7 - Tržište rada Flashcards

1
Q

Radno sposobno stanovništvo

A

broj ljudi potencijalno raspoloživih za zapošljavanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Radna snaga (L)

A

zbroj zaposlenih i nezaposlenih

L = N + U

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Izvan radne snage

A

oni koji niti ne rade niti traže posao

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Stopa ekonomske aktivnosti

A

odnos radne snage i radno sposobnog stanovništva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Stopa nezaposlenosti

A

odnos nezaposlenih i radne snage

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Načini mjerenja nezaposlenosti

A
  1. ILO (Anketa o radnoj snazi) - Osoba se smatra nezaposlenom ukoliko: nema posao u anketnom tjednu, traži ga u posljednja 4 tjedna i spremna ga je prihvatiti u slijedeća 2 tjedna
  2. Ured za zapošljavanje - registrira sve prijavljene nezaposlene osobe
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Stopa nezaposlenosti može odražavati:

A
  • Aktivno tržište rada – visoka razina fluktuacije, mnogo napuštanja i zapošljavanja, tj. mnogoradnika koji ulaze i izlaze iz nezaposlenosti
  • Neaktivno/sklerotično tržište rada – niska razina fluktuacije, nekoliko napuštanja i zapošljavanja te stagnirajući bazen nezaposlenosti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

obeshrabreni radnici

A

mnogi koji se klasificiraju kao “izvan radne snage”, ne traže aktivno posao, ali će ga prihvatiti ako ga pronađu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

stopa zaposlenosti

A

omjer zaposlenih i radno sposobnog stanovništva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

dualno tržište rada

A
  • Primarno tržište rada - dobri poslovi, visoke nadnice, niska stopa fluktuacije - radnici rijetko mijenjanju poslove
  • Sekundarno tržište rada - loši poslovi, niske nadnice, visoka stopa fluktuacije - radnici često mijenjau poslove
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

čime su prije svega izazvane fluktuacije u kretanjima stope nezaposlenosti

A

recesijom i ekspanzijom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

na koja dva načina je radnicima lošije kad je nezaposlenost velika

A
  1. Smanjenje zapošljavanja - nezaposleni radnici imaju manju vjerojatnost da će pronaći posao ili mogu očekivati da će dulje ostati nezaposleni zaposleni radnici imaju veću vjerojatnost da će izgubiti posao
  2. Više otpuštanja - zaposleni radnici imaju veću vjerojatnost da će izgubiti posao
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

načini određivanja nadnica

A
  1. Kolektivno pregovaranje - pregovaranje između sindikata i poduzeća, malo više od 10% nadnica američkih radnika određuje se tako, ima važnu ulogu u Japanu i većini Europskih zemalja
  2. Pojedinačno pregovaranje - Što su veće vještine potrebne za obavljanje posla, to je vjerojatnije da će doći do pregovora izmeđuposlodavaca i pojedinih zaposlenika
  3. Uzmi ili ostavi” (engl. “take-it-or-leave it”)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

rezervacijska nadnica

A

nadnicu koja čini radnike indiferentnim između rada i nezaposlenosti, obično se isplaćuje nadnica koja ju nadilazi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kako nadnice obično ovise o stanju tržišta rada?

A

Što je niža stopa nezaposlenosti, to su više nadnice!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

o čemu ovisi pregovaračka moć radnika

A
  1. Prirodi posla - koliko je skupo za poduzeće pronaći druge radnike odnosno da postojeće zamijeni
  2. Uvjetima na tržištu rada - koliko je teško radnicima pronaći drugi posao
17
Q

Teorija efikasnosti nadnica (engl. efficiency wage theories)

A

Teorija efikasnosti nadnica (engl. efficiency wage theories) povezuje produktivnost ili učinkovitost radnika s plaćom koja im je isplaćena

