Psihologija odgoja 2 Flashcards
1
Q
3 komponente psihologije učenja i poučavanja
A
učenici, učenje, poučavanje
2
Q
faze učinkovitog poučavanja
A
planiranje - odabrati sadržaje, definirati ciljeve, pripremiti nastavne aktivnosti, osmisliti način provjere
provedba - upotrijebiti vještine poučavanja, provoditi aktivnosti koje pomažu učenicima da ostvare svoje ciljeve
procjena - neformalna provjera tijekom poučavanja, formalna provjera nakon poučavanja
3
Q
odabir sadržaja
A
- pratimo kurikulum
- u obzir se uzimaju interesi učenika i primjene u svakodnevnom životu
- nastavnikova odluka o tome koja gradiva imaju veći značaj
4
Q
međupredmetne teme
A
zdravlje, građanski odgoj i obrazovanje, poduzetništvo, održivi razvoj, osobni i socijalni razvoj, učiti kako učiti, uporaba IKT-a
5
Q
dimenzije strukturiranja nastavnih sadržaja
A
- postupnost u obradi nastavnih sadržaja
- ravnoteža između širine i dubine obuhvaćenih nastavnih sadržaja
- koherentnost nastavnih sadržaja
- prepoznavanje relevantnosti
- mogućnost aktivnog i iskustvenog pristupa
- umrežavanje informacija (korelacija)
- vrijednosti i skriveni kurikulum
6
Q
Bloomova taksonomija koristi termine
A
kognitivnih procesa i dimenzija znanja
7
Q
Bloomova taksonomija: dimenzije kognitivnih procesa
A
zapamtiti –> razumjeti –> primijeniti —> analizirati –> vrednovati –> stvoriti
8
Q
zapamtiti
A
- sposobnost prizivanja činjenica, definicija
- glagoli: definirati, opisati, nabrojati, poredati, ponoviti
- pr.: nabrojiti važne datume povijesti
9
Q
razumjeti
A
- sposobnost uspoređivanja činjenica i teorija, povezivanje teorije i primjera iz prakse
- klasificirati, prepoznati, izdvojiti, sažeti, preoblikovati
- pr.: dati primjere različitih stilova u slikarstvu, objasniti uzroke važnih događaja
10
Q
primijeniti
A
- sposobnost primjene znanja, iskustva i vještine u novoj situaciji
- primijeniti, odabrati, upotrijebiti, riješiti, prikazati
- pr.: odrediti u kojoj se situaciji može primjeniti drugi newtonov zakon
11
Q
analizirati
A
- sposobnost razdvajanja informacija na različite dijelove i nalaženje argumenata kojima se mogu potkrijepiti zaključci
- procijeniti, usporediti, razlikovati, zaključiti
-pr.: razlikovati relevantne i irelevantne brojeve u tekstualnim matematičkim zadacima
12
Q
vrednovati
A
- sposobnost davanja procjena
- zastupati mišljenje, procijeniti, poduprijeti
- pr.: procijeniti koja od 2 metode je najbolja za riješiti zadatak
13
Q
stvoriti
A
- sposobnost stvaranja novih informacija na osnovu prikupljenih podataka
- preurediti, skupiti, stvoriti, predložiti, planirati, organizirati, razviti
- napisati istraživači rad na zadanu temu
14
Q
Bloomova taksonomija: dimenzije znanja
A
činjenično, konceptualno, proceduralno, metakognitivno
15
Q
Činjenično znanje
A
- osnovni elementi koji učenici moraju znati kako bi upoznali predmet ili riješili problem
a) poznavanje terminologije - poznavanje abecede, definicija, simbola
b) poznavanje pojedinih detalja i elemenata - poznavanje glavnih činjenica o nekoj kulturi itd.
