Psihologija odgoja 2 Flashcards

1
Q

3 komponente psihologije učenja i poučavanja

A

učenici, učenje, poučavanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

faze učinkovitog poučavanja

A

planiranje - odabrati sadržaje, definirati ciljeve, pripremiti nastavne aktivnosti, osmisliti način provjere
provedba - upotrijebiti vještine poučavanja, provoditi aktivnosti koje pomažu učenicima da ostvare svoje ciljeve
procjena - neformalna provjera tijekom poučavanja, formalna provjera nakon poučavanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

odabir sadržaja

A
  • pratimo kurikulum
  • u obzir se uzimaju interesi učenika i primjene u svakodnevnom životu
  • nastavnikova odluka o tome koja gradiva imaju veći značaj
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

međupredmetne teme

A

zdravlje, građanski odgoj i obrazovanje, poduzetništvo, održivi razvoj, osobni i socijalni razvoj, učiti kako učiti, uporaba IKT-a

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

dimenzije strukturiranja nastavnih sadržaja

A
  • postupnost u obradi nastavnih sadržaja
  • ravnoteža između širine i dubine obuhvaćenih nastavnih sadržaja
  • koherentnost nastavnih sadržaja
  • prepoznavanje relevantnosti
  • mogućnost aktivnog i iskustvenog pristupa
  • umrežavanje informacija (korelacija)
  • vrijednosti i skriveni kurikulum
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Bloomova taksonomija koristi termine

A

kognitivnih procesa i dimenzija znanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Bloomova taksonomija: dimenzije kognitivnih procesa

A

zapamtiti –> razumjeti –> primijeniti —> analizirati –> vrednovati –> stvoriti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

zapamtiti

A
  • sposobnost prizivanja činjenica, definicija
  • glagoli: definirati, opisati, nabrojati, poredati, ponoviti
  • pr.: nabrojiti važne datume povijesti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

razumjeti

A
  • sposobnost uspoređivanja činjenica i teorija, povezivanje teorije i primjera iz prakse
  • klasificirati, prepoznati, izdvojiti, sažeti, preoblikovati
  • pr.: dati primjere različitih stilova u slikarstvu, objasniti uzroke važnih događaja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

primijeniti

A
  • sposobnost primjene znanja, iskustva i vještine u novoj situaciji
  • primijeniti, odabrati, upotrijebiti, riješiti, prikazati
  • pr.: odrediti u kojoj se situaciji može primjeniti drugi newtonov zakon
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

analizirati

A
  • sposobnost razdvajanja informacija na različite dijelove i nalaženje argumenata kojima se mogu potkrijepiti zaključci
  • procijeniti, usporediti, razlikovati, zaključiti
    -pr.: razlikovati relevantne i irelevantne brojeve u tekstualnim matematičkim zadacima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

vrednovati

A
  • sposobnost davanja procjena
  • zastupati mišljenje, procijeniti, poduprijeti
  • pr.: procijeniti koja od 2 metode je najbolja za riješiti zadatak
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

stvoriti

A
  • sposobnost stvaranja novih informacija na osnovu prikupljenih podataka
  • preurediti, skupiti, stvoriti, predložiti, planirati, organizirati, razviti
  • napisati istraživači rad na zadanu temu
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Bloomova taksonomija: dimenzije znanja

A

činjenično, konceptualno, proceduralno, metakognitivno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Činjenično znanje

A
  • osnovni elementi koji učenici moraju znati kako bi upoznali predmet ili riješili problem
    a) poznavanje terminologije - poznavanje abecede, definicija, simbola
    b) poznavanje pojedinih detalja i elemenata - poznavanje glavnih činjenica o nekoj kulturi itd.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

konceptualno znanje

A
  • međusobna povezanost između temeljnih elemenata veće strukture koja im omogućuje zajedničko funkcioniranje
    a) poznavanje klasifikacija i kategorija - poznavanje dijelova rečenice, poznavanje različitih tipova književnosti
    b) poznavanje principa i generalizacija - poznavanje temeljnih zakona fizike, poznavanjr glavnih karakteristika neke kulture
    c) poznavanje teorija, modela i strukture - poznavanje odnosa između kemijskih principa
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

