8. Gestalt Flashcards
Tko je stvorio i razvio geštalt terapiju?
Frederick S. (Fritz) Perls i Laura Perls.
Na čemu je utemeljena geštalt terapija?
Geštalt terapija egzistencijalistički je i fenomenološki pristup utemeljen na pretpostavci da ljude treba razumjeti u kontekstu njihova trajnog odnosa s okolinom.
Što je početni cilj terapije?
Početni cilj terapije jest klijentovo osvještavanje onoga što osjeća i čini.
Zašto je pristup fenomenološki i egzistencijalistički?
Pristup je fenomenološki, jer je usmjeren na klijentov doživljaj stvarnosti i egzistencijalistički, jer se temelji na zamisli da su ljudi stalno u procesu postajanja, ponovnog stvaranja i ponovnog otkrivanja sebe. Geštalt terapija je puna života i promiče izravno doživljavanje umjesto apstraktnog razgovora o nekoj situaciji.
Zašto je pristup iskustven?
Pristup je iskustven po tome što se klijenti hvataju u koštac s onim što i kako misle, osjećaj i čine dok su u interakciji s terapeutom. Geštalt terapeuti pridaju važnost punoj prisutnosti u terapijskom susretu i smatraju da promjena nastaje iz iskrenog kontakta klijenta i terapeuta.
Koja je funkcija geštalt terapeuta?
Funkcija geštalt terapeuta jest suočiti klijenta s njegovim bijegom od odgovornosti i spriječiti takvo bježanje.
Perlsov stil vođenja terapije?
Njegov stil vođenja terapije uključivao je dva osobna područja rada:
- poticanje klijenta da se više oslanja na vlastitu podršku, a ne na podršku iz okoline,
- i ponovnu integraciju nepriznatih dijelova ličnosti. Kasnije su se razvile razne tehnike i konfrontirajući i frustrirajući stil vođenja terapije.
Što suvremena geštalt terapije ističe?
Suvremena geštalt terapija ističe važnost dijaloga između klijenta i terapeuta. Terapeut nema plan, nikamo ne želi stići i shvaća da odnos pojedinca s okolinom obilježava međuovisnost, a ne neovisnost
Što je osnovna pretpostavka terapije?
Osnovna pretpostavka geštalt terapije jest da ljudi imaju kapacitet za ‘‘upravljanje sobom’’ u svojoj okolini ako su potpuno svjesni što se događa njima samima i oko njih. Terapija stvara okruženje i priliku da proces osvještavanja i kontakta dobije podršku i da se ponovo uspostavi.
Koji principi su u podlozi geštalt terapije (4)?
Holizam, teorija polja, proces stvaranja figure i organizmička samoregulacija.
Što je holizam?
Prema Latneru, holizam je jedan od temeljni principa geštalt terapije.
Cijela priroda osobe se smatra kao jedinstvenom i koherentnom cjelinom. Ljude je moguće razumjeti ako se u obzir uzmu sve dimenzije ljudskog funkcioniranja. Geštalt praksa se bavi klijentovim mislima, osjećajima, postupcima, tijelom i snovima. Naglasak je na interakciji.
Što je teorija polja?
Teorija polja utemeljena je na principu da organizam mora biti promatran u svojoj okolini ili u svom kontekst i to kao dio stalno promjenljivog polja. Sve je u odnos, u mijenjanju i u procesu. Terapeuti promatraju ono što se zbiva na granici između osobe i okoline i to istražuju.
Što je proces stvaranja figure?
Proces stvaranja figure opisuje kako pojedinac od trenutka do trenutka organizira svoju okolinu. U geštalt terapiji nediferencirano polje naziva se pozadinom, ili poljem, a ono što izranja iz polja i dolazi u središte pažnje naziva se figurom. Proces nastanka figure pokazuje kako neka osobina okolinskog polja izranja iz pozadine i postaje žarištem nečije pažnje i zanimanja. Na taj proces utječu potrebe pojedinca koje prevladaju u određenom trenutku.
Što je organizmička samoregulacija?
Proces nastanka figure povezan je s principom “organizmičke samoregulacije”, procesom koji “remeti” ravnotežu u čovjeku i to pojavom određene potrebe, osjeta ili interesa. Organizam uvijek da sve od sebe kako bi uspostavio ravnotežu koristeći vlastite sposobnosti i potencijale iz okoline. Osoba može poduzimati akcije i stvarati kontakte koji će ponovo uspostaviti ravnotežu ili pridonijeti razvoju i promjeni. Ono što se klijentu događa u terapijskom radu povezano je s onim što mu je važno ili s onim što mu treba da bi mogao ponovo uspostaviti ravnotežu.
