Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Genetika > Genetika Parcijala 1 + 2 > Flashcards

Genetika Parcijala 1 + 2 Flashcards

1
Q

Cime upravlja geneticka informacija?

A

Geneticka informacija upravlja svim funkcijama stanice, odredjuje izgled sumskog drveca i generacije sumskog drveca povezuje u populacije unutar 1 bioloske vrste.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Sta je genotip a sta fenotip?

A

Nasljedna konstitucija jednog organizma (genotip) nosi informaciju za razvitak karakteristicnog izgleda organizma. Na fenotip utice i okolina (ako raste u losim uslovima genotip se ne moze ispoljiti potpuno). Shodno tome genotip u duetu sa okolinom cini fenotip organizmyy.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kako je odredjena geneticka struktura jedne populacije?

A

Geneticka struktura jedne populacije odredjena je svim genima kod pojedinih individua u populaciji.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Kako se genetika primjenjuje u suvremenom (modernom) sumarstvu?

A

Osnovni zadatak genetike u sumartvu je da sljedeca generacija drveca bude bolja od postojece. Time dobijamo jace, otpornije, vise, deblje, kvalitetnije vrste sa vise drvne mase=$$.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kako se to genetika razmnozavanja povezuje sa nasljednoscu?

A

Najvaznije svojstvo organizma je razmnozavanje. Tim se omogucuje opstanak vrste.
Imamo bespolno i spolno razmnozavanje. Bespolno razmnozavanje nam daje kopije vrste, i dobija se od jednog roditelja, dok spolno razmnozavanje spajanjem genotipova dovodi do evolucije vrste. Misli (majmun na grani>majmun na 2 noge> politicar u bih> covjek) nastali evolucijom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koje su to znanstvene discipline u genetici?

A

Naucne/znanstvene discipline u genetici su

  1. Molekularna genetika (proucava nasljednost na razini molekula)
  2. Citogenetika (proucava strukturu stanice i hromosoma)
  3. Genetika razvoja (Ustanovljava kako se pojedinacni organizmi razvijaju)
  4. Populacijska genetika (Proucava probleme nasljedjivanja i promjenjivosti na razini populacije)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kako dijelimo organizme prema unutrasnjoj gradji? Kako evolucija utice na njih?

A

Dijelimo ih na prokariote i eukariote.
U prokariotskih organizama evolucija nije dovela do diferencijacije u samoj stanici pa se DNK tj nasljedna informacija nalazi slobodna u citoplazmi. U eukariota evolucija je dovela do diferencijacije unutar stanice, pa imamo jasno uocljive organele i jezgra gdje se nalazi DNK.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Sta je citoplazma? Sta je stanicna membrana?

A

Citplazma je bezbojna prozracna supstancija koja ispunjava unutrasnjost mladih meristemskih stanica. Pokretljiva je u svim stadijima diobe celija.
Stanicna membrana je membrana koja obavija stanicu i povezuje je s okolinom.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koje su to stanicne citoplazmatske organele?

A

Plastidi, mitohondrij, ribosomi, endoplazmatski retikulum, golgijev aparat, lizozomi, centrosomi, jezgro, jedarce.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Sta su plastidi i koja im je uloga u celiji?

A

Plastidi su citoplazmatske organele vecine biljnih stanica. Hloroplasti sadrzavaju geneticki materijal. Nasljedjivanje plastidnog genoma vezano je za spolno razmnozavanje biljaka. Tako vecina skrivenosjemenjaca nasljedjuje plastidni genom od majke, kod golosjemenjaca od muskog roditelja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Sta su mitohondeije i koja im je uloga u celiji?

A

Mitohondrije su ale stanicne organele koje se nalaze u biljnim i zivotinjskim celijama, obavijena dvojnom opnom. Nasljedjivanje mitohondrijskog genoma vezano je za spolno razmnozavanje, a mitohondrijski genom potice od majke.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Sta su ribosomi i koja im je uloga u celiji?

A

Ribosomi su ribonukleinske cestice u citoplazmi. Ribosomi su mjesta sinteze bjelancevina.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Uloga golgijevog aparata?

A

Uloga mu je sinteza odredjenih sekreta, imaju ga svi tipovi stanica.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Uloga lizozoma u celiji?

A

U stanicama, zajedno s fagozomima stvaraju hranjive vakuole.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Sta je jezgro i koja mu je uloga u celiji?

A

Jezgro je stanicna organela koju imaju sve zive stanice. Sadrzi veliku kolicinu DNK. U jezgru se obavljaju velike biokemijske reakcije, sinteza DNK, transkripcija RNK i sinteza novih lanaca DNK. U jezgri se nalaze kromosomi. Shodno tome jezgro je osnovna stanicna struktura u kojoj su smjesteni nositelji nasljednih informacija.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Koja je uloga jezgrice/jedarca u celiji?

A

Jezgrica je srediste sinteze nukleoproteina.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Sta su hromosomi? Od cega su izgradjeni? Sta cini veliki dio mase kromosoma?

A

Hromosomi su najvaznije komponente jedra.
Izgrdjeni su od DNK, jednostavnih bjelancevina RNK i kiselih bjelancevina.
Veliki dio mase hromosoma eukariota cine histonske i nehistonske bjelancevine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kako su grupirane bjelancevine u strukturi hromosoma? Uloga histona? Uloga nehistonskih bjelancevina?

A

U dvije velike skupine histonske i nehistonske.
Histoni imaju glavnu ulogu u strukturiranju hromatina. To su temeljne bjelancevine, bogate aminokiselinama.
Nehistonske bjelancevine su obuhvacene velikim brojem vrlo heterogenih bjelancevina. Sastav im je varijabilan od stanice do stanice.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Glavna uloga histonskih bjelancevina?

