Razvojna psihologija 2 Flashcards
1
Q
def. empatije
A
kompleksan oblik psihološke procjene u kojem se kombiniraju opažanje, pamćenje, znanje i rasuđivanje da bi se stekao uvid u misli i osjećaje drugih
2
Q
kognitivni aspekt
A
obuhvaća sposobnost razumijevanja situacije u kojoj se druga osoba nalazi
3
Q
afektivni aspekt
A
odnosi se na pojavu emocija kod opažača kao reakcije na emocionalni podražaj
4
Q
kognitivni i emocionalni aspekt empatije se pojavljuju…
A
paralelno te su u međusobnoj interakcij
5
Q
2 vrste emocija koje se pojavljuju kao reakcija neke osobe na emocije neke druge osobe
A
- kongruentna emocija
- reaktivna emocija
6
Q
kongruentna emocija
A
ista emocija kao kod druge osobe
7
Q
reaktivna emocija
A
različita emocija od emocije druge osobe
8
Q
kod empatije emocije 2 osobe su
A
iste ili vrlo slične, ali različitog intenziteta
9
Q
empatička briga
A
različite emocije između 2 osobe (suosjećanje, sažaljevanje)
10
Q
emocionalna zaraza
A
nema svijesti o tome da su doživljene emocije vezane uz drugu osobu
11
Q
egocentrična pristranost
A
mislimo da je drugome onako kako bi i nama u toj situaciji bilo
12
Q
osobna uznemirenost
A
-preokupiranost vlastitim neugodnim osjećajima potaknutim razumijevanjem situacije u kojoj se nalazi druga osoba
- smanjuje vjerojatnost da osoba učini nešto čime bi pomogla drugoj osobi
13
Q
u predviđanju ponašanja i osjećaja drugih možemo pogriješiti zbog
A
-egocentrične pristranosti
-osobne uznemirenosti
14
Q
obilježja empatije
A
- kognitivni i afektivni procesi
- kongruentnost emocija
- razlikovanje ja - drugi
15
Q
goldmanova 2 puta do empatije
A
put zrcaljenja i put rekonstrukcije
16
Q
empatija je kombinacija
A
automatskih i kontroliranih procesa
17
Q
2 teorije za razumijevanje kognitivnog aspekta empatije
A
- teorija teorije - na temelju svog iskustva pretpostavljamo ponašanje drugih
- teorija simulacije - lakše ćemo razumijeti kako se netko osjeća ako se stavimo u njegovu poziciju
18
Q
freudova teorija psihoseksualnog razvoja
A
- 5 različitih stadija, svaki uključuje konflikt
- ukoliko se konflikt ne riješi dolazi do fiksacije
- konflikti su vezani uz postizanje seksualnog zadovoljstva
19
Q
psihoseksualni stadiji
A
- oralni - do 18 mj., odvikavanje od sisanja
- analni - do 3.god., analni sfinkte, djetetova sposobnot samokontrole
- falusni - do 5.god., buđenje seksualne želje, edipov konflikt
- stadij latencije - pubertet, nema specifičnih konflita
- genitalni - od puberteta, genitalije, nema konflikta
20
Q
eriksonov teorija psihosocijalnog razvoja
A
- svi ljudi imaju iste osnovne potrebe
- svaki stadij karakterizira kriza
21
Q
eriksonovih 8 stupnjeva razvoja
A
- povjerenje, nepovjerenje
- sram i sumnja
- krivnja, inicijativa
- produktivnost
- konfuzija uloga
- intimnost, izolacija
- stagnacija
- integritet, očaj
22
Q
emocije su definirane pomoću 3 komponente
A
- prepoznatljivi subjektivni osjećaj
- tjelesne promjene
- spremnost za akciju
23
Q
dimenzionalni pristup emocija
A
- ugodne i neugodne
- visoka i niska aktivacija
24
Q
temeljne emocije
A
radost, ljutnja, interes, gađenje, iznenađenje, tuga, strah
25
2 opća stanja pobuđenosti
- privučenost ugodnim podražajima
- povlačenje pred neugodnim podražajima
26
najveći strah u dojenačkoj dobi
strah od nepoznatih osoba
27
emocije višeg reda / emocije samosvjesnosti
- svaka od njih podrazumijeva povredu ili poboljšanje našeg doživljaja samih sebe
- to su: sram, nelagoda, krivnja, zavist i ponos
- pojavljuju se sredinom druge godine
- za njihov razvoj potrebne upute odraslih
28
povratne informacije roditelja
