8 - Phillipsova krivulja, prirodna stopa nezaposlenosti i inflacija Flashcards
povijest Philipsove krivulje
- godine - A.W. Phillips je utvrdio postojanje negativne veze između inflacije i nezaposlenosti za Veliku Britaniju (1861.- 1957.)
- godina - Paul Samuelson i Robert Solow – repliciraju taj odnos za SAD (1900.-1960.) - nazivaju taj odnos Phillipsovom krivuljom
Phillipsova krivulja
- implicira da zemlje mogu „birati” između različitih kombinacija stopa nezaposlenosti i inflacije
- Zemlja bi tako mogla postići nisku nezaposlenost ako bi bila voljna tolerirati višu inflaciju ili bi mogla postići stabilnost razine cijena - nultu inflaciju - ako bi bila voljna tolerirati veću nezaposlenost
jednadžba inflacije i efekti koji utječu na nju
𝜋=𝜋e + (𝑚+𝑧) − 𝛼𝑢
- Parametar α - označava jakost učinka nezaposlenosti na nadnice: što je α veća, to je jači negativni efekt nezaposlenosti na nadnice
- porast πe vodi rastu π, uz danu πe porast m ili z vodi rastu π, uz danu πe pad u vodi rastu π
Jednadžba koja predstavlja negativan odnos između nezaposlenosti i inflacije
𝜋t = 𝑚+𝑧 −𝛼𝑢t
Zašto je originalna Phillipsova krivulja nestala i kada?
1970-ih godina
- Zato jer su pregovarači nadnica (engl. wage setters) promijenili način na koji oblikuju svoja očekivanja o inflaciji
- Stopa inflacije je postala postojanijom - postalo je više vjerojatno da će nakon visoke inflacije u jednoj godini slijediti visoka inflacija slijedeće godine Kao rezultat, ljudi su prilikom oblikovanja očekivanja počeli uzimati u obzir postojanost inflacije, a ta promjena u oblikovanju očekivanja je promijenila prirodu odnosa između nezaposlenosti i inflacije
- U makroekonomskom žargonu to znači da su očekivanja koja su bila usidrena (engl. anchord) tj. gotova konstantna postala odsidrena (engl. de-anchord)
Parametar σ
- prikazuje učinak prošlogodišnje stope inflacije (π t-1) na ovogodišnju očekivanu stopu inflacije (πet)
- to je ključno za ono što se dogodilo nakon 1970. godine kako se Θ povećavao s 0 na 1, nestala je jednostavna veza između stope nezaposlenosti i stope inflacije
Phillipsova krivulja ubrzanja / modificirana Phillipsova krivulja
πt - π t-1= 7.4% -1.2 ut
- Naziva se još i Phillipsova krivulja ubrzanja
- Ova veza sugerira da niska stopa nezaposlenosti dovodi do povećanja stope inflacije, a time i ubrzanja rasta razine cijena
Kako su se opet promijenila očekivanja?
- Od početka 1980-ih mnoge središnje banke do sredine 1990-ih uglavnom su uspješno postizale cilj održavanja inflacije na oko 2% godišnje više od desetljeća
- Stabilna inflacija ponovno je promijenila način na koji su ljudi oblikovali očekivanja Čak i ako je inflacija bila viša od ciljane u određenoj godini, ljudi su pretpostavljali da će središnja banka poduzeti mjere potrebne za vraćanje inflacije na njezinu ciljanu vrijednost u budućnosti, a očekivana inflacija je postala približno konstantna i bila je jednaka ciljanoj inflaciji koju je postavila središnja banka
- Očekivanja inflacije koja su se odsidrila (engl. de-anchord) tijekom 1970-ih i 1980-ih ponovno su se usidrila (engl. re- anchored) sredinom 1990-ih
Što se dogodilo s σ kad se Philipsova krivulja vratila na odnos između inflacije i nezaposlenosti?
σ (činak prošlogodišnje stope inflacije na ovogodišnju očekivanu) se približio nuli
Regresijska jednadžba koja najbolje objašnjava vezu između stope inflacije i stope nezaposlenosti (izvorna Philispova krivulja)
πt =2.8% - 0.16ut
Jesmo li se vratili na izvornu Phillipsovu krivulju i što smo naučili?
Da, ali naučili smo važnu lekciju - Phillipsova krivulja je odnos između inflacije, očekivane inflacije i nezaposlenosti, a kakav će konkretno biti odnos između inflacije i nezaposlenosti u velikoj mjeri ovisi o tome kako ljudi oblikuju očekivanja pri čemu način formiranja očekivanja jako ovisi o ponašanju inflacije
Koja su upozorenja za vezu izmežu inflacije i nezaposlenosti
Veza između inflacije i nezaposlenosti postoji, ali je složena – postoje brojna upozorenja:
- Prirodna stopa nezaposlenosti mijenja se s vremenom
- Razlike u kretanju prir.st. nezaposlenosti među zemljama. Prirodna stopa nezaposlenosti razlikuje se među zemljama zbog, primjerice, rigidnosti tržišta rada, a također se mijenja tijekom vremena unutar neke zemlje
- Veza između nezaposlenosti i inflacije može potpuno nestati kad inflacija postane vrlo visoka, a može nestati i kad inflacija postane niska ili u slučaju kada dođe do deflacije
Moguća objašnjenja smanjenja prirodne stope nezaposlenosti u SAD-u sa 6% ili 7% u 1970-ima i 1980- ima na oko 4% koliko iznosi danas
- Povećana globalizacija i jačanje konkurencije između američkih i inozemnih tvrtki možda su smanjili marže
- Povećanje zaposlenosti pomoću različitih novih alternativnih oblika zapošljavanja – „on-call” radnici
- Starenje američkog stanovništva
- Povećanje stope kažnjavanja kriminalnih dijela kaznom zatvora
- Povećanje broja radnika s invaliditetom
Što objašnjava europsku nezaposlenost? (faktori koji stvaraju rigidnost i ključne činjenice)
Faktori koji stvaraju rigidnosti na tržištu rada:
- Velikodušan sustav osiguranja od nezaposlenosti
- Visok stupanj zaštite zaposlenja
- Minimalne plaće
- Pravila kolektivnog pregovaranja
Ključne činjenice o nezaposlenosti u Europi: Nezaposlenost nije uvijek bila visoka. Neke su europske zemlje zapravo imale nisku nezaposlenost prije početka globalne financijske krize 2008./2009.
indeksacija nadnica (engl. wage indexation)
- odredba koja omogućava da se nadnice automatski povećavaju u skladu s inflacijom, a počinje prevladavati kada inflacija postane visoka
- indeksacija nadnica pojačava učinak stope nezaposlenosti na promjenu stope inflacije
što se događa s Philipsovom krivuljom ako dođe do deflacije?
Kada je inflacija niska, ili dođe do deflacije, Phillipsova krivulja ne funkcionira tj. slabi ili potpuno prestaje vrijediti. Jedan od mogućih razloga je nesklonost radnika da prihvate smanjenja nominalnih nadnica
