjeni matematike u svakodnevnim situacijama
- anksioznost pri izloženosti matematičkim sadržajima
- matematička anksioznost u ispitnim situacijama
92
uključenost: meta konstrukt
- bihevioralna - trud, ustrajnost, sudjelovanje, aktivnost na nastavi, poštivanje pravila
- kognitivna - kognitivne i metakognitivne strategije (samoprovjera, razumijevanje gradiva)
- emocionalna - interes, zadovoljstvo, entuzijazam, frustracija, dosada
93
uključenost
uključenost (prediktivna za brojne ishode) -> kratkoročni ishodi -> dugoročni ishodi
94
kratkoročni ishodi
- socio-emocionalni - odgovorno ponašanje, zaštitni faktor za rizična ponašanja, socijalni odnosi, emocionalna samoregulacija
- akademski - ocjene, postignuće na testovima znanja
95
dugoročni ishodi
završavanje srednje škole i nastavak školovanja, zapošljivost
96
model motivacijske dinamike
uključenost u prosocijalne institucije -> školska uključenost -> uključenost na nastavi -> uključenost u aktivnosti učenja
97
uključenost u prosocijalne institucije
- crkva, udruge, škola, obitelj
- potiče pozitivni razvoj
- štiti od rizičnih ponašanja i delinkvencije
98
školska uključenost
- sportske aktivnosti, sekcije, učionica, učeničko vijeće
- potiče završavanje škole, maturiranje
- štiti od odustajanja od škole
99
uključenost na nastavi
- nastavnik, kurikukum, vršnjaci, prijatelji, kolege
- potiče školski uspjeh
- štiti od neuspjeha
100
uključenost u aktivnosti učenja
- učenik, kurikulum
- potiče razvoj akademskih resursa (učenje, suočavanje, otpornost)
- motivacijski kontekst: nastavnik, vršnjaci, samopoimanje
101
model očekivanja i vrijednosti (2024)
samoefikasnost (vrijednost) -> cijena truda (gubitak vremena i energije, emocionalna cijena), samoefikasnost u samoregulaciji -> bihevioralna uključenost (akademsko odlaganje)
102
samoregulirano učenje
aktivan konstruktivan proces kojim učenici postavljaju ciljeve učenja i potom nastoje nadgledati, regulirati i kontrolirati svoja ponašanja, kogniciju i motivaciju u skladu s tim ciljevima
103
samoregulirano učenje se zasniva na uspostavi
korektivne povratne petlje, koja se sastoji u praćenju vlastitog ponašanja i okolinskih uvjeta, usporedbi s željenim ponašanjem i reagiranja na opaženo stanje
104
faze samoregulacijskog procesa
planiranje/priprema, izvedba, samorefleksija/prosudba
105
elementi faze planiranja
- analiza zadatka - postavljanje ciljeva, aktiviranje prethodnog znanja, planiranje procedure
- motivacijska uvjerenja - samoefikasnost, očekivanje ishoda, vrijednosti, ciljne orijentacije
106
elementi faze izvedba
- samoopažanje - metakognitivne procjene procesa učenja, metakognitivna svjesnost, samobilježenje
- samokontrola - samoupućivanje, zamišljanje, usmjeravanje pažnje, izbor strategija učenja, kontrola anksioznosti, samonagrađivanje, uklanjanje distraktora
107
elementi faze samorefleksija
- samoprosudba - samoevaluacija, uzročne atribucije
- samoreakcije - zadovoljstvo, samopoštovanje, emocije, adaptivne reakcije
108
primjena samoregulacije u školi - ciljne aktivnosti
- samostalno učenje u razredu - ustrajnost u zadatku, dovršenje zadatka, točnost rješavanja zadataka
- stjecanje specifičnih vještina
- prikladno ponašanje u razredu
- učenje kod kuće i pisanje domaće zadaće
109
pristupi u poučavanju samoregulacije
opći trening, evaluacije treninga, integrirana izobrazba
110
samohendikepiranje
stvaranje određene zapreke vlatitom postignuću u zadacima koji se smatraju važnim, tako da učenik ima unparijed pripremljenu ispriku za potencijalni neuspjeh
