Razvojna psihologija 2 Flashcards

1
Q

def. empatije

A

kompleksan oblik psihološke procjene u kojem se kombiniraju opažanje, pamćenje, znanje i rasuđivanje da bi se stekao uvid u misli i osjećaje drugih

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

kognitivni aspekt

A

obuhvaća sposobnost razumijevanja situacije u kojoj se druga osoba nalazi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

afektivni aspekt

A

odnosi se na pojavu emocija kod opažača kao reakcije na emocionalni podražaj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

kognitivni i emocionalni aspekt empatije se pojavljuju…

A

paralelno te su u međusobnoj interakcij

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

2 vrste emocija koje se pojavljuju kao reakcija neke osobe na emocije neke druge osobe

A
  • kongruentna emocija
  • reaktivna emocija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

kongruentna emocija

A

ista emocija kao kod druge osobe

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

reaktivna emocija

A

različita emocija od emocije druge osobe

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

kod empatije emocije 2 osobe su

A

iste ili vrlo slične, ali različitog intenziteta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

empatička briga

A

različite emocije između 2 osobe (suosjećanje, sažaljevanje)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

emocionalna zaraza

A

nema svijesti o tome da su doživljene emocije vezane uz drugu osobu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

egocentrična pristranost

A

mislimo da je drugome onako kako bi i nama u toj situaciji bilo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

osobna uznemirenost

A

-preokupiranost vlastitim neugodnim osjećajima potaknutim razumijevanjem situacije u kojoj se nalazi druga osoba
- smanjuje vjerojatnost da osoba učini nešto čime bi pomogla drugoj osobi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

u predviđanju ponašanja i osjećaja drugih možemo pogriješiti zbog

A

-egocentrične pristranosti
-osobne uznemirenosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

obilježja empatije

A
  • kognitivni i afektivni procesi
  • kongruentnost emocija
  • razlikovanje ja - drugi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

goldmanova 2 puta do empatije

A

put zrcaljenja i put rekonstrukcije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

empatija je kombinacija

A

automatskih i kontroliranih procesa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

2 teorije za razumijevanje kognitivnog aspekta empatije

A
  • teorija teorije - na temelju svog iskustva pretpostavljamo ponašanje drugih
  • teorija simulacije - lakše ćemo razumijeti kako se netko osjeća ako se stavimo u njegovu poziciju
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

freudova teorija psihoseksualnog razvoja

A
  • 5 različitih stadija, svaki uključuje konflikt
  • ukoliko se konflikt ne riješi dolazi do fiksacije
  • konflikti su vezani uz postizanje seksualnog zadovoljstva
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

psihoseksualni stadiji

A
  • oralni - do 18 mj., odvikavanje od sisanja
  • analni - do 3.god., analni sfinkte, djetetova sposobnot samokontrole
  • falusni - do 5.god., buđenje seksualne želje, edipov konflikt
  • stadij latencije - pubertet, nema specifičnih konflita
  • genitalni - od puberteta, genitalije, nema konflikta
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

eriksonov teorija psihosocijalnog razvoja

A
  • svi ljudi imaju iste osnovne potrebe
  • svaki stadij karakterizira kriza
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

eriksonovih 8 stupnjeva razvoja

A
  • povjerenje, nepovjerenje
  • sram i sumnja
  • krivnja, inicijativa
  • produktivnost
  • konfuzija uloga
  • intimnost, izolacija
  • stagnacija
  • integritet, očaj
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

emocije su definirane pomoću 3 komponente

A
  • prepoznatljivi subjektivni osjećaj
  • tjelesne promjene
  • spremnost za akciju
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

dimenzionalni pristup emocija

A
  • ugodne i neugodne
  • visoka i niska aktivacija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

temeljne emocije

A

radost, ljutnja, interes, gađenje, iznenađenje, tuga, strah

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

2 opća stanja pobuđenosti

A
  • privučenost ugodnim podražajima
  • povlačenje pred neugodnim podražajima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

najveći strah u dojenačkoj dobi

A

strah od nepoznatih osoba

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

emocije višeg reda / emocije samosvjesnosti

A
  • svaka od njih podrazumijeva povredu ili poboljšanje našeg doživljaja samih sebe
  • to su: sram, nelagoda, krivnja, zavist i ponos
  • pojavljuju se sredinom druge godine
  • za njihov razvoj potrebne upute odraslih
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

povratne informacije roditelja

A
  • usmjerene na osobu - jače emocije samosvjesnosti
  • umjerene na aktivnost - umjerene razine emocija samosvjesnosti, veća ustrajnost kod teških zadataka
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

socijalno oslanjanje / referenciranje

A

oslanjanje na emocionalnu reakciju druge osobe za procjenu nejasne ili nesigurne situacije, djeca aktivno traže emocionalne informacije od onih kojima vjeruju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