A

Glavna uloga histonskih bjelancevina je pakiranje DNK molekule koja u diploidnoj jezgri moze biti i do metra.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Koja su tri razlicita dijela DNK u hromosomu?

A
  1. Satelitska DNK (visokoponavljajuci nizovi) koja je izgradjena od visestruko ponavljajucih kratkih nizova nukleotida.
  2. Intermedijarna (srednje ponavljajuca) DNK koja ima znatno manji broj ponavljanja u genomu ako je uporedimo sa satelitskom DNK,
  3. Jedinstveni (unikatni) dijelovi DNK sa velikom raznolikosti, a obuhvacuju veliki broj strukturnih gena, tako da se geni mogu pojaviti u samo jednoj ili u najvise 2-3 kopije u cijelom genomu.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Sta su telomere? Koja im je uloga?

A

Telomere se nalaze na krajevima hromosoma (one nogice kod hromosoma).
Uloga im nije jasno definirana ali mogla bi biti sprjecavanje spajanja krajeva hromosoma s drugim DNK molekulama…

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Kada nastaje spiralizacija hromosoma? Kada je najveci stepen spiralizacije?

A

Spiralizacija hromosoma nastaje prilikom diobe stanice, tada se hromatin kondenzira sto omogucuje ravnomjernu raspodjelu genetickog materijala iz jezgre u novonastale stanice. Najveci stepen spiralizacije je u metafazi pri diobi stanice.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Sta sadrzava svaki metafazni hromosom? Kako dobijamo dvije identicne stanice?

A

Svaki metafazni hromosom sadrzava 2 sestrinske hromatide, identicnog DNK sadrzaja. Tokom diobe svaka od sestrinskih hromatida se krece prema suprotnim stranama diobenog vretena, tj na suprotne spolove.
Na taj nacin dobijamo 2 identicne stanice.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Sa`e centromera? Koja joj je funkcija?

A

Centromera je suzenje na hromosomu i nalazi se uvijek na specificnom mjestu (X - centromera je mjest krizanja).
Funkcija centromere je da tokom diobe stanice vuce hromosom na jedan od dva pola uz pomoc diobenog vretena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Sta sadrzi centromera? Sta je kinetohor? Sta je centromerni indeks?

A

Centromera sadrzi specificne dijelove DNK na koje se vezu bjelancevine,
Te bjelancevine grade kinetohor tj strukturu za povezivanje s diobenim vlaknima.
Centromerni indeks tj odnos duzine krakova hromosoma koje centromera dijeli. Tako po polozaju imamo metacentrican hromosom (krajevi hromosoma slicni po duzini), zatim imamo submetacentrican ( jedan kraj hromosoma neznatno kraci), zatim imamo akrocentrican (dva dijela nejednake duzine) i telocentrican (centromera smjestena na terminalnom dijelu u telomeri).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Porijeklo hromosoma kod diploidnih organizama? Sta su homologni hromosomi?

A

Kod diploidnih organizama jedan je hromosom porijekom sa majcine a jedan sa oceve biljke.
Homologni hromosomi su hromosomi istog oblika i velicine sa identicnim lokusima. (homo-isti).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Sta je kariotip, kariogram i idiogram?

A

Kariotip je skup hromosoma vidljivih pod mikriskopom, ako ih fotografiramo i slozimo po velicini dobijamo kariogram. Shematski prikaz tog uredjenja hromosoma je idiogram.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Koja je najvaznija uloga hromosoma? Kako se definira gen?

A

Najvaznija uloga hromosoma je to da nose DNK kao materijalni temelj nasljedne stvari, tj funkcionalne jedinice nasljedjivanja.
Gen se definira kao dio molekule DNK koji nsi preduvjete za sintetiziranje odgovarajuce bjelancevine ili grupe blisko povezanih bjelancevina.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Sta su transpozoni geni? Kakvu su ulogu imali u evoluciji?

A

Transpozoni geni su geni sa promijenjenim poretkom. Smatraju se za parazite koji nemaju specificnu ulogu u domacinu. Oni se mogu seliti s jednog mjesta u genomu na drugo.
Oni su imali veliku ulogu u porijeklu novih gena putem stvaranja mutiranih jedinki tokom evolucije. Poticu preuredjenje DNK, posebno pri genskoj duplikaciji i deleciji. Djeluju na povecanje spontanih mutacija njihovim umetanjem unutar gena i time mjenjaju produkte gena.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Koja 2 zathjeva mora geneticka informacija ispuniti?

A
  1. Nasljedni materijal mora posjedovati sposobnost umnozavanja, kao i odredjenu termodinamicku i metabolicku stabilnost. Ta se informacija mora prenositi s roditelja na potomstvo, a opet biti podlozna promjenama u skladu s procesima evolucije.
  2. Ekspresija gena je kontrolisana putem genetickog materijala, te se fenotip organizma uvijek razvija u interakciji sa zivotnom okolinom.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Gdje je smjestena DNK, a gdje su smjestene RNK i bjelancevine u celiji?

A

DNK je smjestena u hromosomima, dok RNK i bjelancevine vecinom nalazimo u jezgru i citoplazmi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Koju ulogu vrsi RNK kod virusa?

A

Prenosi informacije iz generacije u generaciju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Sta su nukleinske kiseline? Sta su nukleotidi?

A

Nukleinske kiseline su slozene makromolekule, polimeri sastavljeni od nukleotida tj polinukleotida.
Nukleotidi su primarne jedinice gradje, a sadrze 3 komponente - azotnu bazu (N), pentozni secer i forsornu kiselinu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Opis DNK molekule?

