SISTEMATIKA BILJAKA Flashcards
Sistematika biljaka?
Botanička disciplina koja na osnovu morfoloških osobina biljaka ustanovljava njihovo srodstvo, opisuje ih i sređuje u sistem koji odražava njihovu filoeniju. Opisano oko 370 000 vrsta.
Sistematske jedinice (taksoni)?
vrsta (species)- osnovna jedinica, skup pokoljenja proizašlih iz opšteg pretka, pod uticajem sredine i borbe za opstanak
rod (genus)- vrste sa zajedničkim osobinama
familija (familia)- rodovi sa zajedničkim karakteristikama
red (ordo)- familije srodne po osobinama
klasa (classis)- više sličnih redova
razdeo (divisio)- više sličnih klasa
niže sis. jed.:
podvrsta (subspecies)
varijetet (varietas)
forma (forma, morpha)- ne nasleđuju se osobine
Botanička nomenklatura?
Podatke o biljkama nalazimo kod starih Grka i Rimljana. U Novom veku se pojavljuju biljni sistemi. Karl Line uvodi binarnu nomenklaturu. Ona podrazumeva označavanje naziva roda (velikim slovom) i vrste (malim slovom). Nastavci za kategorije:
razdeo- phyta
klasa- opsyda
red- ales
familija- aceae
prirodni sistemi- razvrstavaju biljke na osnovu građe
filogenetski sistemi- objašnjavaju njihovo poreklo
Metode i principi u determinaciji biljaka?
Da bi se biljka determinisala potrebni su njeni delovi u različitim fazama razvića. Može se vršiti na svezem biljnom materijalu, herbarijumi, kulture ili vodene kulture. Neophodni su ključevi, pri njihovoj izradi se koristi princip dihotomije. Stepenovanje karaktera od opšteg ka posebnom. Stepen se dihotomo razilazi na 2 dela (tezu i antitezu). Prema Wittaker-u (1969) 5 carstava:
- Monera (Procariota)
- Protista (Eucariota)
- Fungi (gljive, višećelijske Eucariota)
- Planta (više biljke)
- Animalia (životinje)
Carstvo Monera (Procariota)?
Spadaju bakterije, virusi i modrozelene alge. Najstariji organizmi bez oformljenog jedra. Poseduju nasledni materijal i ribozome.
Bakterije?
Sitni jednoćelijski organizmi, čvrst ćel. zid, bez plastida i mitohondrija. U citoplazmi ribozom i mezozom. Hrane se heterotrofno, retko autotrofno (bakteriohlorofil). Oblici: koka, bacila, vibriona i spirali. razmnožavanje deobom i polno (transdukcija). Značaj:
saprofitski oblici- truljenje (mineralizacija), vrenje
patogeni oblici- izazivaju oboljenja lučenjem toksina
aerobne bakterije- vezuju elementarni N iz vazduha
Virusi?
Nastanjuju citoplazmu kao paraziti. Od proteinskog omotača i nukleinskih kis. Izazivaju oboljena.
Modrozelene alge?
U slatkim i slanim vodama, vlažno zemljište, stene i zidine kao epifite i parazitske forme. Jednoćelijski, kolonijalni i končasti, oblici sa ćel. zidom i hromatoplazmom. DNK bez jedrove opne. Razmnožavanje:
jednoćel.- deobom
končasti- fragmentacijom
Planktonski način života i osnova su lanca ishrane u vodenim ekoksis. koje obogaćuju sa O2. Spsobnost fiksacije atmosferskog N.
Carstvo Protista (Eucariota)?
Organizmi sa oformljenim jedrom. Od modrozelenih algi nastale alge sa složenijom građom, a dele se na:
zlataste i silikatne- proizvode org. mat., lanac ishrane, silikatne su indikatori čistoće vode
mrke- iz tela jod, od pepela krupnih đubrivo sa velikim % kalijuma
crvene- ishrana, agaragar (održava vlažnost)
žutozelene,euglenoidne, zelene i pršljenčice
smatra se, kopnene bilje od zelenih algi
Carstvo Fungi (gljive)?
gljive i lišajevi
Gljive (Fungi)?
Saprofitski ili parazitski heterotrofni organizmi bez pigmenata. Kod složenijih oblika micelijumi sa hifama. Ćel. imaju ćel. zid od hitina, citoplazma ima skoro sve organele. Razmnožavanje: bespolno (sporama, fragmentacijom, pupljenjem) i polno (kopulacijom).
