SISTEMATIKA BILJAKA Flashcards

1
Q

Sistematika biljaka?

A

Botanička disciplina koja na osnovu morfoloških osobina biljaka ustanovljava njihovo srodstvo, opisuje ih i sređuje u sistem koji odražava njihovu filoeniju. Opisano oko 370 000 vrsta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Sistematske jedinice (taksoni)?

A

vrsta (species)- osnovna jedinica, skup pokoljenja proizašlih iz opšteg pretka, pod uticajem sredine i borbe za opstanak
rod (genus)- vrste sa zajedničkim osobinama
familija (familia)- rodovi sa zajedničkim karakteristikama
red (ordo)- familije srodne po osobinama
klasa (classis)- više sličnih redova
razdeo (divisio)- više sličnih klasa
niže sis. jed.:
podvrsta (subspecies)
varijetet (varietas)
forma (forma, morpha)- ne nasleđuju se osobine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Botanička nomenklatura?

A

Podatke o biljkama nalazimo kod starih Grka i Rimljana. U Novom veku se pojavljuju biljni sistemi. Karl Line uvodi binarnu nomenklaturu. Ona podrazumeva označavanje naziva roda (velikim slovom) i vrste (malim slovom). Nastavci za kategorije:
razdeo- phyta
klasa- opsyda
red- ales
familija- aceae
prirodni sistemi- razvrstavaju biljke na osnovu građe
filogenetski sistemi- objašnjavaju njihovo poreklo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Metode i principi u determinaciji biljaka?

A

Da bi se biljka determinisala potrebni su njeni delovi u različitim fazama razvića. Može se vršiti na svezem biljnom materijalu, herbarijumi, kulture ili vodene kulture. Neophodni su ključevi, pri njihovoj izradi se koristi princip dihotomije. Stepenovanje karaktera od opšteg ka posebnom. Stepen se dihotomo razilazi na 2 dela (tezu i antitezu). Prema Wittaker-u (1969) 5 carstava:

  1. Monera (Procariota)
  2. Protista (Eucariota)
  3. Fungi (gljive, višećelijske Eucariota)
  4. Planta (više biljke)
  5. Animalia (životinje)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Carstvo Monera (Procariota)?

A

Spadaju bakterije, virusi i modrozelene alge. Najstariji organizmi bez oformljenog jedra. Poseduju nasledni materijal i ribozome.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Bakterije?

A

Sitni jednoćelijski organizmi, čvrst ćel. zid, bez plastida i mitohondrija. U citoplazmi ribozom i mezozom. Hrane se heterotrofno, retko autotrofno (bakteriohlorofil). Oblici: koka, bacila, vibriona i spirali. razmnožavanje deobom i polno (transdukcija). Značaj:
saprofitski oblici- truljenje (mineralizacija), vrenje
patogeni oblici- izazivaju oboljenja lučenjem toksina
aerobne bakterije- vezuju elementarni N iz vazduha

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Virusi?

A

Nastanjuju citoplazmu kao paraziti. Od proteinskog omotača i nukleinskih kis. Izazivaju oboljena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Modrozelene alge?

A

U slatkim i slanim vodama, vlažno zemljište, stene i zidine kao epifite i parazitske forme. Jednoćelijski, kolonijalni i končasti, oblici sa ćel. zidom i hromatoplazmom. DNK bez jedrove opne. Razmnožavanje:
jednoćel.- deobom
končasti- fragmentacijom
Planktonski način života i osnova su lanca ishrane u vodenim ekoksis. koje obogaćuju sa O2. Spsobnost fiksacije atmosferskog N.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Carstvo Protista (Eucariota)?

A

Organizmi sa oformljenim jedrom. Od modrozelenih algi nastale alge sa složenijom građom, a dele se na:
zlataste i silikatne- proizvode org. mat., lanac ishrane, silikatne su indikatori čistoće vode
mrke- iz tela jod, od pepela krupnih đubrivo sa velikim % kalijuma
crvene- ishrana, agaragar (održava vlažnost)
žutozelene,euglenoidne, zelene i pršljenčice
smatra se, kopnene bilje od zelenih algi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Carstvo Fungi (gljive)?

A

gljive i lišajevi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Gljive (Fungi)?

A

Saprofitski ili parazitski heterotrofni organizmi bez pigmenata. Kod složenijih oblika micelijumi sa hifama. Ćel. imaju ćel. zid od hitina, citoplazma ima skoro sve organele. Razmnožavanje: bespolno (sporama, fragmentacijom, pupljenjem) i polno (kopulacijom).
2 razdela:
1. Myxsomycota- sluzave gljive
2. Eumycota- prave gljive

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Razdeo Myxsomycota (sluzave gljive)?

A

Nemaju jasno izdiferenciran ćel. zid. Telo sastavljeno od sluzave protoplazmatične mase. Na trulim panjevima i lišću hraneći se bakterijama i org. mat.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Razdeo Eumycota (prave gljive)?

