9 - Iz kratkog u srednji rok: IS-LM-PC model Flashcards
prirodna zaposlenost (Nn) i prirodni/potencijalni output (Yn) formule - povezanost s un
Ako je u=un:
- prirodna zaposlenost je Nn= L(1-un)
- potencijalni output je Yn= L(1-un)
Jaz ili odstupanje outputa (engl. output gap) (formula)
Jaz ili odstupanje outputa (engl. output gap) od svoje prirodne razine može se izraziti kao odstupanje nezaposlenosti od svoje prirodne razine. Navedeni odnos u ovoj jednadžbi odnosi se na stvaran odnos između outputa i nezaposlenosti i poznat je pod nazivom Okunov zakon
𝑌 – 𝑌n = 𝐿 ((1 – 𝑢) – (1 – 𝑢n)) = – 𝐿 ( 𝑢 – 𝑢n)
- Ako je u=un -> 𝑌–𝑌n=0
- Ako je u>un -> 𝑌–𝑌n<0 i obratno.
IS-LM-PC model Output i inflacija - ravnoteža u kratkom roku
o Prikazuje istovremenu ravnotežu na tržitu dobara i novca i povezuje r i Y te Phillipsovu krivulju koja proizlazi iz ravnoteže tržišta rada i povezuje Y i π
Gornji grafikon: IS-LM model - niža kamatna stopa rezultira višim outputom (zbog rasta investicija)
Donji grafikon: viši output rezultira većom promjenom inflacije -> Phillipsova krivulja – prelazi horizontalnu liniju u točci gdje je output jednak potencijalnom outputu
što se događa s inflacijom kad je output iznad potencijalnog
Kada je output iznad potencijalnog (pozitivan jaz outputa), inflacija raste i prelazi targetiranu inflaciju, i obratno
kako je rast/ smanjenje outputa povezano s stopom nezaposlenosti
- Visok rast outputa povezan je sa smanjenjem stope nezaposlenosti
- Nizak rast outputa povezan je s rastom nezaposlenosti
normalna stopa rasta
Godišnja stopa rasta outputa mora biti kako bi se spriječio rast nezaposlenosti
Okunov koeficijent
- pokazuje do kolikog će smanjenja nezaposlenosti doći (u %) zbog efekta gomilanja rada i obeshabrenih radnika ako output poraste1% iznad normalne stope
- Razlikuje se od zemlje do zemlje, npr. u Japanu gdje zaposlenost slabije reagira na promjene outputa Okunov koeficijent iznosi 0.1
!!! IS- LM - PC model graf - output u rednjem roku i inflacija
- Točka A - kratkoročna ravnoteža - nalazi se na razini kamatne stope r, pri razini outputa Y. U toj situaciji Y je veći od Yn, što znači da je iznad potencijalnog. Postoji pozitivan jaz otputa, koji zahtijeva da je inflacija viša od ciljane inflacije.
- Od A do A’ - tijekom vremena (označeno strelicama): Središnja banka će reagirati na previsoku inflaciju da bi je zadržala blizu svog cilja te kako se inflacijska očekivanja ne bi odsidrila kao u 1970-im Reagira i na pozitivan jaz outputa povećanjem kamatne stope kako bi smanjila inflaciju -> paralelni pomak LM krivulje iz točke A u točku A’
- Točka A’ - srednji rok: Ekonomija konvergira prirodnoj razini outputa (Yn) i stabilnoj inflaciji (pomak po PC krivulji) iz A u A’’. U srednjoročnoj ravnoteži (točka A’), rn se naziva prirodnom, neutralnom ili Wicksellijanskom kamatnom stopom. Ako središnja banka želi postići konstantnu stopu inflacije, inicijalni rast kamatnjaka mora biti praćen recesijom
čemu je jednaka nominalna kamatna stopa?
realnoj stopi plus ciljana inflacija: i=r+π
realne varijable i monetarna politika u srednjem roku
- Realne varijable (output, zaposlenost, realna kamatna stopa) ne ovise o monetarnoj politici
- Monetarna politika određuje stopu inflacije i nominalnu kamatnu stopu
- U srednjem roku monetarna ekspanzija vodi višoj inflaciji i višim nominalnim kamatnjacima
neutralnost novca
Činjenica da monetarna politika ne utječe na realne varijable u srednjem roku
Zašto je prilagodba srednjoročnoj ravnoteži kompliciranija u stvarnosti?
- Središnjoj banci teško je znati na kojoj se razini potencijalni output točno nalazi te koliko je stvarni output (Y) udaljen od potencijalnog (Yn)
- Potrebno je vrijeme kako bi poduzeća reagirala na promjene kamatnjaka i promijenila investicijske odluke, a kućanstva smanjila potrošnju uslijed nižeg dohotka - premda SB može reagirati brzo, potrebno je vrijeme da se ekonomija vrati na Yn
deflacijska spirala ili deflacijska zamka
- jačanje deflacije dovodi do višeg realnog kamatnjaka, što dovodi do nižeg outputa i dodatne deflacije
- umjesto da se ekonomija vraća u srednjoročnu ravnotežu, ona se sve više odmiće od nje, sa sve nižom i nižom razinom outputa (proizvodnje) i većom i većom deflacijom
deflacijska spirala graf
Pretpostavka: ekonomija se nalazi u recesiji - točka A. Ako je negativan jaz outputa vrlo velik, a inflacija znatno ispod ciljane, vjerojatno je riječ o deflaciji.