školska djeca emocije objašnjavaju referirajući se na

A

unutarnja stanja, ane na vanjske događaje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

starija djeca (od 8.god.) svjesnija su

A

raznolikosti emocionalnih iskustava (da u isto vrijeme mogu osjetiti više emocija različitih intenziteta)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

do porasta empatije dovode

A

osjetljivost odraslih na djetetove osjećaje, spremnost odraslih da razgovaraju s djetetom o osjećajima, kognitivni razvoj i socijalna iskustva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

empatija uključuje složenu interakciju

A

kognicije i afekta, tj. sposobnost prepoznavanja tuđih osjećaja, zauzimanje tuđe perspektive i suosjećanje s tom osoboma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

empatije je motivator _____________ ponašanja

A

prosocijalnog

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

samoregulacija emocija

A

strategije koje koristimo kako bi intenzitet svojih emocionalnih stanja doveli na ugodnu razinu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

razvoj emocijonalne samoregulacije ovisi o

A

razvoju frontalnih režnjeva i podršci skrbnika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

u dojenačkoj dobi djeca imaju vrlo ograničenu sposobnost

A

regulacije emocija te ovise o podršci skrbnika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

razvoj mentalnog predočavanja i jezika u 2. godini

A

djeca povećavaju svoj rječnik riječima koje se odnose na emocije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

adaptivni skup strategija

A

suočavanje usmjereno na problem (kontrola nad ishodom, razmišljanje kako riješiti problem, traženje socijalne podrške)
suočavanje usmjereno na emocije ( nema kontrole nad ishodom, distrakcija ili redefiniranje situacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

emocionalna samoefikasnost

A

osjećaj kontroliranja svojih emocionalnih iskustava

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

kritično razdoblje

A

ograničeno vremensko razdoblje u kojem pojedinac je pripremljen za usvajanje određenih ponašanja koja služe prilagodbi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

osjetljivo razdoblje

A

vrijeme optimalno za pojavu nekih sposobnosti i u kojem je pojedinac posebno osjetljiv na utjecaje iz okoline

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

privrženost

A

tendencija djeteta da traži bliskost s određenim ljudima i da se osjeća sigurnije u njihovoj prisutnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
44
Q

sigurno i nesigurno privržena djeca

A
  • sigurno - roditelji usklađuju svoje reakcije potrebama djeteta, djeca sigurna u svoje sposobnosti i slobodna u interakciji s okolinom
  • nesigurno - majke reagiraju u skladu s vlastitim potrebama, djeca su ljuta, anksiozna, plašljiva u interakciji sa skrbnicima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
45
Q

4 stadija privrženosti

A
  • stadij pretprivrženosti ( od rođenja do 6 tjedana)
  • stadij nastanka privrženosti (od 6 tjedana do 6-8 mjeseci)
  • stadij jasno uspostavljene privrženosti (do 18-24 mjeseci)
  • stvaranje recipročnog odnosa (od 18-24 mjeseci)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
46
Q

stadij pretprivrženosti

A

urođeni signali pomažu u postavljanju kontakta s drugim ljudima, dijete potiče blizinu s osobom, djeca još nisu privržena majci

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
47
Q

stadij nastanka privrženosti

A

različite reakcije na poznate i nepoznate osobe, razvoj osjećaja povjerenja, nema protestiranja pri odvajanju od roditelja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
48
Q

stadij jasno uspostavljene privrženosti

A

separacijska anksioznost pri odvajanju od skrbnika, trud d kako bi se zadržao roditelj u blizini, skrbnik kao sigurna baza, tj. emocionalna podrška

49
Q

stadij stvaranja recipročnog odnosa

A

razumijevanje činitelja koji utječu na dolazak/odlazak roditelja, molbe/pregovaranje/ uvjeravanje s roditeljima

50
Q

tehnika nepoznate situacije

A

postupak koji se upotrebljava za procjenu kvalitete privrženosti djece u dobi od 1 do 2 godine ( 8 epizoda u kojima se djeca odvajaju od roditelja na kraće vrijeme)

51
Q

sigurna privrženost

A

djeca pri odvajanju od roditelja mogu, ali ne moraju plakati
kad se roditelj vrati traži kontakt te prestaje plakati

