5 - IS - LM model Flashcards
o čemu ovise investicije
investicije ovise o proizvodnji Y (ili prodaji) propocionalno i kamatnoj stopi i obrnuto proporcionalno
Tko je osmislio IS-LM model
John Hicks i Alvin Hansen su ga tako nazvali, iako je prvi na ideju došao J.M. Keynes
Grafički prikaz IS krivulje
Z Z krivulja:
- pozitivnog nagiba jer za danu vrijednost kamatne stope, povećanje outputa dovodi do povećanja potražnje za dobrima kroz svoje učinke na potrošnju i investicije
- položenija od pravca nagiba 45°, jer smo pretpostavili da povećanje outputa dovodi do porasta potražnje, ali u iznosu manjem od porasta jedan-za-jedan
(a) Povećanje kamatne stope kroz negativan utjecaj na investicije smanjuje potražnju za dobrima (pomak sa ZZ na ZZ’) na bilo kojoj razini outputa, što dovodi do smanjenja ravnotežne razine outputa (iz A na A’)
(b) Ravnoteža na tržištu dobara podrazumijeva da povećanje kamatne stope dovodi do smanjenja outputa (sa Y na Y’)
Početno smanjenje I dovodi do većeg smanjenja Y putem učinka multiplikatora
IS krivulja
- je negativnog nagiba
- predstavlja sve kombinacije kamatnih stopa i outputa pri kojima je tržište dobara u ravnoteži
- je izvedena kako bi ispitala učinke promjena kamatnih stopa na I i Y
što će uzrokovati pomak IS krivulje, a što pomak po krivulji
Promjene u kamatnim stopama (i) i nacionalnom dohotku (Y) ne dovode do pomaka IS-krivulje, nego do kretanja uzduž IS-krivulje
Svaki drugi faktor (npr. promjena C, G ili T) osim promjene kamatne stope (i), koji uzrokuje promjenu u Y uzrokovati će pomak IS-krivulje
Npr., povećanje poreza (T) pomiče IS krivulju ulijevo
jednadžba LM relacije i kakva je situacija u ravnoteži
M / P = YL (i)
M/P = realna ponuda novca
YL(i) - realna potražnja za novcem koja ovisi o realnom dohotku (Y) - i kmt stopi (i)
U ravnoteži, realna ponuda novca jednaka je realnoj potražnji za novcem, koja ovisi o realnom dohotku Y i kamatnoj stopi I
Grafički prikaz i objašnjenje LM krivulje
- Pretpostavka koja je vrijedila u 4. poglavlju – da središnja banka odabire količinu novca i tada pušta kamatnoj stopi da se prilagođava je u suprotnosti sa današnjom stvarnosti o Iako su u prošlosti središnje banke razmišljale o ponudi novca, kao o varijabli monetarne politike, sada se direktno fokusiraju na kamatnu stopu (i)
- Središnja banka sada odabire kamatnu stopu (ı̅) i prilagođava ponudu novca kako bi je postigla
- LM krivulja je jednostavna horizontalna linija
IS i LM relacija jednadžbe
- I S relacija: Y = C(Y−T) + I(Y, i) + G
- L M relacija: i = i (sa crticom gore)
kako se određuje ravnotežni output putem IS i LM realcije?