proceduralno znanje

A
  • kako nešto učiniti, kriteriji za korištenje, algoritmi, tehnike, metode
    a) poznavanje vještina i postupaka vezanih uz pojedini predmet - poznavanje algoritama za rješavanje kvadratne jednadžbe
    b) poznavanje tehnika i metoda - poznavanje metoda za kritiku književnih djela
    c) poznavanje kriterija za odlučivanje o primjeni određenih postupaka - poznavanje kriterija za odabir pisanja eseja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

metakognitivno znanje

A
  • poznavanje kognicije i svijest o poznavanju vlastite kognicije
    a) poznavanje strategije - poznavanje različitih strategija organiziranja
    b) poznavanje kognitivnih zadataka - poznavanje da jednostavni zadaci
    memoriranja činjenica zahtijevaju samo ponavljanje činjenica
    c) samospoznavanje - poznavanje nečijeg osobnog interesa pri rješavanju zadataka
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

odabir nastavnih aktivnosti

A
  • povećavanje, restrukturiranje, obogaćivanje, uvježbavanje, obnavljanje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

strategije postizanja individualizacije nastave

A
  • variranje vremena za učenje za različite učenike, variranje zadataka i aktivnosti, variranje nastavnih materijala i pomagala
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Bloomova taksonomija: odabir nastavnih aktivnosti

A
  • pamćenje - predavanje, suradničko učenje, rad na tekstu, seminari
  • razumijevanje - uspoređivanje pojmova i teorija, rasprave
  • primjena - izraditi program, izraditi projekt, sastaviti zadatke, konstruirati prema uputama
  • analiza - rasprave, eseji, seminarski radovi
  • vrednovanje - napisati prikaz, izdvojiti prednosti i nedostatke
  • sinteza - provjera pojmova i teorija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Način provjere (postupci)

A
  • praćenje napredovanja u učenju
  • vrednovanje postignuća
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

metoda poučavanja

A

naučen obrazac ponašanja koji se može primjenjivati u različitim nastavnim područjima s ciljem poboljšavanja ishoda učenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

nastavne tehnike

A

specifični postupci kojima se potiče učenje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

metode poučavnja (2 kriterija)

A
  • stupanj aktivacije nastavnika pri poučavanju
  • broj osoba koje se poučava
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

3 vrste metode poučavanja

A
  • izravno poučavanje
  • poučavanje vođenim otkrivanjem i raspravom
  • samostalno učenje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

izravno poučavanje

A
  • oblik poučavanja u kojem nastavnik izravnim izlaganjem prenosi učenicima strukturirane informacije ili u kojoj demonstrira korake koje učenici trebaju slijediti u svrhu stjecanja vještina
  • teorija smislenog verbalnog učenja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

teorija smislenog verbalnog učenja

A

1) glavni proces: asimilacija
2) preduvjeti: smisleno prezentirani materijal, smisleni obrazac učenja
3) prednosti: ekonomičniji u školskim uvjetima od otkrivanja
4) primjena podrazumijeva: utvrđivanje predznanja, uspostava intrinzične motivacije, upotreba priređenih nastavnih materijala i udžbenika, dobro izvedeno izlaganje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

primjena izravnog poučavanja, kad je prikladno

A

za pobuđivanje zanimanja, za uvođenje učenika u novu nastavnu cjelinu, kad su nastavni sadržaji teško dostupni u drugom obliku, za poučavanje veće skupine učenika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

primjena izravnog poučavanja, kad je neprikladno

A

kad su dostupni drugi izvori, kad se poučavaju mlađi učenici, kad su nastavni sadržaji apstraktni, kad se želi postić aktivno sudjelovanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

etape izravnog poučavnja

A
  • objašnjavanje cilja i motiviranje za učenje
  • obrada novih nastavnih sadržaja i pokazivanje vještina
  • vođeno uvježbavanje i praćenje izvedbe
  • provjera razumijevanja
  • dodatno uvježbavanje i osiguravanje transfera
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