52
Q

izbjegavajuća privrženost

A

dijete ne reagira posebno na roditelja za vrijeme njegove prisutnosti
nisu uznemirena pri odvajanju
ponašaju se slično prema nepoznatoj osobi kao i prema roditelju
sporo pokazuju zadovljstvo zbog roditeljeva povratka

53
Q

opiruća privrženost

A

prije odvajanja dijete traži roditeljevu blizinu te ne istražuje okolinu
kad se roditelj vrati pokazuju ljutnju i otpor

54
Q

neorganizirano-neorijentirana privrženost

A

pri roditeljevu povratki dijete pokazuje niz zbunjenih, proturječnih ponašanja

55
Q

interakcijska usklađenost

A

oblik komunikacije u kojoj skrbnik reagira na djetetove signale na vremenski dobro usklađen, ritmičan i prikladan način, a emocionalna stanja su usklađena

56
Q

najraniji aspekt pojma o sebi

A

“ja kao subjekt” ili doživljaj sebe kao činitelja

57
Q

drugi aspekt pojma o sebi

A

“ja kao objekt”, doživljaj sebe kao objekta spoznaje i evaluacije

58
Q

kategorizacijsko samopoimanje

A

djeca u dobi između 18 i 30 mjeseci kategoriziraju sebe i druge na temelju dobi, tjelesnih obilježja, dobrote, nevaljalosti

59
Q

piagetove 3 faze razvoja samoopisa

A
  • predopreacijska - usmjerenost na sada i ovdje, tjelesne osobine, preferncije, stvari koje posjedujemo
  • faza konkretnih operacija - pripadanje kategoriji, ponašajne crte, sposobnosti, osjećaji
  • faza formalnih operacija - stavovi, osobine ličnosti, uvjerenja
60
Q

građenje identiteta

A

definiranje toga tko smo, što vrednujemo i u kojim se smjerovima želimo razvijati u životu

61
Q

kriza identiteta

A

privremeno razdoblje zbunjenosti i uznemirenosti tijekom kojeg adolescenti eksperimentiraju različitim mogućnostima prije donošenja odluke
o vrijednostima i ciljevima

62
Q

2 kriterija za procjenu napretka u razvoju identiteta

A

istraživanje i obvezivanje

63
Q

percepcija osobe

A

način kojim prepoznajemo karakteristike ljudi koje poznajemo

64
Q

idealno ja i stvarno ja

A

raskorak između njih može dovesti do tuge, depresije i ugroziti samopoštovanje

65
Q

samopoštovanje

A

prosudbe koje donosimo o vlastitoj vrijednosti

66
Q

4 aspekta samopoštovanja kod djece od 6. do 7. godine

A

školska kompetencija, socijalna kompetencija, tjelesno/sportska kompetencija i tjelesni izgled

67
Q

opći osjećaj samopoštovanja dovodi do

A

hijerarhijske strukture samopoštovanja

68
Q

samokontrola

A

sposobnost odupiranja porivu za upuštanjem u ponašanja koja se socijalno ne odobravaju

69
Q

domene moralnog razvoja

A
  • moralna - temeljni principi dobrog, lošeg i pravde
  • konvencionalna - socijalne norme i prihvatljivi načini ponašanja u pojedinim situacijama
  • osobna - odluke koje nisu društveno regulirane i ne povređuju prava drugih
70
Q

komponente moralnog razvoja

A
  • emocionalna - snažni osjećaji dovode do empatiziranja s neugodom drugih ili do toga da se osjećamo krivi jer smo uzrok neugode
  • kognitivna - razvoj socijalnog razumijevanja kod djece
  • ponašajna - doživljavanje moralno bitnih misli i osjećaja
70
Q

piagetova teorija moralnog razvoja

A

naturalistički i eksperimentalni pristup

71
Q
  1. stupanj piagetove teorije moralnog razvoja
A

početak predoperacijskog razdoblja, djeca ne shvaćaju što je moralnost, dijete prati svoj vlastiti sklop jedinstvenih pravila

72
Q
  1. stupanj piagetove teorije moralnog razvoja: moralni realizam
A

od pete godine, dijete osjeća obvezu da poštuje pravila, ne preispituje ispravnost pravila