Središnja banka bi trebača smanjiti realnu kamatnu stopu tako dugo dok se dohodak (Y) ne vrati povratno na svoju prirodnu razinu (Yn). Razina kamatnjaka potrebna da se ekonomija vrati na prirodnu razinu (Yn), a inflacija prestane padati je rn koji je negativan. Nulta donja granica (engl. zero lower bound) ističe da je najniža moguća razina kamatnjaka 0%, pri kojoj je ekonomija i dalje u deflaciji. Na taj način ekonomija ostaje u točci A, sa visokim jazom outputa i deflacijom što nije dobro.
deflacija tijekom velike depesije
- Kolaps američke burze tijekom 1929. godine doveo je do toga da je američko gospodarstvo upalu u ekonomsku depresiju. Došlo do značajnog porasta nezaposlenosti od 3,2% u 1929. godini na 24,9% u 1933. godini, a rast outputa je postao negativan. Kako bi pokušao smanjiti rast nezaposlenosti i potaknuti rast, Fed je postepeno smanjio nominalne kamatne stope (i), što je uslijed inflacije dovelo do visokih realnih kamatnih stopa (r).
- Američko gospodarstvo bilo je u deflacijskoj zamci između 1929. i 1933. Deflacijska zamka je završila 1934. godine. Deflacija je prerasla u inflaciju dovodeći do opadanja realnih kamatnih stopa i oporavak ekonomije
Fiskalna konsolidacija u kratkom i srednjem roku graf i objašnjenje
• Točka A – output se nalazi na razni Yn pri realnoj kamatnoj stopi rn i ciljanoj inflaciji pri čemu je vlada suočena sa proračunskim deficitom
- Kratki rok: Stoga se provodi fiskalna konsolidacija (npr. rast poreza) dovodi do pomaka IS krivulje ulijevo i pada outputa u kratkom roku (točka A’) sa Yn na Y’ i inflacija je niža
- Što se događa tijekom srednjeg roka? Budući da je jaz outputa negativan, a inflacija pada, SB će reagirati i smanjiti kamatnjak sve dok se output ne vrati na potencijalnu razinu (Yn). Output se vraća na potencijalnu razinu – pomicanje ekonomije dolje po IS krivulji, a u donjem grafikonu - pomak po PC krivulji
- Točka A’’ - srednjoročna ravnoteža: Kamatna stopa je niža, a inflacija stabilna Output se ponovno nalazi na razini Yn , a inflacija odgovara ciljanoj inflaciji
- Iako je output na istoj razini kao prije, fiskalna politika nije neutralna jer se struktura outputa promijenila. Niži kamatnjak znači da je viša razina investicija, a Viši porezi znače da je osobna potrošnja niža
Što je bio razlog tako visokom porastu cijena nafte u 2 navrata?
- 1970-e: OPEC (Organizacija zemalja izvoznica nafte) monopolistički povećava cijene nafte
- 2000.: Brzi rast zemalja u razvoju doveo je do naglog rasta potražnje za naftom te rastom realnih cijena
Što je bio razlog tako velikom padu cijena nafte u posljednja 2 razdoblja
- 2008.: Snažna recesija uslijed financijske krize dovela je do naglog pada potražnje za naftom i pada cijena
- i kasnije: Kombinacija veće ponude zbog povećanja američke proizvodnje nafte iz škriljevca i djelomičnog raspada OPEC-a dovela je do naglog pada cijene nafte
Utjecaj rasta cijena nafte na prirodnu stopu nezaposlenosti graf
- Porast cijene nafte možemo ekvivalentno prikazati kao porast marže (m) iznad nominalne nadnice (W)- budući da poduzeća moraju potrošiti više na naftu, niže su plaće koje mogu isplatiti
- To vodi nižim realnim plaćama (W/P) i višoj prirodnoj stopi nezaposlenosti (un) - pomak PS-relacije prema dolje (od A do A’)
Viša nezaposlenost je potrebna kako bi se smanjila pregovaračka moć radnika, što ih tjera da prihvate niže plaće
šokovi na strani ponude i potražnje i PC krivulja
šokovi na strani potražnje utječu na pomak IS krivulje i na pomak po PC, a sada će se promatrati šok na strani ponude, kao pomak PC krivulje
grafički prikaz porast cijene nafte u IS-LM-PC modelu
Kratki rok – točka A’: Rast cijene nafte vodi većoj inflaciji – PC se pomiče na PC’, ali razina outputa se ne mijenja u točki A’
Dinamičko prilagođavanje:
- Ako je rast cijena privremen, središnja banka može dozvoliti višu inflaciju za vrijeme visokih cijena nafte, očekujući da će se inflacija sama vratiti na ciljanu razinu kada se cijene nafte spuste Ako je rast cijena trajan (kao što je bilo tijekom 1970-ih), doći će do trajnog smanjenja potencijalnog outputa (pomak PC krivulje prema gore)
- Središnja banka nema alternative nego provesti restriktivnu monetarnu politiku i smanjiti inflaciju do ciljane inflacije. Kao posljedica restriktivne MP dolazi do porasta r, smanjivanja I te posljedično i Y, a ekonomija se pomiče iz točke A’ u A’’ uzduž IS odnosno od A’ do A’’ uzduž PC krivulje
- Porast cijena nafte u potpunosti se reflektira u trajno nižoj razini outputa