struktura izlaganja

A
  • početak predavanja: određuje se cilj i širi kontekst izlaganja
  • središnji dio predavanja: izlažu se ključni pojmovi i njihovi odnosi, daju se primjeri i objašnjenja
  • završetak predavanja: iznose se glavni zaključci i ponavljaju najvažniji dijelovi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

pozitivne i negativne strane dodatnog uvježbavanja

A
  • pozitivne: povećava ukupno vrijeme učenja i vježbanja, poboljšanje samoregulacije, razvijanje osjećaja odgovornosti
  • negativno: oduzima slobodno vrijeme za druge aktivnosti, učenici frustrirani poslom koji ne razumiju, roditelji koji nemaju vremena ni sposobnosti pomoći djetetu u radu
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

metoda čistog otkrivanja

A

nastavnik daje učeniku da zadatak riješi sam ili uz malu pomoć

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

prednosti metode čistog otkrivanja

A

potiče više misaone procese: transfer, rješavanje problema, kreativnost, samoregulirano učenje, izaziva pozitivne afektivne reakcije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

teškoće u primjeni metode čistog otkrivanja

A
  • nisu svi učenici na istoj razini kognitivnog razvoja
  • nemaju svi podjednako predznanje
  • može izazvati naučenu bespomoćnost
  • ne mora dovesti do uočavanja načela
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

metoda vođenog otkrivanja: faze

A

enaktivna, ikonička, simbolička

38
Q

koraci u poučavanju vođenim otkrivanjem

A

1) postavljanje problema
2) postavljanje hipoteze
3) samostalna provjera
4) definiranje pojmova, načela, strukture gradiva

39
Q

vođeno otkrivanje: postavljanje problema

A
  • konkretna pitanja za otkrivanje načela
  • primjeri za učenje pojmova
  • kognitivna mapa za povezivanje pojmova
  • predviđanje za izvođenje zaključaka
40
Q

vođeno otkrivanje: postavljanje hipoteze

A

moždana oluja, rasprave u paru/grupi, plenarna rasprava

41
Q

vođeno otkrivanje: samostalna provjera

A
  • provođenje pokusa
  • računalna simulacija
  • projektni rad
42
Q

vođeno otkrivanje: definiranje pojmova

A

izvođenje zaključaka, definiranje pojmova, potkrepljivanje načela primjerima i podacima, poticanje generalizacije

43
Q

koraci u raspravi

A
  • određivanje cilja rasprave i načina njezine provedbe
  • zadržavanje pažnje na temi rasprave
  • vođenje rasprave
  • završavanje rasprave i sažimanje
44
Q

samoregulirano učenje

A

aktivan proces kojim učenici postavljaju ciljeve učenja i po tom nastoje regulirati i kontrolirati svoja ponašanja i motivaciju u skladu s tim ciljevima

45
Q

samoregulirano učenje se zasniva na uspostavi

A

povratne petlje

46
Q

vještine samostalnog učenja

A
  • vještine praćenja poučavanja
  • vješine samostalnog učenja
  • metakognitivne vještine
  • vještine pokazivanja i upotrebe znanja
47
Q

vještine praćenja poučavanja

A

svrhovito slušanje, povezivanje s postojećim znanjem, pravljenje bilješki

48
Q

vještine samostalnog učenja

A

organiziranje i elaboracija tekstova, rješavanje problema, pisanje slobodnih sastavaka, pohrana informacije u dugoročno pamćenje, kritičko mišljenje i zaključivanje

49
Q

vještine organizacije i elaboracije tekstova

A
  • organizacija: izdavajnje glavnih pojmova, izrada kognitivnih mapa, shema hijerarhijske organizacije teksta, izrada strukturiranih bilježaka i sažetaka
  • elaboracija: preuređivanje informacija prema novom načelu, dvostruko kodiranje, povezivanje s drugim područjima, povezivanje s predznanjem i iskustvom
50
Q

vještine rješavanja problema u matematicim i prirodnim znanostima

A
  • rješavanje matematičkih problema oslanja se na poznavanje shema zadataka i poznavanje postupaka rješavanja
  • odrediti cilj –> prikazati problem –> odabrati strategiju –> primjenitit strategiju –> provjeriti rezultat
51
Q

koraci u rješavanju problema

A

što je problem, kakvim podacima raspolažem, što se treba otkriti, jesam li već riješio sličan problem, mogu li primjeniti sličnu strategiju, je li ostvaren cilj, koje informacije nedostaju ako cilj nije ostvaren, koju novi strategiju da primijenim