73
Q

karaktersitike moralnog rasuđivanja

A
  • objektivna odgovornost - pri procjeni moralnih situacija u obzir uzimaju jedino objektivne (fizičke) posljedice nekog postupka
  • bezuvjetna pravda - djeca smatraju sva svako kršenje pravila treba biti kažnjeno
74
Q
  1. stupanj piagetove teorije razvoja: moralni relativizam
A

od 8. do 11. godine, dijete shvaća da su pravila rezultat dogovora među ljudima kako bi jedni drugima pomogli, reciprocitet (ista briga za dobrobit sebe i drugih), prijelaz iz heteronomne u autonomnu moralnost, subjektivna odgovornost (motivi/namjere su jednako važni kao i ishod)

75
Q

kohlbergova teorija moralnog razvoja

A

6 razvojnih stupnjeva grupirano u 3 razine: predkonvencionalna, konvencionalna i postkonvencionalna

75
Q
  1. stupanj Piagetove teorije razvoja
A

djeca mogu stvarati nova pravila, omogućeno zamišljanje različitih situacija do kojih može doći, ideološki način moralnog prosuđivanja, idealni reciprocitet, zanimanje za opća moralna pitanja

76
Q

predkonvencionalna razina moralnog razvoja

A
  1. stupanj: heteromoralna moralnost
  2. stupanj: individualnost i instrumentalnost
77
Q

konvencionalna razina moralnog razvoja

A
  1. stupanj: prilagođavanje drugima
  2. stupanj: red i zakon
78
Q

postkonvencionalna razina moralnog razvoja

A
  1. stupanj: društveni ugovor
  2. stupanj: univerzalna etička pravila
79
Q

na spremnost na usvajanje društvenih standarda utječu

A

roditeljski stil discipliniranja, karakteristike djeteta, karakteristike roditelja, dječje gledanje na počinjeno nedjelo

80
Q

indukcija

A

odrasla osoba pomaže djetetu da razumije osjećaje drugih

81
Q

kako indukcija pomaže djetetu

A
  • daje djeci informaciju kako se ponašati, tu informaciju kasnije mogu iskoristiti
  • potiče empatiju i suosjećajnu brigu koje motiviraju prosocijalno ponašanje
  • daje djetetu razloge za promjene ponašanja
  • dijete stvara scenarij koji ga odvraća od budućih povređivanja
82
Q

altruizam ili prosocijalno ponašanje

A

način na koji djeca djeluju, a ne samo na koji prosuđuju što je moralno

83
Q

prosocijalno ponašanje - utjecaji

A
  • osobni - razina dječjeg moralnog rasuđivanja, uživljavanje u tuđi položaj
  • okolinski - potkrepljivanje, televizijske emisije s prosocijalnim sadržajem
84
Q

socijalno-kognitivna teorija

A

učenje je promjena u mentalnim procesima koja stvara mogućnost izvođenja određenih ponašanja

85
Q

opservacijsko učenje

A

modeliranje i vikarijsko učenje

86
Q

modeliranje

A
  • promjene u ponašanju su rezultat promatranja drugih
  • direktno - oponašanje
  • simboličko - oponašanje ponašanja iz knjiga ili filmova
  • sintetizirano - razvijanje ponašanja kombiniranjem dijelova opaženih akcija
  • apstraktno - stvaranje sustava pravila opažanjem primjera
87
Q

vikarijsko učenje

A

učenje na temelju promatranja kako su drugi kažnjeni ili nagrađeni za njihovo ponašanje

88
Q

ishodi opservacijskog učenja

A

učenje novih ponašanja, usmjeravanje pažnje, poticanje postojećeg ponašanja, mijenjanje inhibicije, izazivanje emocija

89
Q

interakcija sličnosti i kompetentnosti

A

djeca su sklonija oponašati model koji ovladava nekom situacijom, nego onaj koji je to već uspio

90
Q

bronfenbrenerov bioekološki model razvoja

A

biološki i okolinski utjecaji koji utječu na pojedinca

91
Q

bronfenbrenerov bioekološki model ljudskog razvoja

A

pojedinac, mikrosustav, mezosustav, egzosustav, makrosustav

92
Q

mikrosustav (bioekološki model)

A

pojedincu najbliži sloj, aktivnosti i interakcije u neposrednoj blizini, trajan utjecaj interakcija na razvoj

93
Q

mezosustav (bioekološki model)

A

veze između mikrosustava, npr. uključenost roditelja u život škole

94
Q

egzosustav (bioekološki model)

A

socijalne strukuture koje ne obuhvaćaju samog pojedinca, ali imaju utjecaj na njegova iskustva, npr, zdravstvene i socijalne službe

95
Q

makrosustav (bioekološki model)

A

kulturalne vrijednosti, zakoni, običaji, npr. standardi skrbi za djecu

96
Q

kronosustav

A

vremenska dimenzija bioekološkog modela, okolina je dinamična i uvijek promjenjiva, ekološke tranzicije npr. prvi posao, rastava braka