A

Sadrže hife (bazbojni granati konci ili cevčice), pravi ćel. zid, vakuola, nema plastida, ostalo kako kod biljke. Hife rastu vršnim delom, gusto se granaju i grade micelijum.
5 podrazdela, 3 najčešća: Zygomycotina, Ascomycotyna i Basidiomycotina.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Zygomycotina?

A

Suvozemni ekosis., manje vode. Višejedarni micelijum. Razmožavaju se na namirnicama izazivajući buđanje (Mucor), sporama ili polnim putem.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Ascomycotyna?

A

Višećel. micelijum, postojanje askusa (ascus) u kome se razvijaju spore posle oplođenja. U njih spadaju: kvasci (fermentacija), Penicillium (antibiotik), pepelnice (paraziti biljaka, apscorpcioni org.-haustorije)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Basidiomycotina?

A

Obrazuju se spore na bazidijama (homologe askusima). Micelijum se razvija podzemno, a nadzemno mesnato plodonosno telo (od drške i šešira). Sa donje strane šešira zrakasto poređani listići (od hifa) na čijim vrhovima su bazidije sa bazidiosporama. Spore u velikom broju, raznosi ih vetar. Jestive i otrovne. Neke su paraziti (pretežno na biljkama)
smrčak, vrganj, rudnjača, sunčanica

17
Q

Lišajevi (Lichneophyta)?

A

Nastanjuju drveće, zemlju, stene… Telo od gljive (najčešće askomikotina) i alge (zelene ili modrozelene) u simbiozi. Alga od gljive vodu, gljiva od alge ugljene hidrate. Deo gljive je mikobiont, a alge fotobiont. Razmnožavanje vegetativnim putem, odvajanjem talusa ili obrazovanjem soredija i izidija. Podela na koraste, listaste i žbunaste. Pionirske vrste.

18
Q

Carstvo Planta (više biljke)?

A

mahovine, paprati, golosemenice i skrivenosemenice

19
Q

Razdeo mahovina (Bryophyta)?

A

visegodišnje zeljaste biljke
nastanjuju vlažna staništa
neke su puzeće i imaju talus, druge izdiferencirano stablo i list
umesto korena rizoidi,
ženski polni org.- arhegonije, muški- anteridije
izražena smena generacija, gametofit dominirajuća
3 klase: antocerotopside (Anthocerotopsida), jetrenjače (Marchantiopsida) i klasa pravih mahovina (Bryopsida)

20
Q

Razdeo paprati (Polypodiophyta)?

A

imaju koren, stablo i list
predstavlja sporofit generaciju
od stabla (uglavno podzemno (rizom)) i krupnih listova
od rizoma se pružaju pravi korenovi
izražena smena generacija, gametofit sveden na telašce (protalijum), na njemu se obrazuju anteridije i arhegonije
oplođenje preko kapljica vode
na listovima sporangije sa sporama (tom prilikom se obavlja mejoza)
nastaju 2n spore koje raznosi vetar
na pogodnom tlu klija u protalijum
razdeli:
prečice. rastavići, prave paprati…

21
Q

Odeljak Spermatophyta (semenice)?

A

najsavršenije kormofite
2 razdela: Pinophyta- golosemenice, Magnoliophyta- skrivenosemenice
gametofit kao deo sporofita, smena generacija nije jasno izražena
obrazovanje semena u plodu iz semenog zametka

22
Q

Razdeo Pinophyta (golosemenice)?

A

6 klasa, najznačajnija Pinopsida, Cycadopsida nekada rasprostranjena, danas 10 rodova (tropi)

23
Q

Klasa Pinopsida?

A

drvene biljke sa monopodijalnim grananjem
listovi igličasti ili ljuspasti
dobro razvijen korenov sistem
sekundarno debljanje stabla i korena
u kori sitaste cevi
cvetovi jednopolni, biljke jednodome (ređe dvodome)
semeni zametak go
muški cvetovi pojedinačni ili šišarica, ženski šišarica
familija Pinacea

24
Q

Klasa Cycadopsida?