- usmjerene na osobu - jače emocije samosvjesnosti
- umjerene na aktivnost - umjerene razine emocija samosvjesnosti, veća ustrajnost kod teških zadataka
29
socijalno oslanjanje / referenciranje
oslanjanje na emocionalnu reakciju druge osobe za procjenu nejasne ili nesigurne situacije, djeca aktivno traže emocionalne informacije od onih kojima vjeruju
30
školska djeca emocije objašnjavaju referirajući se na
unutarnja stanja, ane na vanjske događaje
31
starija djeca (od 8.god.) svjesnija su
raznolikosti emocionalnih iskustava (da u isto vrijeme mogu osjetiti više emocija različitih intenziteta)
32
do porasta empatije dovode
osjetljivost odraslih na djetetove osjećaje, spremnost odraslih da razgovaraju s djetetom o osjećajima, kognitivni razvoj i socijalna iskustva
33
empatija uključuje složenu interakciju
kognicije i afekta, tj. sposobnost prepoznavanja tuđih osjećaja, zauzimanje tuđe perspektive i suosjećanje s tom osoboma
34
empatije je motivator _____________ ponašanja
prosocijalnog
35
samoregulacija emocija
strategije koje koristimo kako bi intenzitet svojih emocionalnih stanja doveli na ugodnu razinu
36
razvoj emocijonalne samoregulacije ovisi o
razvoju frontalnih režnjeva i podršci skrbnika
37
u dojenačkoj dobi djeca imaju vrlo ograničenu sposobnost
regulacije emocija te ovise o podršci skrbnika
38
razvoj mentalnog predočavanja i jezika u 2. godini
djeca povećavaju svoj rječnik riječima koje se odnose na emocije
39
adaptivni skup strategija
suočavanje usmjereno na problem (kontrola nad ishodom, razmišljanje kako riješiti problem, traženje socijalne podrške)
suočavanje usmjereno na emocije ( nema kontrole nad ishodom, distrakcija ili redefiniranje situacije
40
emocionalna samoefikasnost
osjećaj kontroliranja svojih emocionalnih iskustava
41
kritično razdoblje
ograničeno vremensko razdoblje u kojem pojedinac je pripremljen za usvajanje određenih ponašanja koja služe prilagodbi
42
osjetljivo razdoblje
vrijeme optimalno za pojavu nekih sposobnosti i u kojem je pojedinac posebno osjetljiv na utjecaje iz okoline
43
privrženost
tendencija djeteta da traži bliskost s određenim ljudima i da se osjeća sigurnije u njihovoj prisutnosti
44
sigurno i nesigurno privržena djeca
- sigurno - roditelji usklađuju svoje reakcije potrebama djeteta, djeca sigurna u svoje sposobnosti i slobodna u interakciji s okolinom
- nesigurno - majke reagiraju u skladu s vlastitim potrebama, djeca su ljuta, anksiozna, plašljiva u interakciji sa skrbnicima
45
4 stadija privrženosti
- stadij pretprivrženosti ( od rođenja do 6 tjedana)
- stadij nastanka privrženosti (od 6 tjedana do 6-8 mjeseci)
- stadij jasno uspostavljene privrženosti (do 18-24 mjeseci)
- stvaranje recipročnog odnosa (od 18-24 mjeseci)
46
stadij pretprivrženosti
urođeni signali pomažu u postavljanju kontakta s drugim ljudima, dijete potiče blizinu s osobom, djeca još nisu privržena majci
47
stadij nastanka privrženosti
različite reakcije na poznate i nepoznate osobe, razvoj osjećaja povjerenja, nema protestiranja pri odvajanju od roditelja
48
stadij jasno uspostavljene privrženosti
separacijska anksioznost pri odvajanju od skrbnika, trud d kako bi se zadržao roditelj u blizini, skrbnik kao sigurna baza, tj. emocionalna podrška
49
stadij stvaranja recipročnog odnosa
razumijevanje činitelja koji utječu na dolazak/odlazak roditelja, molbe/pregovaranje/ uvjeravanje s roditeljima
50
tehnika nepoznate situacije
postupak koji se upotrebljava za procjenu kvalitete privrženosti djece u dobi od 1 do 2 godine ( 8 epizoda u kojima se djeca odvajaju od roditelja na kraće vrijeme)
51
sigurna privrženost