97
Q

roditeljski stilovi prema dimenzijama

A
  • roditeljska toplina, količina podrške, ljubav, ohrabrivanje
  • roditeljski nadzor
98
Q

4 opća stila roditeljstva

A

autoritarni, autoritativni, ravnodušni, popustljivi

99
Q

autoritativni roditelji

A

visoko na dimenziji topline i nadzora, skrbni i osjetljivi, postavljaju jasne granice i održavaju okolinu predvidivom, djeca takvih roditelja su znatiželjna, samouvjerenja, akademski uspješna i nezavisna

100
Q

autoritarni roditelji

A

niski na dimenziji topline, a visoki na dimenziji nadzora, zahtjevni, stroga kontrola nad djetetom, prijetnje i kazne, djeca takvih roditelja su agresivna, ćudljiva, lako ih je uzrujati

101
Q

popustljivi roditelji

A

visoki na dimenziji topline, a niski na dimenziji nadzora, puni ljubavi i emocionalno osjetljivi, malo ograničenja, djeca takvih roditelja se nepredvidiva, bez kontrole, impulzivna

102
Q

ravnodušni roditelji

A

niski na dimenziji topline i nadzora, malo ograničenja, malo pažnje, bez emocionalne podrške, djeca takvih roditelja su neposlušna te se ne ponašaju primjereno u igri i socijalnoj interakciji

103
Q

ključni utjecaju vršnjaka na razvoj

A

formiranje stavova i vrijednosti, mogućnost za vježbanje socijalnih vještina, emocionalna podrška

104
Q

vršnjačka grupa

A

skupine koje stvaraju jedinstvene vrijednosti i standarde ponašanja, kao i socijalnu strukturu vođe i sljedbenika

105
Q

vršnjačka kultura

A

žargon, kodeks odijevanja, mjesta na kojima se provodi vrijeme

106
Q

agresivno ponašanje vršnjaka

A

dovodi do tjelesne i duševne patnje druge osobe, može dovesti do uništavanje imovine ili tjelesne povrede

107
Q

vrste agresija

A

instrumentalna i frustracijska (emocionalna)

108
Q

agresivni podtipovi

A

proaktivno i reaktivno agresivna djeca

109
Q

prijateljstvo

A

uzajamni odnos koji uključuje druženje, razumijevanje misli i osjećaja te skrb u situaciji potrebe

110
Q

vršnjačko prihvaćanje

A

pogled grupe na pojedinca, opseg u kojem grupa vršnjaka vidi dijete kao vrijednog socijalnog partnera

111
Q

opće kategorije vršnjačkog prihvaćanja

A

popularna djeca, odbačena djeca, kontroverzna djeca, zanemarena djeca, prosječno prihvaćena djeca

112
Q

otpornost

A

adaptivni razvoj pod teškim uvjetima

113
Q

otpornost ovisi o

A

osobinama djeteta, podržavajućem odnosu s roditeljima, socijalnoj podršci izvan obitelji, podršci zajednice

114
Q

razvoj mozga u srednjem djetinjstvu (6. do 11. godina)

A

dentriti i aksoni nastavljaju rasti, sinapse se učvršćavaju, rast sive i bijele tvari (brži rast sive tvari kod djece s visokom inteligencijom)

115
Q

reakcije mozga na stres u srednjem djetinjstvu

A

tijelo reagira na prijetnju nizom biokemijskih reakcija, ekstremni/konstantni stres utječe na razvoj područja mozga koje je povezano s pamćenjem

116
Q

motorički razvoj u srednjem djetinjstvu

A
  • grube motoričke vještine - poboljšana fleksibilnost, ravnoteža i koordinacija, razvijeno bacanje lopte, trčanje, skakanje
  • fine motoričke vještine - precizna kontrola malih mišića koji kontroliraju šaku i prste u koordinaciji s očima
  • fizička aktivnost - preporučen barem 1 sat dnevne aktivnosti
117
Q

razvoj mozga u adolescenciji (od 11. do 20. godine)

A

gubitak suvišnih sinapsi, razvoj prefrontalnog korteksa koji je zaslužan za mnog funkcije mišljenja, razvoj dorzolaterlnog korteksa koji je zaslužan za razvoj vještine planiranja i kontrolu impulsa -> promjene mogu potaknuti pojedinca da traži novost, nagrade prije nego što završi sazrijevanje sustava koji kontrolira donošenje odluka i kontrolu impulsa