Sedmica 1 Flashcards

1
Q

Šta je genetika šumskog drveća

A

Genetika šumskog drveća je naučno područje biologije koja se bavi problemom nasljeđivanja i varijabilnosti šumskog drveća.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q
  1. Šta proučava genetika šumskog drveća?
A
  1. Genetika šumskog drveća proučava kako se nasljedne osobine za određena biološka svojstva prenose s roditelja na potomstvo. Tako da proučava pojam nasljednosti šumskog drveća.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q
  1. Čime upravlja genetička informacija?
A
  1. Genetička informacija upravlja svim funkcijama stanice, određuje izgled šumskog drveća i generacije šumskog drveća povezuje u populacije u sklopu jedne biološke vrste.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q
  1. Zašto nam je važno poznavati temeljna načela genetike šumskog drveća?
A
  1. Poznavati načela genetike šumskog drveća nam je važno za razumijevanje drugih šumarskih disciplina uključujući molekularnu biologiju šumskog drveća, fiziologiju, evoluciju, sistematiku…
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q
  1. Koja je osnovna jedinica nasljednosti?
A
  1. Gen je jedinica nasljednosti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q
  1. Ko su nosioci nasljednih informacija u ćelijama?
A
  1. Hromosomi su nosioci nasljednih informacija u ćelijama, a geni su smješteni na hromosomima.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q
  1. Od čega su geni virusa sastavljeni?
A
  1. Geni virusa sastavljeni su od RNK.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q
  1. Šta je genotip a šta fenotip?
A
  1. Nasljedna konstitucija jednog organizma je genotip i ona nosi informaciju za razvitak karakterističnog izgleda organizma tj fenotip. Na fenotip utiče i okolina pored genotipa.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

10 .Kako se realizira fenotip organizma?

A
  1. Fenotip organizma realizira se koordiniranim očitovanjem svih gena u organizmu.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q
  1. Koja je uloga gena a koja je uloga okoline u razvitku organizma?
A
  1. Geni stvaraju predispoziciju da se razvije odgovarajui fenotip, dok uvjeti okoline mogu biti ograničavajući faktor ekspresije genotipa.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q
  1. Kako je određena genetička struktura jedne populacije?
A
  1. Određena je svim genima kod pojedinih individua u populaciji.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q
  1. Šta je populacija?
A
  1. Populacija je najviša razina organizacije individua s genetičkom strukturom.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q
  1. Šta čini vrstu (species)?
A
  1. Veći broj populacija sa karakterističnim zemljopisnim rasprostranjenjem čini vrstu tj species kao cjelinu u kojoj postoji mogućnost toka gena između populacije.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q
  1. Koja je glavna uloga genetike u šumarstvu?
A
  1. Genetika u šumarstvu ima veliku primjenu pri oplemenjivanju šumskih vrsta drveća.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q
  1. Koji je cilj oplemenjivanja šumskih vrsta drveća?
A
  1. Glavni cilj oplemenjivanja šumskih vrsta drveća je dobivanje takvih genotipova drveća ili rasa koje će imati bolja svojstva od postojećih i koji ispunjavaju ciljeve gospodarenja svojim osobinama.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q
  1. Koji su dodatni ciljevi oplemenjivanja?
A
  1. Povišenje proizvodnosti drvne mase, povišenje kvalitete drva, povišenje otpornosti na biotičke i abiotičke faktore, poboljšanje svojstava koja su značajna za dekorativno oblikovanje i urbano šumarstvo.
17
Q
  1. Koje je najvažnije svojstvo živih organizama?
A
  1. Ostavljanje potomstva razmnožavanjem je jedno od najvažnijih svojstava živih organizama.
18
Q
  1. Kakvo je nespolno i spolno razmnožavanje?
A
  1. Nespolno razmnožavanje podrazumjeva da se od organizma odvajaju pojedine stanice ili tkivo, ili pojedini dijelovi tkiva iz kojih se bez oplodnje razvijaju novi potomci. Ovako dobijamo kopije roditelja sa identičnim svojstvima.
    Spolno razmnožavanje podrazumjeva spajanje muške i ženske spolne stanice a time i nasljedne tvari jednog i drugog roditelja te nastaje potomstvo koje nosi genetičku informaciju oba roditelja sa varijabilnošču u potomstvu. Ovo je važno jer se ovako vrši evolucija i život vrsta.
19
Q
  1. Koja je glavna komponenta hromosoma viših biljaka?
A
  1. Nukleoproteini čine glavnu komponentu hromosoma viših biljaka.
20
Q
  1. Kako se dijele naučne discipline u genetici?
A
  1. Dijele se prema nivou biološke organizacije na kojoj se izučavaju fenomeni nasljeđivanja i promjenjivosti.
21
Q
  1. Kako se prema nivou biološke organizacije na kojoj se izučavaju fenomeni nasljeđivanja i promjenjivosti dijeli genetika?
A
  1. Na
    - Molekularnu genetiku (proučava nasljedne procese na nivou molekula),
    - Citogenetiku (proučava strukturu stanice i hromosoma),
    - Genetiku razvoja/fiziološka genetika (cilj joj je ustanoviti kako se realizira individualni razvoj organizma, koji su mehanizmi diferencijacije stanica, nastanka varaijabilnosti određenih gena te utvrditi izostanak normalne ekspresije gena),
    - Populacijsku genetiku (proučava problem nasljeđivanja i promjenjivosti na razini populacija. Isprepliće se sa evolucijskom genetikom i ima cilj odrediti koji faktori mijenjaju genetičku strukturu populacije).
22
Q
  1. Na koje se discipline dijeli genetika prema objektu istraživanja?
A
  1. Na
    - Genetiku mikroorganizama,
    - Genetiku biljaka,
    - Genetiku gljiva,
    - Genetiku životinja,
    - Humanu genetiku.
23
Q
  1. Kako se genetika dijeli prema užim sistematskim kategorijama?
A
  1. Genetika šumskog drveća, genetika mahovina, genetika paprati, genetika golosjemenjača, genetiku skrivenosjemenjača.
24
Q
  1. Koje su najvažnije vrste biljaka koje se koriste za istraživanja u pogledu oplemenjivanja?
A
  1. Od drveća su topole ili egzotični borovi,
    Od poljoprivrednog bilja važne su kukuruz, pšenica, paradajz, krompir i riža.