Od Konceptualnih Modela BPMN do Implementacije POA/BPMS Flashcards
Procesno orijentirane aplikacije?
BPMS. Automatiziraju tijek izvodenja procesa nad instancama poslovnih sadrzaja (Business Item) postujuci sljedove poslova definirane modelom procesa.
Prednosti BPMS?
Izvršitelj jednog posla ne mora znati što radi izvršitelj sljedećeg posla ili odlučivati o tome što sljedeće mora odraditi, POA omogućava izvršiteljima procesa evidentiranje podatka o stanjima i događajima, a „Workflow” odrađuje aplikacija.
Pristup je pogodan za razvoj prototipskih aplikacija.
Nedostatak BPMS?
Pristup nije namijenjen razvoju složenih IS-ova, ili razvoju funkcionalno orijentiranih informacijskih podsustava (moduli ERP-a) zbog njihove složenosti.
Navedi korake razvoja procesno orijentiranih aplikacija.
- Detaljno modeliranje procesa prema BPMN-u.
- Stvaranje podatkovnog modela (ERA → relacijski).
- Izrada korisničkih sučelja.
- Programiranje poslovnih pravila za skretnice (gateways) idogađaje (events) okinute tijekom raznih faza izvođenja aktivnosti.
- Definiranje sudionika (performers): uloge, zvanja, itd.
- Integracija s drugim procesima korištenjem poruka te vanjskim sustavima korištenjem web-servisa.
- Pokretanje u razvojnoj, testnoj i produkcijskoj okolini.
Koji su koraci detaljnog modeliranja procesa prema BPMN?
a. Identificirati okvir (granice) automatizacije
b. Analizirati „ručne” i „korisničke” aktivnosti
c. Kompletirati model procesa
d. Podesiti razinu detalja modela (granularnost)
e. Definirati parametre potrebne za izvršenje modela
Objasni identificiranje (granice) automatizacije.
Nije moguće automatizirati sve procese.
Identificirati vrste (tipove) aktivnosti:
1. potpuno automatizirane – obavlja ih BPMS ili neki vanjski servis script maker, gears maker, business rule, send, receive
2. aktivnosti koje izvršavaju korisnici uz pomoć nekog softvera (BPMS worklist handler)
3. ručne aktivnosti – bez korištenja softvera
Objasni analizu rucnih i korisnickih aktivnosti.
Podržati „ručne” aktivnosti korištenjem IT-a:
1. transformacija u „korisničke” aktivnost
2. transformacija u „automatizirane” aktivnosti
Ako to nije moguće: izdvojiti „ručne aktivnosti” i automatizirati preostale.
Elementi modela koji nisu važni za transformaciju u izvršni oblik mogu se zanemariti – dokumenti, materijali, pripadajuće poveznice, (fizička) spremišta podataka, tekst koji opisuje objekte.
Ako u procesu postoje zadaci čiji je redoslijed teško odrediti, nestrukturirani dijelovi procesa,… onda taj dio procesa nema smisla automatizirati BPMS-om.. U tom slučaju bolje je koristiti case management sustav ili ad hoc workflow sustav.
Objasni kompletiranje modela procesa.
Iznimke se definiraju pravilima – opisati kako postupiti u slučaju iznimke.
Odluke i tok procesa temelje se na podacima - važno je modelirati i definirati sve podatke koji su važni za funkcioniranje BPMS-a.
Objasni podesavanje razine detalja (granularnosti) modela.
BPMSs koordinira primopredaju poslova/zadataka između učesnika.
1. Agregirati slijedne zadatke čiji se rezultat isporučuje istom učesniku (resursu) u procesu.
2. Izdvojiti zadatke koji su previše agregirani
3. Ako segment procesa izlazi iz okvira organizacije i na njega ne možemo utjecati..
Objasni definiranje parametra potrebnih za izvrsenje modela.
Parametri važni za transformaciju modela u izvršni oblik:
1. Varijable, poruke, signali, greške u toku procesa
2. Atributi koji opisuju događaje i aktivnosti (zadatke)
3. Podaci
4. IT (aplikacije, Web servisi, …)
5. Učesnici u procesu, poslovna pravila, korisničko sučelje