6 - Financijska tržišta II: Prošireni IS-LM model

Question 1

Nominalne kamatne stope (i_t) i realne kamatne stope (r_t)

Answer 1

• Nominalne kamatne stope (it) - kamatne stope izražene u dolarima. moraju se uvijek prilagoditi uzimajući u obzir očekivanu inflaciju
• Realne kamatne stope (rt) - kamatne stope izražene u terminima košarice

Question 2

jednadžba aproksimacije realne kamatne stope, kada vrijedi njene implikacije

Answer 2

r_t ≈ i_{t -} π^e_t-1

Aproksimacija vrijedi ako nominalna kamatna stopa i očekivana stopa inflacije nisu previsoke (manje od 10% godišnje).

Implikacije: Kada je očekivana inflacija nula, nominalna i realna kamatna stopa su jednake. S obzirom da je očekivana inflacija najčešće pozitivna, realna kamatna stopa je niža od nominalne. Za danu nominalnu kamatnu stopu, veća očekivana inflacija vodi nižoj realnoj kamatnoj stopi.

Question 3

realna kamatna stopa i ostvarena realna kamarna stopa

Answer 3

• Realna kamatna stopa (1 − π^e) temelji se na očekivanoj inflaciji te se ponekad naziva ex-ante realna kamatna stopa.
• Ostvarena realna kamatna stopa (1 − π) temelji se na stvarnoj inflaciji te se zove ex-post kamatna stopa

Question 4

Koja je kamatna stopa u IS relaciji?

Answer 4

Kamatna stopa u IS relaciji je realna kamatna stopa - iako središnja banka odabire nominalnu kamatnu stopu (i), jako joj je važna realna kamatna stopa (r) jer je to stopa koja utječe na odluke o potrošnji.

Question 5

po čemu se razlikuju obveznice

Answer 5

1. U pogledu dospijeća - tj. duljine vremena tijekom kojeg obećavaju plaćanja
2. U pogledu rizika - da ih izdavatelj neće moći otplatiti

Question 6

premija rizika

Answer 6

Neke obveznice su rizične, pa vlasnici obveznica zahtijevaju premiju rizika (engl. risk premium) kako bi se navedeni rizik kompenzirao i kako bi oni zadržali te obveznice

Question 7

Što određuje premiju rizika?

Answer 7

1. Vjerojatnost neplaćanja (engl. default) - što je ta vjerojatnost veća, veća je kamatna stopa koju će investitori tražiti
2. Visinom averzije prema riziku/odbojnost prema riziku (engl. risk aversion) vlasnika obveznice. Čak iako je očekivani povrat na rizične obveznice isti kao i na nerizične obveznice, rizik sam po sebi učinit će ih nesklonima da investitori drže rizične obveznice Stoga će oni tražiti višu premiju kako bi kompenzirali taj rizik.

Question 8

financijski posrednici

Answer 8

Financijski posrednici su financijske institucije koje primaju sredstva od investitora te daju u zajam ta sredstva ostalima (banke, ali i hipotekarna društva, različiti fondovi i sl.). Prikupljaju informacije o zajmoprimcima te im omogućuju kreditiranje prema njihovim potrebama i mogućnostima.

Question 9

omjer kapitala i omjer poluge

Answer 9

Omjer kapitala (engl. capital ratio) - omjer kapitala i imovine = 20/100 = 20%

Omjer poluge (engl. leverage ratio) - omjer imovine i kapitala = 100/20 = 5

Question 10

Što banka treba uzeti u obzir pri odabiru omjera poluge?

Answer 10

Viši omjer poluge vodi višem očekivanom profitu, ali također povećava rizik od nesolventnosti i bankrota. Banka mora izabrati omjer poluge koji uzima u obzir oba faktora.

Question 11

Juriš na banke i kako ga se može spriječiti.

Answer 11

Što je veća likvidnost obveza banke (npr. tekući i žiro računi), to je u uvjetima nepovjerenja u banku veći rizik od tzv. juriša na banke (engl. bank runs) kada vlasnici računa masovno podižu gotovinu iz banaka.

Moguće rješenje juriša na banke je:

• ograničeno bankarstvo (engl. narrow banking) kada je bankama ograničeno kreditiranje te su obvezni držati sigurne i likvidne državne obveznice,
• osiguranjem depozita za štediše kojeno osigurava vlasnicima računa isplatu novca od strane SB kada poslovna banka to nije u stanju učiniti
• odredbu o likvidnosti (engl. liquidity provision) kako bi se omogućilo prekonoćno kreditiranje od drugih financijskih institucija

Question 12

tržišna realna kamatna stopa (r+x)

Answer 12

određuje odluke o potrošnji, ne ovisi samo o referentnoj kamatnoj stopi (r) središnje banke, već i o premiji rizika (x)

Question 13

Financijski šokovi, monetarna politika i output (objašnjenje i graf)

Answer 13

Porast premije rizika (x) može biti jer su investitori svjesni rizika ili jer je neka financijska institucija bankrotirala pa se brinu za zdravlje drugih banaka. Ako pri istoj realnoj kamatnoj stopi r, tržišna realna kamatna stopa r + x se poveća, preko investicija (I) vodi do pomaka IS krivulje u lijevo i smanjenja ravnotežnog outputa (Y). Financijska kriza postaje makroekonomska kriza.

Monetarna politika uz dovoljno veliko smanjenje referentne kamatne stope (r) može poništiti učinke porasta premije rizika (x). Međutim, donja nulta granica (engl. zero lower bound) nominalne kamatne stope može ograničiti djelovanje monetarne politike, odnosno ograničiti smanjenje referentne kamatne stope (r )

Question 14

Kako je nastala financijska kriza 2008.