111
akademsko odlaganje (prokrastinacija)
odgađanje započimanja ili dovršavanja aktivnosti koje se namjeravaju izvršiti
112
strategija izbjegavanja neugode
ne proizlazi iz racionalne promjene plana (strateško odlaganje)
113
primjer samozavaravanja
sutra ću znati više, bit ću spremniji
114
najčešći način odlaganja
visoko prioritetne obveze se zamjenjuju onima manjeg prioriteta čime se stvara lažno opravdanje za odlaganje izvršavanja obveza
115
najčešći oblici samohendikepiranja
akademsko odlagnje (prokrastinacija), nedostatak truda, bolest, isprike, opravdanja, promjene u raspoloženju, nedostatak sna, zauzetost druženjem, podcjenjivanje sposobnosti
116
samohendikepiranje je mehanizam za
suočavanje s očekivanim lošim uspjehom u akademskim zadacima
117
teorija vlastite vrijednosti
- učenici se upuštaju u samohendikepirajuća ponašanja s ciljem zaštite osjećaja vlastite vrijednosti
- učenici žele pripisati svoje uspjehe svojim visokim sposobnostima
- potreba za osjećajem vlastite vrijednosti može utjecati na ishod atribucijskog procesa
118
učenici skloni samohendikepiranju
učenici visokog straha od neuspjeha i niske težnje za uspjehom, učenici koji imaju izražen cilj izvedbe putem izbjegavanja
119
odlaganje
- vodi do slabijeg uspjeha
- je neugodno - stalna grižnja savjest
- onemogućuje usvajanje vještine planiranja i organizacije
- dovodi do žaljenja za propuštenim prilikama
120
kako smanjiti pojavu samohendikepirajućih ponašanja
- u razredu: smanjiti evaluacijske zahtjeve, pružanje kvalitetnih povratnih informacija za izgradnju osjećaja samoefikasnosti i osjećaja vlastite vrijednosti
- na razini učenika: poučavanje vještina planiranja i organizacije učenja, savjetovanje
121
što je interes
- energizirajući činitelj koji je povezan s odabirom i ustrajnošću pri aktivnostima koje uključuju procesiranje informacija
- mogući prethodnik motivacije
- vezan uz specifičan objekt, aktivnost ili predmet -> više ili manje trajna povezanost između osobe i objekta
122
vrste interesa
situacijski i osobni
123
situacijski interes
- kratkotrajno psihološko stanje koje uključuje usmjerenu pažnju, pojačano kognitivno funkcioniranje, ustrajnost, uživanje ili afektivnu ulkjučenost i znatiželju
- potiču ga određena obilježja situacije, zadatka ili objekta
- može se smatrati emocijom
124
osobni interes
- relativno stabilna emocionalno-vrijednosna orijentacija prema određenim područjima ili objektima
- može utjecati na formiranje specifične motivacije
125
model razvoja interesa kroz faze
pobuđen situacijski interes -> održavani situacijski interes -> početni osobni interes -> zreli osobni interes
126
pobuđeni situacijski interes
- iznenađujuće informacije, osobna važnost ili intenzitet
- izazvan vanjskim utjecajima
- grupni rad, zagonetke, rad na računalima
127
održavani situacijski interes
- dulja usmjerena važnja
- smisleni zadaci i aktivnosti
- izazvan vanjskim utjecajima
- grupni rad
128
početni osobni interes
- pozitivne emocije, usvojeno predznanje i vrijednosti, učenik sam odabire aktivnost, ulaže trud koji mu nije napor
129
zreli osobni interes
- dugoročne i kreativne aktivnosti, stvaranje strategije za dubinsko procesiranje
130
nastavnici održavaju situacijski interes i potiču razvoj osobnog interesa tako da
- pruže učenicima priliku da pitaju o onome što ih zanima
- daju povratne informacije
- odabiru ili pripremaju materijale koji potiču rješavanje problema i razvoj strategija