- IS i L M relacije zajedno određuju ravnotežni output
- Bilo koja točka na padajućoj I S krivulji odgovara ravnoteži na tržištu dobara
- Bilo koja točka na horizontalnoj L M krivulji odgovara ravnoteži na financijskim tržištima
- Samo na njihovom sjecištu (točka A) zadovoljena su oba uvjeta ravnoteže
Pomaci IS i LM-krivulje
- IS-krivulja - pomiče se uslijed promjene G, T ili promjene potrošačeva povjerenja (ulijevo i udesno)
- LM-krivulja - pomiče se kada se mijenja realna ponuda novca (M/P) (gore i dolje)
fiskalna politika. ekspanzija i kontrakcija
- Fiskalna politika - mijenjaju se državna potrošnja i porezi
- Fiskalna ekspanzija - porast državne potrošnje (G) ili smanjenje poreza (T) - porast proračunskog deficita
- Fiskalna kontrakcija ili konsolidacija - smanjenje državne potrošnje (G) ili povećanje poreza (T) odnosi se na fiskalnu politiku koja smanjuje proračunski (budžetski) deficit
Učinak povećanja poreza na IS i LM relaciju zajedno
- Povećanje poreza pomiče IS krivulju ulijevo. To dovodi do smanjenja ravnotežne razine outputa
- Pretpostavka je da se kamatna stopa ne mijenja. Dakle, kako imamo pomak IS krivulje, gospodarstvo se kreće duž LM krivulje, od A do A’ o LM krivulja se pri tome ne mijenja, jer se porezi ne nalaze u LM krivulji
monetarna ekspanzija, kontrakcija i na koju krivulju utječu
- Monetarna ekspanzija - Smanjenje i ⇔ rast ponude novca (M)
- Monetarna kontrakcija (monetarno stezanje) - Povećanje i ⇔ smanjenje ponude novca (M)
- Monetarna politika ne utječe na IS krivulju, već samo na LM krivulju
Učinci smanjenja kamatne stope na IS - LM relaciju zajedno
- Monetarna ekspanzija pomiče L M krivulju dolje i dovodi do više proizvodnje (Y) i niže kamatne stope (i), a ravnoteža se pomiće iz A u A’
- Niža i uzrokuje porast investicija koje imaju multiplikativni učinak na Y
- Nema pomaka IS, već se pomičemo uzduž IS-krivulje
Kombiniranje politika i primjer na gospodarstvu u recesiji s preniskim outputom
- Fiskalna i monetarna politika u praksi se često koriste zajedno. Kombinacija monetarne i fiskalne politike zove se monetarno-fiskalni mix ili jednostavno mix politika (kombiniranje politika)
- Ako je gospodarstvo u recesiji i fiskalna i monetarna politika mogu se koristiti za povećanje outputa Fiskalna ekspanzija pomiče I S krivulju udesno.Monetarna ekspanzija pomiče L M krivulju prema dolje. Oboje dovodi do većeg outputa pomak iz točke A u A’
Recesija u SAD-u 2001.
Američko gospodarstvo bilo u recesiji između ožujka 2001. i prosinca 2001., potaknuto naglim padom investicijske potražnje. Recesija je mogla biti i mnogo gora da se nije odgovorilo snažnim makroekonomskim politikama. Fed je smanjio kamatnu stopu sa 6,5% u siječnju na 2% krajem 2001. godine kako bi povećao ponudu novca. Kada je 2001. George W. Bush preuzeo dužnost i kada je postalo jasno da gospodarstvo usporava (a savezni proračun je bio u suficitu), imao je dodatni argument za snižavanje poreznih stopa kako bi povežao potražnju i borio se protiv recesije.
Učinci kombinacije fiskalne konsolidacije i monetarne ekspanzije
Ponekad je ispravno koristiti kombinaciju politika koje djeluju suprotno. Npr. ako vlada ima veliki proračunski deficit i želi ga smanjti, bez da potakne recesiju.
- Fiskalna konsolidacija pomiče I S krivulju ulijevo
- Monetarna ekspanzija pomiče L M krivulju prema dolje
Smanjenje deficita: dobro ili loše za investicije?
- Ravnoteža na tržištu dobara podrazumijeva (podsjetimo se Poglavlja 3): I = S + (T − G). Uz danu privatnu štednju (S), niži državni deficit (veći T − G) znači veći I. Međitim, fiskalna kontrakcija smanjuje output i tako S opada više nego što T − G raste, pa se I smanjuje.
- To ne znači da smanjivanje deficita uvijek smanjuje investicije. Kada se smanjuje proračunski deficit, središnja banka također smanjuje kamatne stope, a kako bi zadržali output na istoj razini dolazi do porasta investicija
Koliko IS-LM odgovara stvarnosti? (primjer porasta kamatnih stopa)
- U kratkom roku, porast kamatne stope FED-a dovodi do smanjenja outputa i do povećanja nezaposlenost, ali malo utječe na razinu cijena
- Razina cijena je gotovo ista tijekom prvih 6 tromjesečja. Tek nakon 6 tromjesečja, razina cijena pokazuje
- znakove opadanja
- To nam daje naznaku zbog čega IS-LM model postaje manje pouzdan kako počinjemo pratiti srednji rok. Srednjoročno gledano ne možemo više pretpostavljati da je razina cijena zadana, pa kretanja razina cijena dobiva na važnosti