52
Q

činitelji koji utječu na rješavanje problema

A

kapacitet radnog pamćenja, sposobnost rekodiranja problema, dubina relevantnog znanja, uspješnost dozivanja informacija iz dugoročnog pamćenja, upotreba metakognitivnih vještina

53
Q

pristupi poučavanju pisanja

A
  • slobodni pristup - učenik slobodno stvara tekst, može tražiti pomoć
  • prezentacijski pristup - nastavnik kroz izlaganje objašnjava strukturu teksta, daje precizne upute za pisanje
  • interacijski (najučinkovitiji) pristup - nastavnik s učenicima raspravlja svrhu, sadržaj i način pisanja; učenici rade u manjim grupama na kraćim zadacima
54
Q

koraci u pisanju teksta

A

utvrđivanje svrhe pisanja, pisanje prema planu, uređivanje teksta

55
Q

vještine pohrane informacija u dugoročno pamćenje

A

ponavljanje, prenaučavanje, uvježbavanje na različitim zadacima, preslušavanje, pisanje domaćih zadaća i šalabahtera, postavljanje pitanja o gradivu

56
Q

metakognitivne vještine

A

vještine planiranja, vještine nadgledanja, vještine samoreguliranja

57
Q

vještine pokazivanja i upotrebe znanja

A

vještine ovldavanja afektivnim stanjima, vještine pristupa u ispitnim zadacima, vještine usmenog odgovaranja

58
Q

3 pristupa vrednovanju

A

vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje, vrednovanje naučenog

59
Q

ocjenjivanje

A

pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima provjeravanja učenikovog rada

60
Q

prednosti i nedostatci usmene provjere znanja

A
  • prednosti: nastavnik može reagirati na učenikove odgovore, bolja provjera razumijevanja i upotrebe znanja. očekivanje usmenog ispita dovodi do učenja s razumijevanjem
  • nedostatci: vremenska neekonomičnost, subjektivnost nastavnika, manje pitanja nego u pisanom ispitu, odabir pitanja ovisi o sreći
61
Q

osobna jednadžba

A

tendencija ocjenivača ka blagom ili strogom vrednovanju

62
Q

halo efekt

A

procjenjivanje znanja učenika u skladu s vlastitim mišljenjem o učeniku

63
Q

logička pogreška

A

nastavnik smatra da su neki sadržaji nužno vezani pa učenik ne može znati neko gradivo bez nekih drugih znanja

64
Q

pogreška sredine

A

tendencija da svim odgovorima daje ocjene iz sredine ljestvice

65
Q

pogreška diferencijacije

A

nastavnik pokušava razlikovati znanja koja je nemoguće razlikovati

66
Q

pogreška kontrasta

A

znanje učenika koji su prethodno ispitani utječu na procjenu znanja učenika ispitanih nakon njiha

67
Q

prilagođavanje kriterija skupini

A

nastavnik oblikuje kriterije s obzirom na kvalitetu razreda kojem predaje

68
Q

prednosti i nedostatci pismenog ispita znanja

A
  • prednosti: svim učenicima postavljeni isti zadaci, isti režim rada i vrijeme za sve učenike, objektivnije ocjenjivanje u usporedbi s usmenim, obuhvaća više gradiva, vremenski ekonomično
  • nedostatci: traži samo poznavanje činjenica bez razumijevanja
69
Q

upravljanje razredom odnosi se na

A

ponašanje učitelja i faktore organizacije

70
Q

činitelji poticajne razredne/školske okoline

A

strukturna obilježja škole i razreda, organizacija početka nastave, organizacija radnog vremena, školska i razredna pravila

