3 - Tržište dobara i usluga Flashcards
sastav BDP-a
BDP se sastoji od osobne potrošnje (C), investicija (I), državnih izdataka (G), izvoza (X), uvoza (IM) i neto izvoza (X-IM)
investicije u zalihe
- Investicije u zalihe je razlika između proizvedenih i prodanih dobara u danoj godini
- Mogu biti pozitivne (proizvodnja> prodaja), negativne (proizvodnja nula (proizvodnja=prodaja)
ukupna potražnja za dobrima (Z) i koje su pretpostavke modela
Ukupnu potražnja za dobrima Z je Z ≡ C + I + G + X − IM u otvorenoj ekonomiji, Z ≡ C + I + G u zatvorenoj.
Pretpostavke modela:
- Poduzeća ne drže zalihe
- Sva poduzeća proizvode isto dobro
- Poduzeća su spremna ponuditi bilo koju količinu dobara uz danu cijenu (P) – navedeno vrijedi samo u kratkom roku
- Gospodarstvo je zatvoreno - izvoz i uvoz su jednaki nuli
Raspoloživi dohodak
dohodak koji ostaje nakon što su potrošači primili transfere od države i platili poreze:
Yd = Y - T + TR
funkcija potrošnje formula
C = C0 + C1 * Yd
funkcija potrošnje graf
Krivulja je uzlazna, na osi y C a na x Yd.
Potrošnja raste s porastom raspoloživog dohotka, ali za manje od jedan za jedan. Niža vrijednost c0 pomiče cijelu liniju prema dolje.
funkcija štednje formula
S = -c<sub>o</sub> + (1 - c<sub>1</sub>) \* Y<sub>d</sub> S = -c<sub>o</sub> + (1 - c<sub>1</sub>) \* (Y - T)
funkcija štednje graf
Krivulja je uzlazna, ishodište u -c0 , na osi y S, na osi x Yd
Egzogene i endogene varijable
- *Endogene varijable**
- varijable koje ovise o drugim varijablama u modelu
- npr: potrošnja i štednja - ovise o dohotku
- *Egzogene varijable**
- varijable koje nisu objašnjene u modelu i uzete su kao dane
- G i T su egzogene jer: država se ne ponaša po istim pravilima kao potrošači i poduzeća i pristup u ovoj knjizi tretira G i T kao varijable koje odabire vlada i neće ih pokušati objasniti u modelu
Što vrijedi u ravnoteži i koji su uvijeti ravnoteže (određivanje ravnotežnog domaćeg proizvoda)
- U ravnoteži je proizvodnja (Y) je jednaka potražnji, koja nadalje ovisi o dohotku (Y), koji je i sam jednak proizvodnji
- U ravnoteži svaki događaj koji uzrokuje porast autonomnih troškova prouzrokovati će i porast dohotka
- Uvjeti ravnoteže: I,G,T su egzogene varijable i C0, T, I, G su autonomni troškovi
formula za ravnotežni domaći proizvod
multiplikator * autonomna potrošnja
interpretacija multiplikatora
Multiplikator
- pokazuje za koliko će se Y promijeniti za danu promjenu autonomne potrošnje ,rezultat povećanja potražnje.
- Inicijalno povećanje državne potrošnje vodi do rasta outputa u većem iznosu nego što se državna potrošnja povećala.
- ovisi o sklonosti potrošnji
Grafički prikaz ravnotežnog domaćeg proizvoda
- Nacrtajmo proizvodnju kao funkciju dohotka. Budući da su proizvodnja i dohodak uvijek jednaki, crtamo liniju pod kutom od 45 stupnjeva. Nacrtajmo potražnju kao funkciju dohotka - ZZ pravac.
- Ravnotežni domaći proizvod određen je uvjetom da proizvodnja bude jednaka potražnji (Y=Z).
- Točka A je ravnotežna točka u kojoj je dohodak jedank potražnji.
- Ako pretpostavimo da se c0 poveća za 1 milijardu $. ZZ pravac će ići gore i biti će ZZ’. Učinak povećanja autonomne potrošnje na domaći proizvod je veći od jedan za jedan.
- Važno je znati da je svaka promjena gore povećanje potražnje a svaka promjena desno povećanje outputa.
Zaključci određivanje ravnotežnog domaćeg proizvoda
- Proizvodnja (Y) ovisi o potražnji (Z), koja ovisi o dohotku, koji je sam po sebi jednak proizvodnji
- Porast potražnje dovodi do porasta proizvodnje i dohotka, što rezultira do budućeg porasta potražnje
- Porast domaćeg proizvoda je veći od početne promjene potražnje, za iznos promjene potražnje pomnožen multiplikatorom
dinamika prilagodbe
- Prilagodba domaćeg proizvoda u vremenu jer output ne skače odmah na novu ravnotežu povećanjem izdataka za potrošnju
- Ovisi o tome koliko često poduzeća revidiraju svoje planove i za nju je potrebno određeno vrijeme
Lehmanov bankrot
- Kad se ljudi počnu brinuti za budućnost, odlučuju uštedjeti više čak i ako im se trenutni prihod nije promijenio
- Vijesti o bankrotu Lehman Brothersa u rujnu 2008. podsjetile su ljude na veliku depresiju, što potvrđuje broj pretraživanja na Google-u. Potrošnja je pala čak i ako se raspoloživi prihod još nije promijenio. U drugoj polovici 2008. došlo je do velikog pada nekoliko komponenti autonomne potrošnje.
Koja su dva ekvivalentna načina izražavanja uvjeta ravnoteže na tržištu dobara:
Proizvodnja = Potražnja
Investicije = Štednja
IS realacija
- predstavlja uvjet ravnoteže na tržištu dobara i usluga - ono što poduzeća žele investirati, mora biti jednako onome što stanovništvo i država žele uštedjeti
- označava “jednakost investicija i štednje”
- John Maynard Keynes – je prvi razvio I=S model 1936. godine u Općoj teoriji zaposlenosti, kamate i novca
IS relacija formula
I = S + (T − G)
ravnoteža na tržištu dobara zahtijeva da investicije budu jednake štednji – zbroju osobne i javne štednje
paradoks štednje
- Paradoks štednje - Pokušaj veće štednje ujedno dovodi i do pada proizvodnje i do zadržavanja štednje na istoj razini
- Pretpostavimo da, pri danoj razini raspoloživog dohotka, potrošači odluče više štedjeti. C0 se smanjuje a to uzrokuje smanjenje outputa – ako ljudi štede više smanjuju svoju potrošnju pa pada i potražnja i output I nepromijenjenu štednju – zbog ravnoteženog uvjeta (I=konst. I=S+(T-G))
- Ekonomska politika koja potiče štednju može biti dobra u srednjoročno ili dugoročno, ali kratkoročno dolazi do recesije.