16
Q
konceptualno znanje
A
- međusobna povezanost između temeljnih elemenata veće strukture koja im omogućuje zajedničko funkcioniranje
a) poznavanje klasifikacija i kategorija - poznavanje dijelova rečenice, poznavanje različitih tipova književnosti
b) poznavanje principa i generalizacija - poznavanje temeljnih zakona fizike, poznavanjr glavnih karakteristika neke kulture
c) poznavanje teorija, modela i strukture - poznavanje odnosa između kemijskih principa
17
Q
proceduralno znanje
A
- kako nešto učiniti, kriteriji za korištenje, algoritmi, tehnike, metode
a) poznavanje vještina i postupaka vezanih uz pojedini predmet - poznavanje algoritama za rješavanje kvadratne jednadžbe
b) poznavanje tehnika i metoda - poznavanje metoda za kritiku književnih djela
c) poznavanje kriterija za odlučivanje o primjeni određenih postupaka - poznavanje kriterija za odabir pisanja eseja
18
Q
metakognitivno znanje
A
- poznavanje kognicije i svijest o poznavanju vlastite kognicije
a) poznavanje strategije - poznavanje različitih strategija organiziranja
b) poznavanje kognitivnih zadataka - poznavanje da jednostavni zadaci
memoriranja činjenica zahtijevaju samo ponavljanje činjenica
c) samospoznavanje - poznavanje nečijeg osobnog interesa pri rješavanju zadataka
19
Q
odabir nastavnih aktivnosti
A
- povećavanje, restrukturiranje, obogaćivanje, uvježbavanje, obnavljanje
20
Q
strategije postizanja individualizacije nastave
A
- variranje vremena za učenje za različite učenike, variranje zadataka i aktivnosti, variranje nastavnih materijala i pomagala
21
Q
Bloomova taksonomija: odabir nastavnih aktivnosti
A
- pamćenje - predavanje, suradničko učenje, rad na tekstu, seminari
- razumijevanje - uspoređivanje pojmova i teorija, rasprave
- primjena - izraditi program, izraditi projekt, sastaviti zadatke, konstruirati prema uputama
- analiza - rasprave, eseji, seminarski radovi
- vrednovanje - napisati prikaz, izdvojiti prednosti i nedostatke
- sinteza - provjera pojmova i teorija
22
Q
Način provjere (postupci)
A
- praćenje napredovanja u učenju
- vrednovanje postignuća
23
Q
metoda poučavanja
A
naučen obrazac ponašanja koji se može primjenjivati u različitim nastavnim područjima s ciljem poboljšavanja ishoda učenja
24
Q
nastavne tehnike
A
specifični postupci kojima se potiče učenje
25
metode poučavnja (2 kriterija)
- stupanj aktivacije nastavnika pri poučavanju
- broj osoba koje se poučava
26
3 vrste metode poučavanja
- izravno poučavanje
- poučavanje vođenim otkrivanjem i raspravom
- samostalno učenje
27
izravno poučavanje
- oblik poučavanja u kojem nastavnik izravnim izlaganjem prenosi učenicima strukturirane informacije ili u kojoj demonstrira korake koje učenici trebaju slijediti u svrhu stjecanja vještina
- teorija smislenog verbalnog učenja
28
teorija smislenog verbalnog učenja
1) glavni proces: asimilacija
2) preduvjeti: smisleno prezentirani materijal, smisleni obrazac učenja
3) prednosti: ekonomičniji u školskim uvjetima od otkrivanja
4) primjena podrazumijeva: utvrđivanje predznanja, uspostava intrinzične motivacije, upotreba priređenih nastavnih materijala i udžbenika, dobro izvedeno izlaganje
29
primjena izravnog poučavanja, kad je prikladno
za pobuđivanje zanimanja, za uvođenje učenika u novu nastavnu cjelinu, kad su nastavni sadržaji teško dostupni u drugom obliku, za poučavanje veće skupine učenika
30
primjena izravnog poučavanja, kad je neprikladno
kad su dostupni drugi izvori, kad se poučavaju mlađi učenici, kad su nastavni sadržaji apstraktni, kad se želi postić aktivno sudjelovanje