A

DNK molekula je dvostruki heliks u kojem su dva polinukleotidna lanca uvijena jedan oko drugoga. Dva polinukleotidna lanca drze se zajedno vodikovim vezama izmedju komplementarnih nasuprotnih baza u lancu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Od cega se sastoji svaki bazni par tj A-T G-C? Sta osigurava visoku stabilnost heliksa?

A

Od jedne purinske i jedne pirmidinske baze.
Visoku stabilnost heliksa osigurava veliki broj vodikovih veza izmedju bazama, te dijelom hidrofobne interakcije medju slozenim baznim parovima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Koji je to bioloski smisao evolucijskog nastanka DNK?

A

RNK su izravno vezane za prenos i realizaciju genetickih informacija koje se nalaze na molekulama DNK, Razlozi evolucijskog nastanka DNK su

  1. DNK je hemijski stabilnija od RNK (dvostruki lanac)
  2. Dvostruki lanac omogucuje znatno efikasniju duplikaciju i rekombinaciju DNK molekule od RNK.
  3. Dvostruki lanac omogucava laksu reparaciju ostecenja,
  4. Razlog DNK u evoluciji je postao nuzan onog trenutka kad su stanice postale prilicno slozene te im je trebala veca kolicina genetickih informacija.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Sta su iRNK, rRNK, tRNK? Kako nastaju RNK molekule?

A

Tri glavne skupine RNK su informacijska iRNK, ribozomska rRNK i transportacijska tRNK.
iRNK nastaje prepisivanjem onih dijelova molekule DNK koji sadrzavaju sifru o rasporedu aminokiselina koje se trebaju ugraditi na odgovarajucoj poziciji sintetizirane bjelancevine tijekom translacije.
tRNK je adaptatorska molekula za sintezu bjelancevina koja tokom sinteze upravlja ugradnjom odgovarajucih aminokiselina, na temelju informacije dobivene od iRNK.
rRNK ulazi u sastav ribosoma.
RNK molekule nastaju procesom prepisivanja informacija s DNK molekule ugradnjom odgovarajucih ribonukleotida na DNK matricu na koju se prepisuje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

Sta je centralna dogma?

A

Komplementarnost baza i sekundarna struktura DNK koju su opisali Watson i Creek dovela je do nastajanja centralne dogme u molekularnoj biologiji. Ona se odnosi na protok i realizaciju genetickih informacija u stanicama. Tako se geneticka informacija nalazi u molekuli DNK smjestenoj u jezgri, s njezinim rasporedom nukleotida.

39
Q

Kako tece kretanje informacija u stanici?

A

DNK>RNK>bjelancevine. Bjelancevine informaciju nikad ne mogu prenijeti na nukleinske kiseline.

40
Q

Kakvo je udvostrucavanje DNK u eukariota? Sta je replikon?

A

Udvostrucavanje DNK u eukariota je bidirekcijstko i da postoji veci broj replikona po hromosomu.
Replikon je jedinica udvostrucenja u eukariota. Velik broj replikona je potreban da bi se postigla zadovoljavajuca brzina udvostrucavanja eukariotske DNK.

41
Q

Kako se geni ocituju u nivou populacije u pogledu djelovanja?

A

Geni prenose informaciju za odredjena svojstva na cijele populacije ako se taj gen nalazi u njima.

42
Q

Koja je uloga strukturnih gena, koji jos geni postoje i njihove uloge?

A

Kontrola sinteze odredjenih bjelancevina je uloga strukturnih gena.
Imamo i gene koji sadrze informacije za sintetiziranje RNK i nisu ukljuceni u nastajanje bjelancevina. Osim njih imamo i gene s ulogom cvrstog vezivanja odredjenih regulatornih bjelancevina (enzimi, represori..) tj regulatorni geni.

43
Q

Koji je put genske informacije?

A

Inforacija koja je zapisana u nukleotidima na dijelu DNK, prepisuje se do intermedijarne molekule iRNK, koja prensi informaciju od gena na hromosomima do ribosoma u citoplazmim gdje se obavlja sinteza bjelancevina.

44
Q

Koja su dva vazna procesa prilikom kretanja geneticke informacije od DNK ka RNK?

A
  1. Prepisivanje DNK tj transkripcija,

2. Prenos informacije sa RNK na bjelancevine tj translacija.

45
Q

Sta je to transkripcija?

A

Imamo 4 faze u procesu prepisivanja DNK tj transkripcije

  1. Prepoznavanje promotora,
  2. Inicijacija, pocetak sinteze
  3. Elongacija, izduzivanje molekule RNK
  4. Terminacija, zavrsetak sinteze molekule RNK.
46
Q

Kako dolazi do obrade prepisane informacije?

A

Molekule RNK se prevode u citoplazmu, u kojoj se biosintezom bjelancevina moze obaviti prenos informacije. Obrada mora biti vrlo precizna, pa egzoni moraju biti povezani tacnoscu od jednog nukleotida da bi se osiguralo tacno ocitavanje geneticke informacije.

47
Q

Sta cini kodon? Sta pokazuje geneticki kod? Kako je tekla evolucija genetickog koda?

A

Kodon cini jedinica koja odredjuje jednu od 20 aminokiselina.
Geneticki kod pokazuje univerzalnost, sto znaci da je u svih zivih organizama istovjetan.
Evolucija genetickog koda je tekla na nacin minimiziranja letalnosti zbog nastanka mutacijskih promjena.