  • Poduzeća će možda htjeti isplatiti nadnicu koja nadilazi rezervacijsku nadnicu kako bi smanjili odlazak radnika i povećali produktivnost
  • Poduzeća koja moral i predanost zaposlenika te njihovu kreativnost smatraju ključnim za kvalitetu rada radnika platit će više od onih čije su aktivnosti rutinske
  • Kad je nezaposlenost niska, poduzeća koja žele izbjeći povećanje broja napuštanja radnog mjesta povećat će nadnice kako bi potaknuli radnike da ostanu
18
Q

o čemu ovisi agregatna nominalna nadnica (W)

A

1.Očekivanoj razini cijena - P<strong>e</strong> - - utječe na određivanje nadnica jer je radnicima i poduzećima važna realna nadnica (W/P), a ne nominalne nadnice (W).Veći Pe - veći W

2.Stopi nezaposlenosti - u - Viša stopa nezaposlenosti (u) slabi pregovaračku moć radnika ili omogućava poduzećima da isplaćuju niže nadnice,prisiljavajući ih da prihvate niže nadnice

3.Ostalim varijablama (engl. catchall variable) – označava sve čimbenike koji utječu na nadnicu uz očekivanu razinu cijena i stopu nezaposlenosti, na primjer: zaštita zaposlenja i minimalne nadnice. Među njima je i naknada za nezaposlenost plaćena radnicima koji izgube svoj posao. Veći z, veći W.

•Više naknade za nezaposlenost omogućavaju radnicima da traže više nadnice

W= Pe F(u,z)

19
Q

funkacija proizvodnje

A

Funkcija proizvodnje - odnos između inputa koji se koriste u proizvodnji i količine proizvedenog outputa te cijena tih inputa

Cijene koje određuju poduzeća ovise o njihovim troškovima koji ovise u funkciji proizvodnje.

Y = AN
gdje je Y output, N zaposlenost, a A produktivnost rada (output po radniku)

20
Q

relacija određivanja nadnica (engl. wage-settin grelation) - WS

A
  • Negativan odnos između između realne nadnice i stope nezaposlenosti naziva se relacija određivanja nadnica
  • Što je stopa nezaposlenosti viša, to je niža realna nadnica

*pretpostavili smo da W ovisi o stvarnoj razini cijena P, ne očekivanoj

21
Q

odnos određivanja cijena (engl. price-setting relation) - PS

A
  • Odluke o određivanju cijena određuju realnu nadnicu koju isplaćaju poduzeća
  • Ukoliko poduzeća u gospodarstvu povećaju svoje marže, realna nadnica (W/P) će biti niža
  • Relacija određivanja cijena prikazuje se horizontalnom linijom PS
22
Q

prirodna/ ravnotežna/ strukturna stopa nezaposlenosti (Un)

A
  • stopa nezaposlenosti pri kojoj je realna nadnica izabrana određivanjem nadnica jednaka realnoj nadnici koju daje određivanje cijena
  • označava stopu nezaposlenosti pri kojoj je TR u ravnoteži tj. ne postoji ni višak ponude niti višak potražnje na tržištu rada
23
Q

graf PS, WS, prirodna stopa nezaposlenosti

24
Q

Kako povećanje naknade nezaposlenima utječe na WS relaciju

A

To je porast z - dovodi do pomicanja WS relacije udesno tj. do povećanja prirodne stope nezaposlenosti (un)

25
Kako blaže antimonopolsko zakonodavstvo utječe na PS relaciju
dovodi do povećanja marže (m) što dovodi do pomicanja PS relacije prema dolje tj. do povećanja prirodne stope nezaposlenosti (un)
26
Graf određivanje nadnica i cijena i prirodna razina zaposlenosti
* Relacija određivanja nadnica (WS) - rastuća - veća zaposlenost podrazumijeva veću realnu nadnicu * Odnos određivanja cijena (PS) - je i dalje horizontalnalinija * Ravnoteža je dana točkom A, sa ”prirodnom” zaposlenošću Nn * Odnos određivanja cijena (PS) izgleda kao ravni odnos potražnje za radom