31
etape izravnog poučavnja
- objašnjavanje cilja i motiviranje za učenje
- obrada novih nastavnih sadržaja i pokazivanje vještina
- vođeno uvježbavanje i praćenje izvedbe
- provjera razumijevanja
- dodatno uvježbavanje i osiguravanje transfera
32
struktura izlaganja
- početak predavanja: određuje se cilj i širi kontekst izlaganja
- središnji dio predavanja: izlažu se ključni pojmovi i njihovi odnosi, daju se primjeri i objašnjenja
- završetak predavanja: iznose se glavni zaključci i ponavljaju najvažniji dijelovi
33
pozitivne i negativne strane dodatnog uvježbavanja
- pozitivne: povećava ukupno vrijeme učenja i vježbanja, poboljšanje samoregulacije, razvijanje osjećaja odgovornosti
- negativno: oduzima slobodno vrijeme za druge aktivnosti, učenici frustrirani poslom koji ne razumiju, roditelji koji nemaju vremena ni sposobnosti pomoći djetetu u radu
34
metoda čistog otkrivanja
nastavnik daje učeniku da zadatak riješi sam ili uz malu pomoć
35
prednosti metode čistog otkrivanja
potiče više misaone procese: transfer, rješavanje problema, kreativnost, samoregulirano učenje, izaziva pozitivne afektivne reakcije
36
teškoće u primjeni metode čistog otkrivanja
- nisu svi učenici na istoj razini kognitivnog razvoja
- nemaju svi podjednako predznanje
- može izazvati naučenu bespomoćnost
- ne mora dovesti do uočavanja načela
37
metoda vođenog otkrivanja: faze
enaktivna, ikonička, simbolička
38
koraci u poučavanju vođenim otkrivanjem
1) postavljanje problema
2) postavljanje hipoteze
3) samostalna provjera
4) definiranje pojmova, načela, strukture gradiva
39
vođeno otkrivanje: postavljanje problema
- konkretna pitanja za otkrivanje načela
- primjeri za učenje pojmova
- kognitivna mapa za povezivanje pojmova
- predviđanje za izvođenje zaključaka
40
vođeno otkrivanje: postavljanje hipoteze
moždana oluja, rasprave u paru/grupi, plenarna rasprava
41
vođeno otkrivanje: samostalna provjera
- provođenje pokusa
- računalna simulacija
- projektni rad
42
vođeno otkrivanje: definiranje pojmova
izvođenje zaključaka, definiranje pojmova, potkrepljivanje načela primjerima i podacima, poticanje generalizacije
43
koraci u raspravi
- određivanje cilja rasprave i načina njezine provedbe
- zadržavanje pažnje na temi rasprave
- vođenje rasprave
- završavanje rasprave i sažimanje
44
samoregulirano učenje
aktivan proces kojim učenici postavljaju ciljeve učenja i po tom nastoje regulirati i kontrolirati svoja ponašanja i motivaciju u skladu s tim ciljevima
45
samoregulirano učenje se zasniva na uspostavi
povratne petlje
46
vještine samostalnog učenja
- vještine praćenja poučavanja
- vješine samostalnog učenja
- metakognitivne vještine
- vještine pokazivanja i upotrebe znanja
47
vještine praćenja poučavanja
svrhovito slušanje, povezivanje s postojećim znanjem, pravljenje bilješki
48
vještine samostalnog učenja
organiziranje i elaboracija tekstova, rješavanje problema, pisanje slobodnih sastavaka, pohrana informacije u dugoročno pamćenje, kritičko mišljenje i zaključivanje
49
vještine organizacije i elaboracije tekstova
- organizacija: izdavajnje glavnih pojmova, izrada kognitivnih mapa, shema hijerarhijske organizacije teksta, izrada strukturiranih bilježaka i sažetaka
- elaboracija: preuređivanje informacija prema novom načelu, dvostruko kodiranje, povezivanje s drugim područjima, povezivanje s predznanjem i iskustvom
50
vještine rješavanja problema u matematicim i prirodnim znanostima