48
Q

Kako dolazi do translacije? Koji je preduslov prevodjenja? U koje tri faze se odvija biosinteza bjelancevina?

A

Translacija (prevodjenje) tj biosinteza bjelancevina je najslozeniji biohemijski proces u svim zivim stanicama. Geneticka informacija prevodi se s iRNK molekule u odgovarajucu bjelancevinu, uz sudjelovanje velikog broja makromolekula.
Aktiviranje aminokiselina je jedan od preduslova prevodjenja.
Biosinteza bjelancevina se odvija u 3 faze tj
1. Inicijacija (pocetak nastajanja molekula)
2. Elongacija (izduzavanje molekula)
3. Terminacija (zavrsetak nastajanja)

49
Q

Sta je bitno za evoluciju i time opstanak vrste? Sta je operon?

A

Osjetljivost gena mora biti velika da bi vrsta bila prilagodljiva na okolinu.
Posebni strukturni geni i kontrolirani dijelovi, promotori i operatori se zajedno nazivaju operon, a vrse regulaciju genske aktivnosti.

50
Q

Kako se povecava broj stanica u organizmima? Kako se odvija dioba jezgra? Sta je razmnozavanje stanica u osnovi? Sta je diobeni ciklus?

A

Jedini nacin da se poveca broj stanica je dioba. Dioba jezgra se obavlja mitozom.
Razmnozavanje stanica u osnovi je udvostrucavanje njihovog sadrzaja i dioba tog sadrzaja na priblizno dva jednaka dijela tj 2 nove stanice. Taj proces nazivamo diobenim ciklusom i temeljni je mehanizam reprodukcije svih zivih organizama.

51
Q

Sta je nabitnije dobiti za diobu stanice? Sta se osim hromosoma jos mora replicirati?

A

Najbitnije za diobu stanice je dupliciranje hromosoma. Osim hromosoma potrebno je da se umnoze i ostale makromolekule i organele.

52
Q

Sta je stanicni ciklus? Na koje se periode dijeli?

A

Stanicni ciklus je geneticki programirani proces koji obuhvaca sve promjene tijekom diobe stanica, kao i razdoblje izmedju dvije diobe.
Dijeli se na M- period mitoze, S - sinteticki period, G1 i G2 periodi.

53
Q

Sta je G1 period? Sta je S period? Sta je G2 period? Sta je M period?

A

G1 period je period rasta u kojem se desava intenzivno nastajanje svih materija potrebnih za rast stanice. Posebno intenzivno nastaju bjelancevine, koje mogu biti enzimi, receptori, mogu sudjelovati u izgradnji odredjenih molekularnih struktura i organela. Takodjer intenzivno je prepisivanje strukturnih gena. U ovom periodu nastaju nukleotidi kao gradivne komponente DNK molekule.
S period je nazvan sinteticki jer se u njemu odvija replikacija DNK molekula. Osim toga u njemu nastaju i histoni kao gradivne molekule hromosoma. Takodjer nastaju i enzimi potrebni za udvostrucavanje.
G2 period nastaje nakon stvaranja DNK i obuhvaca procese pripreme za diobu stanice.
M period je mitoza i traje 2-3 sata, te obuhvaca 4 faze profazu, metafazu, anafazu i telofazu.

54
Q

Opis mitoze?

A

Mitoza je u sustini dioba jezgre u diobi celija, a citokineza podjela citoplazme. Ima 4 faze profazu, metafazu, anafazu i telofazu. Preduslov mitoze je podjela hromosoma na jednake dijelove.
U profazi se hromosom spiralizira i tako se skracuje,
U metafazi se izdradjuje diobeno vreteno, hromosomi se smjestaju u ekvatorijalnu ravan.
U anafazi dolazi do diobe centromere, a hromatide se razdvajaju i odlaze na polove.
U telofazi se novonastali hromosomi despiraliziraju, nastaje nova jezgrina membrana a pojavljuje se jedarce/jezgrica.

55
Q

Opis citokineze?

A

Citokineza je proces podjele citoplazme, pocinje u anafazi a zavrsava tokom telofaze.

56
Q

Opis mejoze 1?

A

Mejoza je proces diobe stanica u kojoj imamo redukciju broja hromosoma. Dijeli se na mejozu 1, profazu mejoze 1, metafazu mejoze 1, anafazu mejoze 1, telofazu mejoze 1, a poslije mejoze 1 dolazi mejoza 2..
Mejoza je vrlo slozena dioba i traje duze od mitoze ili mejoze 2.
Bioloski smisao mejoze je redukcija broja hromosoma i nastajanje novih kombinacija gena sto povecava geneticku raznolikost.

57
Q

Profaza mejoze 1?

A

U profazi mejoze 1 imamo 5 faza leptopten, zigoten, pahiten, diploten i dijakinezu.
Leptoten karakterise jaka spiralizacija, zigoten karakterise priblizavanje homolognih hromosoma u procesu konjugacije. U pahitenu se formiraju hijazme, dok fizicku vezu izmedju homolognih hromatida dobijamo u kasnom diplotenu. Dijakinezu karakterise dodatna spiralizacija hromosoma, njihovo skracivanje, dok se jedro i jedarce razgradjuju i nastaje diobeno vreteno..

58
Q

Metafaza mejoze 1?

A

U ovoj fazi su parovi homolognih hromosoma bivalenti i postavljeni u ekvatorijalnu ravan. Diobeno vreteno je potpuno oblikovano i hijalinske niti su povezane s kinetohorima homolognih hromosoma. U metafaznoj ravni se nalaze parovi hromosoma.

59
Q

Anafaza mejoze 1?