71
Q

strukturna obilježja razreda

A

raspored sjedenja i veličina razreda

72
Q

vrste rasporeda sjedenja

A

klasični, polukružni, modularni

73
Q

optimalno je da veličina razreda ne bude veća od

A

20 učenika

74
Q

uspješni učitelji

A

imaju jasan proces upoznavanja učenika s pravilima, uvode pravila grupnom raspravom, duže vrijeme posvećuju upoznavanju pravila, aktivnosti usmjerene na međusobno upoznavanje učenika i na rad s cijelim razredom, brzo izmjenjuju aktivnosti, koriste živopisne materijale, neposredno reagiraju na neprihvatljiva ponašanja

75
Q

vrste školskog vremena

A

planirano i ostvareno vrijeme

76
Q

ostvareno vrijeme

A
  • vrijeme poučavanja i učenja - vrijeme učeničke uključenosti u poučavanje, vrijeme samostalnog školskog učenja
  • vrijeme praznog hoda - priprema za učenje, čekanje na povratnu informaciju, razgovaranje,ometanje
77
Q

instrumenti za uspostavu sigurne školske klime

A

školske vrijednosti i etički kodeks, razredna pravila, suradničke metode poučavanja, socijalizacijske radionice za učenike, tematski satovi razredne zajednice, suradnja s roditeljima, edukacija za učitelje i roditelje o prevenciji neprihvatljivih ponašanja, školsko savjetovalište

78
Q

pravila o školskim pravilima

A
  • ističu se u kratkim afirmativnim rečenicama
  • pravila utvrđena dogovorom (učenici ih se bolje pridržavaju)
  • primjeri poželjnih i ne poželjnih ponašanja
  • popis sankcija u slučaju kršenja pravila
79
Q

upravljanje razredom povezano je s

A

uvjerenjima nastavnika, pristupom poučavanju

80
Q

teorija samodeterminacije

A

najučinkovitiji stil poučavanja uključuje jasnu strukturu i poticanje autonomije

81
Q

stilovi vođenja razreda

A

kontorola ponašanja - visoka/niska
emocionalno prihvaćanje - nisko/visoko

82
Q

razredna disciplina

A
  • rješavanje svakodnevnih razrednih problema - načelo najmanje intervencije
  • rješavanje ozbiljnijih ponašanja - modifikacija neželjenog ponašanja, restitucija
83
Q

restitucija

A

učenik se suočava s posljedicama kršenja pravila i sam određuje kako će popraviti svoju pogrešku

84
Q

osobni plan upravljanja razredom

A

filozofija upravljanja razredom, očekivana ponašanja, priprema prije početka školske godine, uređenje učionice, razredna pravila, posljedice kršenja pravila, motivacijske strategije, postupci upravljanja razredom / dnevna rutina, planiranje poučavanja

85
Q

faze Kolbove teorije iskustvenog učenja

A

konkretno iskustvo, refleksivno opažanje, apstraktna konceptualizacija, aktivno isprobavanje

86
Q

hubermanov model razvoja nastavnika

A
  1. faza: do 3 godine radnog staža, preživljavanje i otkrivanje
  2. faza: 4 do 6 godine staža, stabilizacija i konsolidacija
  3. faza: 7 do 18 g. staža, harmonička karijerai kriza prof. identiteta
  4. faza: 19 do 30 g. staža, spokojnost i konzervativizam
  5. faza: nakon 30 g. staža, priprema za izlazak iz profesije
87
Q

berlinerov model učitejske kompetentnosti

A

početništvo –> napredno početništvo –> temeljna kompetentnost –> djelotvornost –> ekspertnost

88
Q

metode i tehnike koje pospješuju refleksivno učenje

A

sustavno bilježenje i procjenjivanje iskustva, mape, grupe podrške u učenju i razvoju, akcijsko istraživanje, problemsko učenje, vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje, osobni razvojni planovi, supervizija

89
Q

nasilje

A

namjerno nanošenje štete drugoj osobi

90
Q

zlostavljanje

A

tip agresivnog ponašanja koji uključuje: nasilje, razlika u moći, trajanje

91
Q

vrste međuvršnjčkog nasilja

A

izravno i neizravno

92
Q

oblici elektroničkog zlostavljanja

A

flaming, cyber uhođenje, catfishing, grooming, sexting, elektroničko klevetanje, happy slapping, online isključivanje, krađa identiteta