- rješavanje matematičkih problema oslanja se na poznavanje shema zadataka i poznavanje postupaka rješavanja
- odrediti cilj --> prikazati problem --> odabrati strategiju --> primjenitit strategiju --> provjeriti rezultat
51
koraci u rješavanju problema
što je problem, kakvim podacima raspolažem, što se treba otkriti, jesam li već riješio sličan problem, mogu li primjeniti sličnu strategiju, je li ostvaren cilj, koje informacije nedostaju ako cilj nije ostvaren, koju novi strategiju da primijenim
52
činitelji koji utječu na rješavanje problema
kapacitet radnog pamćenja, sposobnost rekodiranja problema, dubina relevantnog znanja, uspješnost dozivanja informacija iz dugoročnog pamćenja, upotreba metakognitivnih vještina
53
pristupi poučavanju pisanja
- slobodni pristup - učenik slobodno stvara tekst, može tražiti pomoć
- prezentacijski pristup - nastavnik kroz izlaganje objašnjava strukturu teksta, daje precizne upute za pisanje
- interacijski (najučinkovitiji) pristup - nastavnik s učenicima raspravlja svrhu, sadržaj i način pisanja; učenici rade u manjim grupama na kraćim zadacima
54
koraci u pisanju teksta
utvrđivanje svrhe pisanja, pisanje prema planu, uređivanje teksta
55
vještine pohrane informacija u dugoročno pamćenje
ponavljanje, prenaučavanje, uvježbavanje na različitim zadacima, preslušavanje, pisanje domaćih zadaća i šalabahtera, postavljanje pitanja o gradivu
56
metakognitivne vještine
vještine planiranja, vještine nadgledanja, vještine samoreguliranja
57
vještine pokazivanja i upotrebe znanja
vještine ovldavanja afektivnim stanjima, vještine pristupa u ispitnim zadacima, vještine usmenog odgovaranja
58
3 pristupa vrednovanju
vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje, vrednovanje naučenog
59
ocjenjivanje
pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima provjeravanja učenikovog rada
60
prednosti i nedostatci usmene provjere znanja
- prednosti: nastavnik može reagirati na učenikove odgovore, bolja provjera razumijevanja i upotrebe znanja. očekivanje usmenog ispita dovodi do učenja s razumijevanjem
- nedostatci: vremenska neekonomičnost, subjektivnost nastavnika, manje pitanja nego u pisanom ispitu, odabir pitanja ovisi o sreći
61
osobna jednadžba
tendencija ocjenivača ka blagom ili strogom vrednovanju
62
halo efekt
procjenjivanje znanja učenika u skladu s vlastitim mišljenjem o učeniku
63
logička pogreška
nastavnik smatra da su neki sadržaji nužno vezani pa učenik ne može znati neko gradivo bez nekih drugih znanja
64
pogreška sredine
tendencija da svim odgovorima daje ocjene iz sredine ljestvice
65
pogreška diferencijacije
nastavnik pokušava razlikovati znanja koja je nemoguće razlikovati
66
pogreška kontrasta
znanje učenika koji su prethodno ispitani utječu na procjenu znanja učenika ispitanih nakon njiha
67
prilagođavanje kriterija skupini
nastavnik oblikuje kriterije s obzirom na kvalitetu razreda kojem predaje
68
prednosti i nedostatci pismenog ispita znanja
- prednosti: svim učenicima postavljeni isti zadaci, isti režim rada i vrijeme za sve učenike, objektivnije ocjenjivanje u usporedbi s usmenim, obuhvaća više gradiva, vremenski ekonomično
- nedostatci: traži samo poznavanje činjenica bez razumijevanja
69
upravljanje razredom odnosi se na
ponašanje učitelja i faktore organizacije
70
činitelji poticajne razredne/školske okoline
strukturna obilježja škole i razreda, organizacija početka nastave, organizacija radnog vremena, školska i razredna pravila
71
strukturna obilježja razreda
raspored sjedenja i veličina razreda