A

U ovoj fazi se hromosomi iz svakog homolognog para odvajaju i krecu prema polovima diobenog vretena. Svaki razdvojeni homologni hromosom se naziva dijada. Nakon razdvajanja na svakom se od polova nadje haploidna garnitura hromosoma tj reduciran broj.

60
Q

Telofaza mejoze 1?

A

U ovoj fazi dijade zavrse svoje kretanje prema polovima diobenog vretena. Oko svake haploidne garniture hromosoma nastaje jezgrina membrana.

61
Q

Opis mejoze 2?

A

Mejoza 2 slicna je mitozi tako da se hromosomi spiraliziraju u profazi.U metafazi mejoze 2 nastaje diobeno vreteno, pojavljuju se kinetohori. Tokom anafaze mejoze 2 centromere se dijele i pucaju a hromatide odlaze na suprotne polove diobenog vretena. U telofazi mejoze 2 nastaje jezgra i pocinje dioba citoplazme. Kao konacan rezultat dobijamo tetrade tj 4 novonastale stanice.

62
Q

3 vremenska doba odvijanja mejoze u cetinara?

A
  1. pocetak i kraj u jesen
  2. pocetak u jesen i kraj u proljece
  3. pocetak i kraj u proljece
63
Q

Koje su to nepravilnosti i neregularnosti tokom mejoze?

A

Niske i visoke temperature mogu uticati negativno na pojedine faze mejoze. Pri temperaturi od -2 dolazi do nepravilnosti a pri temperaturi od -11 mejoza postaje neregularna te sva peludna zrnca postaju sterilna. Ako su temperature preko 20 moze doci do poremecaja u odredjenim fazama mejoze.

64
Q

Sta su sporofit i gametofit?

A

Sporofit je bespolna generacija koja nastaje oplodnjom jajne stanice. Dominira nad gametofitom. Sporogeneza je proces stvaranje haploidnih spora sa n brojem hromosoma u stanici.
Gametofit je spolna generacija koja nastaje od haploidne spore sa n brojem hromosoma. Ovisi o sporofitu i sveden je na mali broj stanica. U gametofitu se stvaraju haploidne stanice tj gamete sa n brojem hromosoma, a taj proces razvoja nazivamo gametogeneza.

65
Q

Sta je mikrosporogeneza i makrosporogeneza? Sta je oplodnja?

A

Mikrosporogeneza je proces razvoja mikrospora. Zbiva se u anterama, gdje svaka antera ima 4 peludne vrecice u kojima su majcinske stanice peluda. Redukcijskom diobom (mejozom) svaka od tih majcinskih stanica stvara po 4 mlade haploidne mikrospore. Ovo je proces stvaranja muskih gameta.
Makrsosporogeneza je prcose srtvaranja zenskih gameta a desava se u prosirenom dijelu tucka tj ovariju. Svaki ovarij ima sjemeni zametak, a svaki sjemeni zametak ima nukleus. Iz nukleusa se izdvaja majcinska stanica embrionske vrecice koja je veca od ostalih, ima krupniju jezgru i guscu citiplazmu. Ona intenzivno raste i dijeli se mejoticki i to je proces makrosporogeneze.
Oplodnja je proces sjedinjavanja muske i zenske spolne stanice, gamete u novu stanicu iz cega nastaje zigota cijim daljim diobama dobijamo jedinku.

66
Q

Sta je monohibridno krizanje? Dihibridno? Trihibridno?

A

Krizanje u kojem se prati samo jedno svojstvo je mono, di je 2, a tri je tri svojstva.
Ovo je vazno jer svako od svojstvava koje posmatramo kontrolira samo jedan gen.

67
Q

Sta su homozigoti, a sta heterozigoti? Sta je povratno krizanje, a sta je test krizanje?Koja su 3 mendelova pravila o nasljedjivanju?

A

Homozigoti su su zigoti sa identicnim alelima (aa, AA), heterozigot su sa razlicitim alelima (Aa).
Povratno krizanje je sa jednim od roditeljima. Test krizanje je samo sa recesivnim roditeljem.
Mendelova pravila su zakon uniformnosti hibrida 1. generacije, zakon razdvajanja u F2 generaciji, zakon cistoce gameta. Cetvrto pravilo je pravilo slobodnog i neovisnog kombiniranja razlicitih genskih alela.

68
Q

Sta je genom? Sta su aleli? Sta podrazumjeva multipli alelizam?

A

Genom je skup svih gena u jednoj hromosomskog garnituri.
Aleli su razliciti oblici istog gena.
Multipli alelizam oznacava postojanje vise od dva genska alela na jednom lokusu odredjene vrste.

69
Q

Interakcija genskih alela? Dominantnost i recesivnost?

A

Osim dominantnosti i recesivnosti imamo i intermedijarnost (nepotpuna dominantnost) i kodominantnost.
Dominantnost i recesivnost podrazumjeva da su AA i Aa jednaki jer dominantni A alel supresira recesivni a alel itd.. Recesivni tip dobijamo samo kad su oba alela aa.

70
Q

Intermedijarnost i kodominantnost?

A

Intermedijarnost je kad krizamo crvei i bijeli cvijet i dobijemo ruzicasti. u drugoj generaciji tj F2 bi dobili odnos 1:2:1 (crven, ruzicastx2, bijel).
Kodominantnost je najuocljivija kod AB grupe kod covjeka, podrazumjeva istovremeno djelovanje oba alela.

71
Q

Letalni aleli?