Što je sadašnjost u geštalt terapiji?
Pojam ‘‘sada’’ i sadašnjost je najvažnije u terapiji. Naglasak je na učenje uvažavanja i potpunog doživljavanja sadašnjeg trenutka.
Polster - snaga se nalazi u sadašnjosti, moć se slabi ako energiju usmjeravamo na ono što je bilo i ono što je moglo biti.
Što geštalt nastoji postići - sadašnjost?
Većina ljudi može samo nakratko ostati u sadašnjosti i skloni su tražiti način da prekinu njen tijek. Umjesto da svoje osjećaje dožive sada, oni govore o njima kao da su odvojeni od sadašnjosti.
Geštalt terapeuti nastoje pomoći klijentima da uspostave kontakt sa svojim doživljajima, ako klijent govori o tuzi terapeut ga treba pridobiti da sada doživi tugu. Dok klijent obraća pažnju na sadašnji doživljaj, terapeut treba dokučiti koliko je tjeskoban i koliku neugodu doživljava i prema tome odrediti sljedeće intervencije.
Što je nezavršen posao?
Pošto figure izrone iz pozadine, a nisu završene i razriješene, pojedinci ostaju nezavršeni poslovi koji se mogu javiti neizražene osjećaje kao što su ljutnja, bijes, mržnja, bol, tjeskoba, tuga, krivnja i doživljaj napuštenosti.
Nezavršen posao traje sve dok se pojedinac ne suoči s tada neizraženim osjećajima i dok se njima ne pozabavi.
Takve nezavršene namjere traže svoj završetak i kada postanu dovoljno snažnima, pojedinac je zaglavljen u brigama, zarobljen kompulzivnim ponašanjem, oprezom, ugnjetavačkom energijom i samoporažavajućim postupcima.
Što je zastoj ili točka zaglavljenosti?
Zastoj ili točka zaglavljenosti je situacija kada pojedinci vjeruju da ne mogu sebe podržati i stoga traže vanjsku potporu. Terapeutov zadatak jest pomoći klijentima da prođu kroz taj zastoj kako bi se omogućio razvoj.
Da bi psihički sazreli ljudi moraju oljuštiti kojih pet slojeva neuroze?
Da bi psihički sazreli, ljudi moraju oljuštiti pet slojeva neuroze. Takvi nametnuti razvojni poremećaji, tj. neuroze, jesu: 1) hinjenost, 2) fobija, 3) zastoj,4) implozija i 5) eksplozija
Što je hinjeni sloj, od čega se sastoji?
Prvi sloj koji srećemo, tzv lažan, hinjeni sloj sastoji se od reagiranja na druge ljude na stereotipne i neautentične načine. To je sloj gdje igramo igre i gubimo se u ulogama. Ponašamo se kao da osoba kakva nismo, jednom kada smo svjesni hinjenosti i postanemo iskreni, osjećamo neugodu i bol.
Što je fobija, fobični sloj?
Na ovoj razini nastojimo izbjeći emocionalnu bol povezanu s uočavanjem vidova sebe koje bismo najradije zanijekali. Javlja se jaki otpor prihvaćanja sebe. Ako priznamo tko smo imamo katastrofične strahove da će nas drugi ljudi odbaciti.
Što je zastoj (sloj)?
Ispod fobičnog sloja nalazi se zastoj ili mjesto gdje smo zapeli u svom sazrijevanju. Na toj razini pokušavamo manipulirati okolinom kako bi za nas gledala, slušala, sjećala, mislila i donosila odluke. Često imamo osjećaj da nismo živi i da smo ništavni. Ako se želimo osjećati živima, moramo se probiti kroz fazu zastoja.
Što je impulzivna razina?
Ako dopustimo da se u potpunosti osjećamo ne-živima dolazimo u impulzivnu razinu. Ulazeći u taj sloj izlažemo svoje obrane i počinjemo dolaziti u kontakt sa svojim instinskim ‘‘ja’’.
Što je eksplozivni sloj?
Perls smatra da ljuštenje impulzivnog sloja stvara eksplozivni stanje. Ulaskom u eksplozivni sloj, napuštamo svoja lažna pravila i pretvaranja te oslobađamo golemu količinu energije koju smo koristili za pretvaranje da smo ono što nismo. Da bi postali živim i autentičnima, nužno je doseći eksploziju bola i radosti.