72
vrste rasporeda sjedenja
klasični, polukružni, modularni
73
optimalno je da veličina razreda ne bude veća od
20 učenika
74
uspješni učitelji
imaju jasan proces upoznavanja učenika s pravilima, uvode pravila grupnom raspravom, duže vrijeme posvećuju upoznavanju pravila, aktivnosti usmjerene na međusobno upoznavanje učenika i na rad s cijelim razredom, brzo izmjenjuju aktivnosti, koriste živopisne materijale, neposredno reagiraju na neprihvatljiva ponašanja
75
vrste školskog vremena
planirano i ostvareno vrijeme
76
ostvareno vrijeme
- vrijeme poučavanja i učenja - vrijeme učeničke uključenosti u poučavanje, vrijeme samostalnog školskog učenja
- vrijeme praznog hoda - priprema za učenje, čekanje na povratnu informaciju, razgovaranje,ometanje
77
instrumenti za uspostavu sigurne školske klime
školske vrijednosti i etički kodeks, razredna pravila, suradničke metode poučavanja, socijalizacijske radionice za učenike, tematski satovi razredne zajednice, suradnja s roditeljima, edukacija za učitelje i roditelje o prevenciji neprihvatljivih ponašanja, školsko savjetovalište
78
pravila o školskim pravilima
- ističu se u kratkim afirmativnim rečenicama
- pravila utvrđena dogovorom (učenici ih se bolje pridržavaju)
- primjeri poželjnih i ne poželjnih ponašanja
- popis sankcija u slučaju kršenja pravila
79
upravljanje razredom povezano je s
uvjerenjima nastavnika, pristupom poučavanju
80
teorija samodeterminacije
najučinkovitiji stil poučavanja uključuje jasnu strukturu i poticanje autonomije
81
stilovi vođenja razreda
kontorola ponašanja - visoka/niska
emocionalno prihvaćanje - nisko/visoko
82
razredna disciplina
- rješavanje svakodnevnih razrednih problema - načelo najmanje intervencije
- rješavanje ozbiljnijih ponašanja - modifikacija neželjenog ponašanja, restitucija
83
restitucija
učenik se suočava s posljedicama kršenja pravila i sam određuje kako će popraviti svoju pogrešku
84
osobni plan upravljanja razredom
filozofija upravljanja razredom, očekivana ponašanja, priprema prije početka školske godine, uređenje učionice, razredna pravila, posljedice kršenja pravila, motivacijske strategije, postupci upravljanja razredom / dnevna rutina, planiranje poučavanja
85
faze Kolbove teorije iskustvenog učenja
konkretno iskustvo, refleksivno opažanje, apstraktna konceptualizacija, aktivno isprobavanje
86
hubermanov model razvoja nastavnika
1. faza: do 3 godine radnog staža, preživljavanje i otkrivanje
2. faza: 4 do 6 godine staža, stabilizacija i konsolidacija
3. faza: 7 do 18 g. staža, harmonička karijerai kriza prof. identiteta
4. faza: 19 do 30 g. staža, spokojnost i konzervativizam
5. faza: nakon 30 g. staža, priprema za izlazak iz profesije
87
berlinerov model učitejske kompetentnosti
početništvo --> napredno početništvo --> temeljna kompetentnost --> djelotvornost --> ekspertnost
88
metode i tehnike koje pospješuju refleksivno učenje
sustavno bilježenje i procjenjivanje iskustva, mape, grupe podrške u učenju i razvoju, akcijsko istraživanje, problemsko učenje, vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje, osobni razvojni planovi, supervizija
89
nasilje
namjerno nanošenje štete drugoj osobi
90
zlostavljanje
tip agresivnog ponašanja koji uključuje: nasilje, razlika u moći, trajanje
91
vrste međuvršnjčkog nasilja
izravno i neizravno
92
oblici elektroničkog zlostavljanja
flaming, cyber uhođenje, catfishing, grooming, sexting, elektroničko klevetanje, happy slapping, online isključivanje, krađa identiteta