A

Letalni alel je alel koji uzrokuje smrt jedinke. Imamo dominantne letalne alele koji ubijaju domacina u homozigotnom i heterozigotnom stanju i recesivne koji su supresirani, teski za iskorjeniti iz populacije a ocituju se samo u homozigotom stanju.
Razlog letalnog alela je kad dodje do mutacije gena koji su vazni za zivotne funkcije tj esencijalni geni.

72
Q

Nasljedjivanje kvantitativnih svojstava? QTL analiza?

A

Za kvantitativna svojstva djelovanje jednog gena nije dovoljno, moramo imati kumulativno djelovanje vise gena.
Geneticke karte nam pokazuju sve dostupne podatke o genomu jedne jedinke. Svrha QTL analize je utvrdjivanje broja gena koji uticu na odredjeno svojstvo, kao i njihove lokacije i genskog ucinka. Preduslov QTL analize je da neki kvantitativni aleli imaju relativno jak uticaj na razvoj svojstva.

73
Q

Aditivno djelovanje gena? Dominantno djelovanje gena? Superdominantnost?

A

Pojam aditivno djelovanje gena se odnosi na djelovanje gena jednog genskog lokusa.
Dominantno djelovanje gena se odnosi na uzajamno djelovanje alela u istom lokusu. To znaic da lokusi AA i Aa imaju istu visinu itd.
Superdominantnost nam govori da kad bi imali heterozigotnu jedinku (Aa),ona bi bila veca, jaca bolja od ciste AA jedinke, a pogotovo od bogalja (aa)-recesivne.

74
Q

Interakcija nealelnih gena u nasljedjivanju kvalitativnih svojstava? Interakcija gena? Epistaticko djelovanje gena? Komplementarno djelovanje gena?

A

Ekspresija jednog gena izravno utice na ekspresiju drugog.
Interakcija gena se odnosi na fenomene u kojima geni sa 2 ili vise lokusa kontroliraju formiranje istog svojstva.
Epistaticko djelovanje gena je kad domnantni alel jednog lokusa ima snazniju ekspresiju od doninantnog alela drugog gena. Ispoljeni gen je pritom epistatican u odnosu na hipostaticni gen sa drugog lokusa.
Komplementarno djelovanje gena je fenomen koji zavisi od pune i nadopunjujuce funkcije 2 ili vise produktivnih alela.

75
Q

Plejotropni ucinak gena? Transgresijsko razdvajanje?

A

Geni uticu na ekspresiju vise od jednog fenotipskog svojstva i to nazivamo plejotropnoscu.
Pod terminom transgresijsko razdvajanje podrazumjevamo pojavu kada je novonastala jedinka dominantnija od dominantnog roditelja i recesivnog roditelja u F2 generaciji. Bitno je za dobijanje jedinki novih svojstava kakva nisu imali roditelji i omogucuje oplemenjivanje drveca.

76
Q

Kada se dogadja slobodno kombiniranje genskih alela? Vezani geni? Crossing over? Rekombiniranje gena u visih organizama? Crossing over u mitozi?

A

Slobodno kombiniranje genskih alela se desava tokom anafaze mejoze 1.
Vezani geni su geni i genski lokusi koji se nalaz ena istom hromosomu. Genski lokus je mjesto koje zauzima jedan gen.
Crossing over je proces rekombiniranja homolognih hromosoma u profazi mejoze 1. Ako su geni blizu jedan drugome vjerovatnost C-O je mala i kontra. C-O se desava u pahitenu profaze 1 mejoze 1. Tada dolazi do razmjene dijelova hromatida s homolognih hromosoma. Mjesta na kojima se desio C-O se zovu hijazme.
Osnovna prednost seksualne reprodukcije je dobijanje potomstva sa razlicitim kombinacijama genotipskih i fenotipskih svojstava. Geneticka raznolikost potice iz 2 procesa- rekombinacija i mutacija. Mutacijama dobijamo nastajanje potpuno novih oblika genskih alela. Rekombinacija znaci nastajanje novih kombinacija gameta kombiniranjem genskih alela.
Crossing over u mitozi je vrlo rijetka pojava.

77
Q

Vrste odredjivanja spola kod organizama?

A

Imamo organizme kod kojih mozemo predvidjeti spol prije spajanja gameta, to je progamni tip odedjivanja spola.
Kod organizama kod kojih spolnost nije geneticki kontrolirana, tj razvija se pod uvjetima u kojima protjece embrionalni razvoj, to je epigamni tip determiancije spola.
Kod nekih gmizavaca temperatura ima ulogu determinacije kojeg ce spola biti jedinka.
Singamni tip odredjivanja spola je kada je geneticki odredjen spol jedinke, a na odredbu spola ne utice okolina.

78
Q

Uloga spolnih hromosoma u odredjivanju spola? Znacaj Y hromosoma pri odredjivanju muskog spola? Interseksi?

A

Muske jedinke imaju jedan hromosom manje od somatskih stanica zenskih jedinki.
Y hromosom je muski hromosom, pa ako imamo XY to je muska jedinka, a ako je XX onda je zenskog spola.
Na Y hromosomu su smjesteni geni izrazito dominantnih svojstava, koji imaju snazan uticaj na seksualni fenotip. To znaci da je jedan Y hromosom dovoljan da jedinka bude muskog spola.
Interseksi su jedinke muskog ili zenskog spola koje imaju svojstva suprotnog spola. To su prijelazni oblici medju polovima. Ako je vrlo izrazena muskost onda su metaseksi, a superseksi su ako je vrlo izrazena zenskost.

79
Q

Haplidni nacin odredjivanja spola u opnokrilaca? Razlike u ekspresiji gena pod djelovanjem spola? Spolno vezano nasljedjivanje?