djeca pri odvajanju od roditelja mogu, ali ne moraju plakati
kad se roditelj vrati traži kontakt te prestaje plakati
52
izbjegavajuća privrženost
dijete ne reagira posebno na roditelja za vrijeme njegove prisutnosti
nisu uznemirena pri odvajanju
ponašaju se slično prema nepoznatoj osobi kao i prema roditelju
sporo pokazuju zadovljstvo zbog roditeljeva povratka
53
opiruća privrženost
prije odvajanja dijete traži roditeljevu blizinu te ne istražuje okolinu
kad se roditelj vrati pokazuju ljutnju i otpor
54
neorganizirano-neorijentirana privrženost
pri roditeljevu povratki dijete pokazuje niz zbunjenih, proturječnih ponašanja
55
interakcijska usklađenost
oblik komunikacije u kojoj skrbnik reagira na djetetove signale na vremenski dobro usklađen, ritmičan i prikladan način, a emocionalna stanja su usklađena
56
najraniji aspekt pojma o sebi
"ja kao subjekt" ili doživljaj sebe kao činitelja
57
drugi aspekt pojma o sebi
"ja kao objekt", doživljaj sebe kao objekta spoznaje i evaluacije
58
kategorizacijsko samopoimanje
djeca u dobi između 18 i 30 mjeseci kategoriziraju sebe i druge na temelju dobi, tjelesnih obilježja, dobrote, nevaljalosti
59
piagetove 3 faze razvoja samoopisa
- predopreacijska - usmjerenost na sada i ovdje, tjelesne osobine, preferncije, stvari koje posjedujemo
- faza konkretnih operacija - pripadanje kategoriji, ponašajne crte, sposobnosti, osjećaji
- faza formalnih operacija - stavovi, osobine ličnosti, uvjerenja
60
građenje identiteta
definiranje toga tko smo, što vrednujemo i u kojim se smjerovima želimo razvijati u životu
61
kriza identiteta
privremeno razdoblje zbunjenosti i uznemirenosti tijekom kojeg adolescenti eksperimentiraju različitim mogućnostima prije donošenja odluke
o vrijednostima i ciljevima
62
2 kriterija za procjenu napretka u razvoju identiteta
istraživanje i obvezivanje
63
percepcija osobe
način kojim prepoznajemo karakteristike ljudi koje poznajemo
64
idealno ja i stvarno ja
raskorak između njih može dovesti do tuge, depresije i ugroziti samopoštovanje
65
samopoštovanje
prosudbe koje donosimo o vlastitoj vrijednosti
66
4 aspekta samopoštovanja kod djece od 6. do 7. godine
školska kompetencija, socijalna kompetencija, tjelesno/sportska kompetencija i tjelesni izgled
67
opći osjećaj samopoštovanja dovodi do
hijerarhijske strukture samopoštovanja
68
samokontrola
sposobnost odupiranja porivu za upuštanjem u ponašanja koja se socijalno ne odobravaju
69
domene moralnog razvoja
- moralna - temeljni principi dobrog, lošeg i pravde
- konvencionalna - socijalne norme i prihvatljivi načini ponašanja u pojedinim situacijama
- osobna - odluke koje nisu društveno regulirane i ne povređuju prava drugih
70
komponente moralnog razvoja
- emocionalna - snažni osjećaji dovode do empatiziranja s neugodom drugih ili do toga da se osjećamo krivi jer smo uzrok neugode
- kognitivna - razvoj socijalnog razumijevanja kod djece
- ponašajna - doživljavanje moralno bitnih misli i osjećaja
70
piagetova teorija moralnog razvoja
naturalistički i eksperimentalni pristup
71
1. stupanj piagetove teorije moralnog razvoja
početak predoperacijskog razdoblja, djeca ne shvaćaju što je moralnost, dijete prati svoj vlastiti sklop jedinstvenih pravila
72
2. stupanj piagetove teorije moralnog razvoja: moralni realizam
od pete godine, dijete osjeća obvezu da poštuje pravila, ne preispituje ispravnost pravila
73
karaktersitike moralnog rasuđivanja
- objektivna odgovornost - pri procjeni moralnih situacija u obzir uzimaju jedino objektivne (fizičke) posljedice nekog postupka