2 razdela:
1. Myxsomycota- sluzave gljive
2. Eumycota- prave gljive
Razdeo Myxsomycota (sluzave gljive)?
Nemaju jasno izdiferenciran ćel. zid. Telo sastavljeno od sluzave protoplazmatične mase. Na trulim panjevima i lišću hraneći se bakterijama i org. mat.
Razdeo Eumycota (prave gljive)?
Sadrže hife (bazbojni granati konci ili cevčice), pravi ćel. zid, vakuola, nema plastida, ostalo kako kod biljke. Hife rastu vršnim delom, gusto se granaju i grade micelijum.
5 podrazdela, 3 najčešća: Zygomycotina, Ascomycotyna i Basidiomycotina.
Zygomycotina?
Suvozemni ekosis., manje vode. Višejedarni micelijum. Razmožavaju se na namirnicama izazivajući buđanje (Mucor), sporama ili polnim putem.
Ascomycotyna?
Višećel. micelijum, postojanje askusa (ascus) u kome se razvijaju spore posle oplođenja. U njih spadaju: kvasci (fermentacija), Penicillium (antibiotik), pepelnice (paraziti biljaka, apscorpcioni org.-haustorije)
Basidiomycotina?
Obrazuju se spore na bazidijama (homologe askusima). Micelijum se razvija podzemno, a nadzemno mesnato plodonosno telo (od drške i šešira). Sa donje strane šešira zrakasto poređani listići (od hifa) na čijim vrhovima su bazidije sa bazidiosporama. Spore u velikom broju, raznosi ih vetar. Jestive i otrovne. Neke su paraziti (pretežno na biljkama)
smrčak, vrganj, rudnjača, sunčanica
Lišajevi (Lichneophyta)?
Nastanjuju drveće, zemlju, stene… Telo od gljive (najčešće askomikotina) i alge (zelene ili modrozelene) u simbiozi. Alga od gljive vodu, gljiva od alge ugljene hidrate. Deo gljive je mikobiont, a alge fotobiont. Razmnožavanje vegetativnim putem, odvajanjem talusa ili obrazovanjem soredija i izidija. Podela na koraste, listaste i žbunaste. Pionirske vrste.
Carstvo Planta (više biljke)?
mahovine, paprati, golosemenice i skrivenosemenice
Razdeo mahovina (Bryophyta)?
visegodišnje zeljaste biljke
nastanjuju vlažna staništa
neke su puzeće i imaju talus, druge izdiferencirano stablo i list
umesto korena rizoidi,
ženski polni org.- arhegonije, muški- anteridije
izražena smena generacija, gametofit dominirajuća
3 klase: antocerotopside (Anthocerotopsida), jetrenjače (Marchantiopsida) i klasa pravih mahovina (Bryopsida)
Razdeo paprati (Polypodiophyta)?
imaju koren, stablo i list
predstavlja sporofit generaciju
od stabla (uglavno podzemno (rizom)) i krupnih listova
od rizoma se pružaju pravi korenovi
izražena smena generacija, gametofit sveden na telašce (protalijum), na njemu se obrazuju anteridije i arhegonije
oplođenje preko kapljica vode
na listovima sporangije sa sporama (tom prilikom se obavlja mejoza)
nastaju 2n spore koje raznosi vetar
na pogodnom tlu klija u protalijum
razdeli:
prečice. rastavići, prave paprati…
Odeljak Spermatophyta (semenice)?
najsavršenije kormofite
2 razdela: Pinophyta- golosemenice, Magnoliophyta- skrivenosemenice
gametofit kao deo sporofita, smena generacija nije jasno izražena
obrazovanje semena u plodu iz semenog zametka
Razdeo Pinophyta (golosemenice)?
6 klasa, najznačajnija Pinopsida, Cycadopsida nekada rasprostranjena, danas 10 rodova (tropi)
Klasa Pinopsida?
drvene biljke sa monopodijalnim grananjem
listovi igličasti ili ljuspasti
dobro razvijen korenov sistem
sekundarno debljanje stabla i korena
u kori sitaste cevi
cvetovi jednopolni, biljke jednodome (ređe dvodome)
semeni zametak go
muški cvetovi pojedinačni ili šišarica, ženski šišarica
familija Pinacea
Klasa Cycadopsida?
iz gornjeg devona
u vegetaciji nemaju ulogu