A

Neki opnokrilci imaju specifican nacin odredjivanja spola. Muzjaci se razvijaju iz neoplodjenih jaja sto se zove partenogeneza.
Interakcije alela nekih gena mogu biti pod utjecajem spola. Tako se fenotipovi heterozigotnih individua muskih i zenskih spolova razlikuju.

80
Q

Sta je izvanhromosomgko nasljedjivanje? Uloga citoplazme u izvanhromosomskom nasljedjivanju? Uloga hloroplasta u izvanhromosomskom nasljedjivanju?

A

Izvanhromosomsko nasljedjivanje je nasljedjivanje svojstava koja determiniraju elementi citoplazme ili njezinih organela. Uloga hloroplasta, mitohondrija i ribosoma imaju potvrdjenu nasljednu ulogu.
Uloga citoplazme u procesu nasljedjivanja najcesce se promatra pri krizanju vrsta ili cak rodova.
Hloroplastno nasljedjivanje moze se najlakse otkriti nakon reciprocnog krizanja, i nije uvijek majcinski tip nasljedjivanja.

81
Q

Znacaj izvanhromosomkog nasljedjivanja? Majcinski efekt?

A

Izanhromosomsko nasljedjivanje je jedan od izvora nasljedne promjenljivosti, tj baza za oplemenjivanje biljaka ili za selekciju drveca/bilja za HTKT. Ovdje nemamo pojavu rekombinacia svojstvenu za hromosome u jezgri.
Majcinski efekt je kada se fenotipske karakteristike majke ispoljavaju u fenotipu potomstva nezavisno od utjecaja muskog roditelja. Veze se za majcinski producirane molekule. Ovo nasljedjivanje je razlicito od viparentalnog, gdje su fenotipska svojstva potomstva regulirana jezgrinim genima oba roditelja, u tome da se u ovom nasljedjvanju nasljedne informacije prepisuju od zenske gamete te se akumulira genski proizvod.

82
Q

Sta su mutacije? Sta su inducirane mutacije? Uticaj mutacija na varijabilnosti? Zigotne mutacije?

A

Mutacije su glavni izvor genetickih promjena u populacijama sumskih drveca i osiguravaju nastanak novog, izmijenjenog genetickog materijala, koji biva prihvacen ili odbacen prilikom prirodne selekcije, u skladu s okolisnim uvjetima u odredjenom vremenskom razdoblju. Pojam mutacije se odnosi i na proces koji je doveo do te promjene. Mutant je jedinka sa novonastalim fenotipom. Mutacije su u sirem smislu su sve brze i nekontrolirane promjene genotipa koje nisu objasnjene rekombinacijom i varijabilnoscu roditeljskog genetickog materijala.
Inducirane mutacije su nastale kao posljedica djelovanja razlicitih mutacijskih agensa (ionizirajuce zracenje, teske soli, visoke i niske temperature).
Mutacije uticu na varijabilnost tako sto imamo letalne mutacije (ubijaju), semiletalne mutacije (visoka smrtnost jedinki nastalih mutacijom), subvutalne (smrtnost relativno malena).
Zigotne mutacije zahvataju cijelu jedinku i prenose se na iducu generaciju.

83
Q

Genske mutacije?

A

Genske mutacije su promjene genskog materijala koje nastaju unutar jednog gena. Dijelimo ih na bazne supstitucije, adicije i delecije. Adicija su mutacije gdje dolazi do umetanja jednog ili vise nukleotida u polinukleotidni lanac. Delecije su mutacije u kojim dolazi do brisanja jednog ili vise nukleotida iz nukleotidnog lanca. Frameshift mutacije su mutacije koje nastaju pomjeranjem okvira citanja geneticke upute usljed adicije ili delecije jednog ili vise nukleotida. One su teski oblik mutacija jer mijenjanjem okvira citanja nastaje disfunkcionalni protein.

84
Q

Fenotipski ucinak genskih mutacija? Mehanizam nastajanja mutacija na genima?Mutacijski agensi?

A

Mutacije se dijele na recesivne i dominantne. Imamo semiletalne mutacije koje u odredjenim uvjetima dovode do smrti jedinke.
Promjene mjesta na hemijskoj razini nazivaju se tautomerije. Besmislene mutacije nastaju kada se zamjenom nukleotida dobije jedan od stop kodona.Tada se na mjestu novostvorenog stop kodona sinteza bjelancevina zaustavlja te tako nastali lanac bjelancevina nema nikakvu ulogu.
Mehanizam reparacije DNK molekule je sposoban reparirati odredjenu kolicinu gresaka na DNK molekuli. Ako ih je previse odredjen broj ostcenja se uklopi kao nasljedna promjena genetickog materijala. Od mutacijskih agensa izdvajaju se zracenje, hemijski mut agensi.

85
Q

Zracenje kao mutacijski agens? Hemijski mutacijski agensi ?

A

Ostecuje DNK prilikom sudara sa zivom materijom. Proizvodi zracenja su vrlo reaktivni te remete metabolicke procese unutar stanice.
Smatraju se glavnim uzrocnicima vecine induciranih materija.

86
Q

Ucestalost mutacija? Hromosomske mutacije? Strukturne mutacije hromosoma

A

Veliki broj mutacija dovodi do povecanja geneticke preopterecenosti, a pri visokoj opterecenosti dolazi do nestanka vrste.
Hromosomske mutacije su promjene u strukturi ili broju hromosoma. Pojavljuje se u svih organizama visih i nizih, Pojavljuju se spontano, bez uzroka. To su sindromi u covjeka i zivotinja (daun, turetov…).
Temelj pojave strukturne mutacije hromosoma je pojava odredjenog oblika prekida u njihovoj gradji.