- bezuvjetna pravda - djeca smatraju sva svako kršenje pravila treba biti kažnjeno
74
3. stupanj piagetove teorije razvoja: moralni relativizam
od 8. do 11. godine, dijete shvaća da su pravila rezultat dogovora među ljudima kako bi jedni drugima pomogli, reciprocitet (ista briga za dobrobit sebe i drugih), prijelaz iz heteronomne u autonomnu moralnost, subjektivna odgovornost (motivi/namjere su jednako važni kao i ishod)
75
kohlbergova teorija moralnog razvoja
6 razvojnih stupnjeva grupirano u 3 razine: predkonvencionalna, konvencionalna i postkonvencionalna
75
4. stupanj Piagetove teorije razvoja
djeca mogu stvarati nova pravila, omogućeno zamišljanje različitih situacija do kojih može doći, ideološki način moralnog prosuđivanja, idealni reciprocitet, zanimanje za opća moralna pitanja
76
predkonvencionalna razina moralnog razvoja
1. stupanj: heteromoralna moralnost
2. stupanj: individualnost i instrumentalnost
77
konvencionalna razina moralnog razvoja
3. stupanj: prilagođavanje drugima
4. stupanj: red i zakon
78
postkonvencionalna razina moralnog razvoja
5. stupanj: društveni ugovor
6. stupanj: univerzalna etička pravila
79
na spremnost na usvajanje društvenih standarda utječu
roditeljski stil discipliniranja, karakteristike djeteta, karakteristike roditelja, dječje gledanje na počinjeno nedjelo
80
indukcija
odrasla osoba pomaže djetetu da razumije osjećaje drugih
81
kako indukcija pomaže djetetu
- daje djeci informaciju kako se ponašati, tu informaciju kasnije mogu iskoristiti
- potiče empatiju i suosjećajnu brigu koje motiviraju prosocijalno ponašanje
- daje djetetu razloge za promjene ponašanja
- dijete stvara scenarij koji ga odvraća od budućih povređivanja
82
altruizam ili prosocijalno ponašanje
način na koji djeca djeluju, a ne samo na koji prosuđuju što je moralno
83
prosocijalno ponašanje - utjecaji
- osobni - razina dječjeg moralnog rasuđivanja, uživljavanje u tuđi položaj
- okolinski - potkrepljivanje, televizijske emisije s prosocijalnim sadržajem
84
socijalno-kognitivna teorija
učenje je promjena u mentalnim procesima koja stvara mogućnost izvođenja određenih ponašanja
85
opservacijsko učenje
modeliranje i vikarijsko učenje
86
modeliranje
- promjene u ponašanju su rezultat promatranja drugih
- direktno - oponašanje
- simboličko - oponašanje ponašanja iz knjiga ili filmova
- sintetizirano - razvijanje ponašanja kombiniranjem dijelova opaženih akcija
- apstraktno - stvaranje sustava pravila opažanjem primjera
87
vikarijsko učenje
učenje na temelju promatranja kako su drugi kažnjeni ili nagrađeni za njihovo ponašanje
88
ishodi opservacijskog učenja
učenje novih ponašanja, usmjeravanje pažnje, poticanje postojećeg ponašanja, mijenjanje inhibicije, izazivanje emocija
89
interakcija sličnosti i kompetentnosti
djeca su sklonija oponašati model koji ovladava nekom situacijom, nego onaj koji je to već uspio
90
bronfenbrenerov bioekološki model razvoja
biološki i okolinski utjecaji koji utječu na pojedinca
91
bronfenbrenerov bioekološki model ljudskog razvoja
pojedinac, mikrosustav, mezosustav, egzosustav, makrosustav
92
mikrosustav (bioekološki model)
pojedincu najbliži sloj, aktivnosti i interakcije u neposrednoj blizini, trajan utjecaj interakcija na razvoj
93
mezosustav (bioekološki model)
veze između mikrosustava, npr. uključenost roditelja u život škole
94
egzosustav (bioekološki model)
socijalne strukuture koje ne obuhvaćaju samog pojedinca, ali imaju utjecaj na njegova iskustva, npr, zdravstvene i socijalne službe
95
makrosustav (bioekološki model)
kulturalne vrijednosti, zakoni, običaji, npr. standardi skrbi za djecu