A

iz gornjeg devona

u vegetaciji nemaju ulogu

25
Razdeo Magnoliophyta (skrivenosemenice)?
semeni zametak u plodniku tučka iz semenog zametka- seme, iz plodnika tučka- plod 2 klase: Magnoliopsida- dikotiledone biljke Liliopsida- monokotiledone biljke
26
Klasa Magnoliopsida (dikotiledone biljke)?
2 kotiledona glavni koren dobro razvijen sudovni snopići koncentrični i otvoreni
27
Familija ljutića (Ranunculaceae)?
listovi često deljeni i nazmenično postavljeni cvetovi aktinomorfne građe i hermafroditni prašnici i tučkovi spiralno raspoređeni nektarije u osnovi cveta plod je mešak, orašica i retko bobica kukurek, žavornjak, breberina, jedić, ljutić...
28
Familija bukve (Fagaceae)?
drveće i žbunje sa prostim, nazubljenim i režjevitim listovima, spiralno raspoređenim cvetovi jedopolni, biljke jednodome muški cvetovi skupljeni u cvasti rese ili loptaste cevi perijant čašicolik ženski cvetovi pojedinačni ili 3 u cvasti plod je sinkarpna orašica od priperaka- kupula (žir) 3 roda: bukva, hrast i pitomi kesten
29
Familija breza (Betulaceae)?
``` drveće i žbunje sa prostim, spiralno ras. listovima cvetovi jednopolni, biljke jednodome muški cvetovi u cvasti, oblik rese u pazuhu spiralno ras. ljuspi, prašnici ženski cvetovi isto u resama tučak od 2 oplodna listića plod je orašica sa krilcima rodovi: breza, jova, leska i grab ```
30
Familija kupusa (Brassicaceae)?
jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje biljke sa naizmenično raspoređenim listovima koji mogu biti celi, nazubljeni ili perasto deljeni cvetovi su hermafroditni, po 4 čašična i krunična listića prašnika je 6 (4 duža) plod je ljuska ili ljuščica kupus, keleraba, kelj,.. šeboj, lunarija,...
31
Familija ruža (Rosaceae)?
1god, 2god i višegod. biljke sa naizmenično raspoređenim listovima cvetovi dvopolni, dvodomi časica i krunica od 5 listića veliki br. prašnika, spiralno ras. na konusnoj loži plodovi su mešak, orašica, bobica ili koštunica divlja ruža, jagoda, jabuka, kruška
32
Familija leptirnjača (Fabaceae)
1god, 2god i višegod. biljke listovi složeni, perasti, prstasti ili tročlani, retko nedeljeni kod nekih predstavnika (zeljastih) metamorfozirali u rašljike za prihvatanje cvetovi složeni u grozdaste, klasaste i glavičaste cvasti, leptirasog oblika (5 čaš. i 5 krun. listića) zastavica- gornji k. listić krila- bočni k. listići lađica- donji k. listići (srasli) prašnika 9 u snopiću i 1 sobodan plod je mahuna drvenast- bagrem zeljasti- detelina lucerka, graor, pasulj, soja korenov sis. u simbiozi sa bakterijama ispaša pčela
33
Familija lanilista (Scrophulariaceae)?
višegodišnje biljke prosti listovi cvetovi pazušni, dvopolni skupljeni u metličaste cvasti časica je trajuća krunica zračnih cvetova od 5 listića, kod zigomorfnih je dvousnata plod je čaura, ređe bobica zevalice, divizme, lanilist...
34
Familiija usnatica (Lamiaceae)?
``` sadrže aromatične supstance stabljika na preseku četvorouglasta listovi naspramni, unakrsno raspoređeni cvetovi složeni u dihazije čašica od 5(4) srasla listića krunica od listića oblika usne plod je merikarpijum majkina dušica, nana, žalfija ```
35
Familiija glavočika (Asteraceae)?
``` višegod. zeljaste biljke listovi bez zalisaka, celi ili deljeni cvetovi dvojaki, cevasti sa zračom simetrijom i jezičasti sa zigomorfnom simetrijom, dvopolni, s. u glavičaste cvasti u gornjem delu u donjem zeleni listići opšte čašice cevasti cvetovi imaju čašicu deljenu na dlačice, krunicu u obliku cevi od 5 listića, 5 prašnika i tučak od 2 oplodna listića krunični listići srasli plod je ahenija maslačak, hajdučka trava ```
36
Klasa Liliopsida (monokotiledone biljke)?
zeljaste višegodišnje biljke histološki sadrže primarna tkiva nemaju kambijum sekundarno ne debljaju
37
Familija ljiljana (Liliaceae)?
razvijeni rizomi,lukovice ili krtolaste lukovice listovi sa celim obodom cvetovi hermafroditni, ređe jednopolni, sa paralelnom nervaturom cvetni omotač koloričan, 6 listića plod je čaura ređe bobica lukovi krinovi, presličice, đurđevak
38
Familiija šaševa (Cyperaceae)?
``` višegodišnje, busenaste biljke, kosmopolitski raspoređene podzemno stablo u obilku granatog rizoma nadzemno, trostrano sa uzanim listovima lisni rukavac obuhvata stabljiku cvetovi bez omotača u klasastim cvastima plod je orašica vlažna i močvarna staništa ```
39
Familiija trava (Poaceae)?
višegod. biljke žiličast korenov sis. stabljika sa čvorovima listovi naizmenični, od rukavca i lisne ploče- liske na prelazu iz rukavca u lisku, jezičak- ligula cvetovi obavijeni plevama i plevicama, grupisani u klasove plod je krupa žitarice, šećerna trska...