Answer 14

Nakon porasta cijena nekretnina od 2000. do 2006. je uslijedio oštar pad. Početkom 2000-ih kamatne stope su bile neuobičajeno niske, što je potaknulo potražnju za nekretninamaBanke su bile voljne odobriti hipotekarne kredite rizičnim zajmoprimcima s drugorazrednim hipotekama (engl.subprime mortgages - subprimes) – one su postojale još od 1990-ih ali su prevladale tijekom 2000-ih. 2006. godine - zbog pada cijena nekretnina, mnoge nekretnine su tržišno vrijedile manje od odobrenog hipotekarnog kredita (engl. „mortgage is said to be underwater”). Zajmodavci (banke) su ostvarile velike gubitke, jer brojni zajmoprimci više nisu bili u mogućnosti plaćati kredite (engl. default)

Kako zajmoprimci više nisu bili u mogućnosti plaćati kredite, banke su se suočile s velikim gubicima. Gubici na hipotekama su se sredinom 2008.procjenjivali na oko 2% BDP-a. Smatralo se da će utjecaj na cjelokupni output biti ograničen i da će se šok apsorbirati, no to se nije dogodilo.

Tako iako je okidač za krizu bio pad cijena nekretnina, efekti su bili enormno pojačani. Čak i ekonomisti koji su predvidjeli pad cijena nekretnina nisu shvaćali kako je moguć pojačani utjecaj

Question 15

Zašto su banke imale viisok omjer poluge (f.k.2008)

Answer 15

1. Podcjenjivale su rizik,
2. Voditelji banaka su išli za visokim očekivanim povratima ignorirajući pritom rizik bankrota
3. Zaobilazile su financijsku regulasiju korišteći SIV - strukturirana investicijska sredstva

Question 16

Strukturirana investicijska sredstva (SIV)

Answer 16

Banke su zaobilazile financijsku regulaciju (omjer kapitala iznad odgovarajućeg minimuma) koristeći financijske izvedenice zvane strukturirana investicijska sredstva (engl. Structured investment vehicles - SIVs).
Banke su ih koristile jer bi se loše operacije pojavile na njihovoj BP te bi bile predmetom financijske regulacije, a kada su navedene operacije obavljale putem SIV-ova to nije zahtijevalo od banaka da imaju položeni navedeni kapital

Question 17

Sekuritizacija, objašnjenje prednosti i nedostaci

Answer 17

Sekuritizacija je kreiranje vrijednosnica temeljenih na paketu potraživanja, primjerice snopu hipotekarnih kredita, npr. hipotekarno osiguranje (engl. mortgage-based security - MBS). Tako se manje utrživi pojedinačni krediti pretvore u lako utrživi financijski instrument koji se može plasirati na tržištu kapitala.

Sekuritizacija diverzificira rizik, ali ima i nedostataka:

• Nakon što proda hipotekarni kredit, banka nema dovoljno poticaja minimizirati rizik te hipoteke te osigurati plaćanje zajmoprimca
• Rejting agencijama je bilo teško procijeniti stvarni rizik cijelih paketa potraživanja (MBS, CDO)
• Kada bi hipotekarni krediti postali nenaplativi, cijeli paketi potraživanja (MBS, CDO) su smatrani toksičnima (engl. toxic assets) izazvavši domino efekt

Question 18

Paketi potraživanja pri sekuritizaciji se sastoje od

Answer 18

Primarnih vrijednosnica (engl. senior securities) koje se prve naplaćuju iz paketa potraživanja te su sigurnije
i
Sekundarnih vrijednosnica (engl.junior securities) koje se naplaćuju nakon što su podmirene obveze svih primarnih vrijednosnica te su rizičnije

Question 19

veleprodajno financiranje

Answer 19

Veleprodajno financiranje (engl. wholesale funding) - proces u kojemu banke posuđuju od drugih banaka ili drugih investitora u obliku kratkoročnog zaduživanja kako bi financirale kupovinu svoje imovine

Veleprodajno financiranje je dovelo do toga da su banke imale vrlo likvidne obveze, te su bile više izložene riziku. Bilo vrlo teško procijeniti njihovu solventnost, stoga su investitori počeli odbijati daljnje posuđivanje te je došlo do zaustavljanja veleprodajnog financiranja

Question 20

kojim financijskim mjerama je FED obnavljao povjerenje u financijski sustav (f.k 2008.)

Answer 20

1. Federalno osiguranje depozita je povećano
2. FED je povećao likvidnost financijskog sustava
3. Država je uvela program otkupa problematične imovine (engl. Troubled Asset Relief Program - TARP) kako bi „očistile” bilance banaka od problematične imovine, smanjile nesigurnost, ponovno uvjerile investitore u „ozdravljenje” svake banke

Question 21

Koje je mjere fiskalne a koje monetarne politike FED poduzeo u f.k 2008.

Answer 21

• Monetarna politika: Kamatna stopa FED-a spuštena je na nula u prosincu 2008. godine. Efikasnost monetarne politike jako je ograničena uslijed nulte donje granice. FED je stoga pribjegao nekonvencionalnim mjerama monetarne politike otkupljujući različite vrijednosnice kako bi direktno utjecao na tržišne kamatne stope za zajmoprimce
• Fiskalna politika: Uveden je plan oporavka gospodarstva u veljači 2009. (predsjednik Barack Obama) koji je uključivao smanjenje poreza i povećanje državne potrošnje od 780 milijardi dolara