96
kronosustav
vremenska dimenzija bioekološkog modela, okolina je dinamična i uvijek promjenjiva, ekološke tranzicije npr. prvi posao, rastava braka
97
roditeljski stilovi prema dimenzijama
- roditeljska toplina, količina podrške, ljubav, ohrabrivanje
- roditeljski nadzor
98
4 opća stila roditeljstva
autoritarni, autoritativni, ravnodušni, popustljivi
99
autoritativni roditelji
visoko na dimenziji topline i nadzora, skrbni i osjetljivi, postavljaju jasne granice i održavaju okolinu predvidivom, djeca takvih roditelja su znatiželjna, samouvjerenja, akademski uspješna i nezavisna
100
autoritarni roditelji
niski na dimenziji topline, a visoki na dimenziji nadzora, zahtjevni, stroga kontrola nad djetetom, prijetnje i kazne, djeca takvih roditelja su agresivna, ćudljiva, lako ih je uzrujati
101
popustljivi roditelji
visoki na dimenziji topline, a niski na dimenziji nadzora, puni ljubavi i emocionalno osjetljivi, malo ograničenja, djeca takvih roditelja se nepredvidiva, bez kontrole, impulzivna
102
ravnodušni roditelji
niski na dimenziji topline i nadzora, malo ograničenja, malo pažnje, bez emocionalne podrške, djeca takvih roditelja su neposlušna te se ne ponašaju primjereno u igri i socijalnoj interakciji
103
ključni utjecaju vršnjaka na razvoj
formiranje stavova i vrijednosti, mogućnost za vježbanje socijalnih vještina, emocionalna podrška
104
vršnjačka grupa
skupine koje stvaraju jedinstvene vrijednosti i standarde ponašanja, kao i socijalnu strukturu vođe i sljedbenika
105
vršnjačka kultura
žargon, kodeks odijevanja, mjesta na kojima se provodi vrijeme
106
agresivno ponašanje vršnjaka
dovodi do tjelesne i duševne patnje druge osobe, može dovesti do uništavanje imovine ili tjelesne povrede
107
vrste agresija
instrumentalna i frustracijska (emocionalna)
108
agresivni podtipovi
proaktivno i reaktivno agresivna djeca
109
prijateljstvo
uzajamni odnos koji uključuje druženje, razumijevanje misli i osjećaja te skrb u situaciji potrebe
110
vršnjačko prihvaćanje
pogled grupe na pojedinca, opseg u kojem grupa vršnjaka vidi dijete kao vrijednog socijalnog partnera
111
opće kategorije vršnjačkog prihvaćanja
popularna djeca, odbačena djeca, kontroverzna djeca, zanemarena djeca, prosječno prihvaćena djeca
112
otpornost
adaptivni razvoj pod teškim uvjetima
113
otpornost ovisi o
osobinama djeteta, podržavajućem odnosu s roditeljima, socijalnoj podršci izvan obitelji, podršci zajednice
114
razvoj mozga u srednjem djetinjstvu (6. do 11. godina)
dentriti i aksoni nastavljaju rasti, sinapse se učvršćavaju, rast sive i bijele tvari (brži rast sive tvari kod djece s visokom inteligencijom)
115
reakcije mozga na stres u srednjem djetinjstvu
tijelo reagira na prijetnju nizom biokemijskih reakcija, ekstremni/konstantni stres utječe na razvoj područja mozga koje je povezano s pamćenjem
116
motorički razvoj u srednjem djetinjstvu
- grube motoričke vještine - poboljšana fleksibilnost, ravnoteža i koordinacija, razvijeno bacanje lopte, trčanje, skakanje
- fine motoričke vještine - precizna kontrola malih mišića koji kontroliraju šaku i prste u koordinaciji s očima
- fizička aktivnost - preporučen barem 1 sat dnevne aktivnosti
117
razvoj mozga u adolescenciji (od 11. do 20. godine)
gubitak suvišnih sinapsi, razvoj prefrontalnog korteksa koji je zaslužan za mnog funkcije mišljenja, razvoj dorzolaterlnog korteksa koji je zaslužan za razvoj vještine planiranja i kontrolu impulsa -> promjene mogu potaknuti pojedinca da traži novost, nagrade prije nego što završi sazrijevanje sustava koji kontrolira donošenje odluka i kontrolu impulsa