87
Q

Delecije? Duplikacije? Inverzije? Translokacije?

A

Delecije su manjak dijela hromosoma, glavni uvjet za pojavu je prekid na hromosomu. Kako se delecijom gubi dio hromosoma, nema mogucnosti reparacije. Ishod za jedinku zavisi od djelovanju gena koji su uklonjeni (ako su strukturni=smrt).
Duplikacije oznacavaju pojavu viska genetickog materijala, tj trisomije. Duplikacije i delecije nastaju istovremeno kao posljedica nejednakog crossing overa.
Inverzije nastaju rotiranjem hromosoma za 180°, te raspored genskih lokusa bude obrnut tj invertiran.
Translokacije su poseban oblik hromosomskih mutacija u kojima se mjenja pozicija hromosomskih dijelova u genomu. Pri njima nema gubitka ili nastanka viska geneticke informacije pa su uravnotezene mutacije.

88
Q

Mutacije broja hromosoma? Aneuploidije? Monoploidija? Poliploidija?

A

Razlike u broju hromosoma se krecu od nedostatka do viska jednoga ili vise hromosoma, pa do povecanja za cijele hromosomske komplete.
Aneuploidija je stanje sa viskom/manjkom jednog/vise hromosoma.
Monoploidija je pojava haploidnih jedinki koje raspolazu samo sa jednom garniturom hromosoam u svojim stanicama.
Poliploidija je povecanje broja hromosoma u stanici za jednu ili vise garnitura.

89
Q

Sta je populacija? Geneticka struktura populacije? Geneticka varijabilnost?

A

Populacija je mjesavina individua jedne vrste sa razlicitip genotipovima unutar te vrste. Razmnozavanje se obavlja samo unutar te popualcije.
Populacijama je karakterizirana na odredjenim ucestalostima genskih alela i genotipova koji kontroliraju i realiziraju odedjeni fenotip jedinke ili jedinki.
Geneticka varijabilnost je preovladajuci fenomen u bioloskim sistemima. Svakom se selekcijom smanjuje geneticka varijabilnost sto je stetno za populaciju.

90
Q

Znacaj polimorfizma i heterozigotnosti u genetickoj strukturi populacije?

A

Polimorfizam je posljedica postojanja 2 ili vise genotipskih oblika u prirodnoj populaciji u kojoj dolazi do medjusobnog krizanja.
Heterozigotnost oznacava prosjecan udio heterozigotnih jedinki u populaciji i malo je precizniji pokauatelj geneticke varijabilnosti.

91
Q

Geneticka ravnoteza?Panmiksija? Inbriding? Outbriding?

A

Geneticki drift je slucajni proces sa velikim promjenama u malim izoliranim populacijama, cest je u malim populacijama. Minimalni broj individua za sprjecavanje drifta je 100.
Panmiksija je jednaka mogucnost svake jedinke da ostavi potomstvo pored slobodnog krizanja. Odnos spolova mora biti 1:1 dok veliko odstupanje moze biti samo u umjetnim populacijama. Panmiksijom ne dolazi do promjena populacije.
Inbriding je krizanje u srodstvu tj pozitivno asortativno krizanje (pokazuju veci stupanj srodnosti).
Outbriding je negativno asortativno krizanje, primjenjuje se za dobijanje hibridne snage.

92
Q

Heterozis?Geneticki temelj evolucije?Rekombiniranje?

A

Heterozis je pojava da hibridno potomstvo generacije f1 u jednome ili vise svojstava pokazuje superiornost i izlazi iz opsega varijabilnosti roditelja. Pozitivni heterozis je ako je F1 bolja od boljeg roditelja, ako je losija od loseg roditelja onda je negativni heterozis.
Evolucija je moguca zahvaljuci neovisnom djelovanju mutacije, rekombiniranja, migracije gena, genetickog drifta i prirodne selekcije i usmjerenog krizanja.
Rekombiniranjem dolazi do preuredjivanja dijelova DNK sto vodi do novih kombinacija koje su pod kontrolom rekombiniranih gena.

93
Q

Migracija gena? Genticki drift?Prirodna selekcija?Selekcija u populaciji?

A

Migracija je prelazak jedinki iz jedne populacije u drugu. Moze biti putem sjemena ili putem peludi.Slobodan tok gena je kad migrirane jedinke udju u reprodukcijske odnose sa autohtonim jedinkama i ostave potomstvo.
Geneticki drif podrazumjeva slucajne i nagle promjene u ucestalosti genskih alela do kojih dolazi pri naglom smanjenju populacije ili nastajanju populacije od malog broja jedinki. Potrebno je minimum 100 jedinki za sprjecavanje drifta.
Prirodna selekcija je faktor koji mijenja geneticku strukturu populacije zbog reproduktivne sposobnosti roditelja. Provodi se neovisno o borbi za zivotni prostor, klimi. Dobra sposobnost reprodukcije je adaptivna vrijednost. Reprodukcijska vitalnost je postotak prezivljavanja jedinki do spolne zrelosti, a plodnost je prosjecan broj potomaka jedinke koji dosegnu spolnu zrelost. Selekcija moze biti protiv dominantnih i recesivnih alela, efektivnija je protiv dominantnih, jer recesivni uzrokuju postojanje letalnih alela u populaciji. Stabilna selekcija je davanje prednosti intermedijarnim jedinkama (izmedju ekstrema), direktnom se daje prednost ekstremima
Selekcija u populaciji dovodi do promjena u frekvenciji pojedinih alela uz povecanje ili smanjenje njihove ucestalosti iz generacije u generaciju

Genetika (15 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions