3. Psihodinamski pristupi Flashcards
1
Q
Osnivač psihoanalitičkog pristupa?
A
Sigmund Freud (1856-1939)
- Najstarije među osmero djece, veći dio života proveo u Beču
- Liječnik- započeo karijeru s istraživanjima u području neurofiziologije
- Začetak psihoanalize – suradnja s liječnikom Josephom Breuerom na istraživanju histerije (pacijentica Anna O)
- Društveni kontekst - Viktorijansko doba:
- Seksualnost kao tabu
- Prevladavajući stav – racionalnost i samokontrola nas razlikuju od životinja
2
Q
Freudov psihoanalitički pristup?
A
- Psihoanalitička teorija je vrlo sveobuhvatna:
- Teorija o ljudskoj prirodi
- Model razvoja ličnosti
- Metoda psihoterapije
- Identificirao je dinamičke faktore koji motiviraju ponašanje
- Naglašavao ulogu nesvjesnog
- Razvio prvu psihoterapijsku metodu
3
Q
Osnovne pretpostavke psihoanalitičkog pristupa?
A
-> Što nas motivira, pokreće na neku aktivnost?
• Freudov odgovor: u svakome od nas je izvor energije: psihička energija koja motivira ponašanje
• Promjene u ličnosti zbivaju se kao posljedica preusmjeravanja psihičke energije osobe
4
Q
Elementi psihoanalitičkog pristupa?
A
- Osnovni instinkti (libido i thanatos)
- Nesvjesna motivacija
- Psihički determinizam
5
Q
Što su osnovni instinkti (2)? Što nas pokreće?
A
- Instinkti su glavni izvor psihičke energije, oni pokreću psihički sistem
- Freudova teorija instinkata pod utjecajem Darwinove evolucijske teorije
Dva osnovna instinkta:
- Libido - (eros) - instinkt života
- Thanatos - instinkt smrti
6
Q
Što je libido?
A
Libido (eros) – seksualna energija, instinkt života
• Osigurava preživljavanje pojedinca i ljudske rase
• Orijentiran prema rastu, razvoju i kreativnosti
• Funkcionira na temelju principa zadovoljstva – cilj je osigurati ugodu i izbjeći neugodu
7
Q
Što je thanatos?
A
Thanatos – instinkt smrti
• odgovoran za agresivne porive prema sebi i drugima
• poriv prema smrti, povređivanju sebe i drugih, razaranju
• Seksualna energija i agresivni porivi vrlo snažno određuju ponašanje ljudi
• Npr. silovanje Freud smatrao ekstremnim iskazom instinkta smrti na način koji uključuje i seksualnu energiju
8
Q
Koje su tri razine ljudskog uma?
A
Ljudski um sastoji se od tri razine (santa leda):
- Svjesno – sadrži misli, doživljaje i osjećaje kojih smo trenutačno svjesni
- Predsvjesno – sadrži informacije kojih trenutačno nismo svjesni, ali ih lako možemo dozvati u svijest – znanja, sjećanja
- Nesvjesno – najveći dio uma koji sadrži misli, osjećaje i sjećanja kojih nismo svjesni – uključuje neprihvatljive seksualne i agresivne porive, misli i osjećaje
9
Q
Što je psihički determinizam: Ništa se ne događa slučajno?
A
- Freud – postoji razlog za svaki naš postupak, misao i osjećaj
- Sve što činimo, kažemo, mislimo izraz je našeg uma – svjesnog, predsvjesnog ili nesvjesnog
- Razlozi za naše ponašanje mogu se otkriti otkrijemo li sadržaj nesvjesnog
- Većina simptoma duševnih bolesti uzrokovana nesvjesnom motivacijom
- Da bi se izliječili simptomi, treba otkriti njihov uzrok u nesvjesnom
10
Q
Kakva je struktura ličnosti?
A
• Psihoanalitička teorija ličnosti objašnjava kako se ljudi nose sa svojim seksualnim i agresivnim instinktima unutar granica koje nameće civilizacija
• Um kao hidraulički sustav – jedan dio stvara porive, drugi je “glas” društva i njegovih očekivanja, a treći dio pokušava zadovoljiti potrebe u okvirima realnih društvenih ograničenja
• Tri osnovna dijela ličnosti:
- Id (iracionalni dio)
- Ego (racionalni dio)
- Superego (moralni dio)
11
Q
Što je id?
A
ID – zahtjevno dijete
• Najprimitivniji dio uma, izvor svih poriva i potreba
• Vođen principom zadovoljstva – želja za zadovoljenjem svih potreba bez odlaganja
• Funkcionira bez logičkih pravila, ne uzima u obzir realitet
• Id je izvorište necenzuriranih agresivnih i seksualnih nagona, instinkata i poriva, a razvija se najranije od ostalih struktura (posjedujemo ga od rođenja)
• Id je potpuno nesvjesni dio, sadrži nagone i jedino teži rasterećenju tenzije
• Vođen je principom zadovoljstva, odnosno neodložne gratifikacije
• Id je u cijelosti pozicioniran u nesvjesnom dijelu ličnosti
12
Q
Što je ego?
A
EGO – prometni policajac
• Vođen principom realiteta - stavlja id u okvire stvarnosti
• Rješava probleme logičkim razmišljanjem – planiranjem i smišljenim djelovanjem
• Ego je psihička instanca (nivo) koja ograničava manifestacije sadržaja ida, a rukovodi se principom realiteta
• Ego je instanca ličnosti (svjesni dio) odgovorna za donošenje odluka i integraciju perceptualnih podražaja
• Ova psihička struktura ima kontrolnu i integrativnu funkciju (drži ostale sisteme ličnosti ‘‘na okupu’’)
• Ego obuhvaća egzekutivne funkcije (planiranje, kontrola i nadgledanje vlastitog misaonog toka i ponašanja)
• Ego balansira između poriva koji potiču iz ida i ograničenja koje postavlja superego
• Osim ovih funkcija, ego percipira, zadužen je za intelektualne, odnosno kognitivne aktivnosti
• On se najvećim dijelom nalazi u nesvjesnom, jednim dijelom u predsvjesnom (Freud, 1955), a samo malim dijelom pripada svjesnom ‘‘prostoru’’ ličnosti
• Nesvjesni dio ega sadrži mehanizme obrana
13
Q
Što je superego?
A
- SUPEREGO – sudac
- Internalizira vrijednosti, norme i moral društva
- Savjest osobe
- Nameće poštivanje normi izazivanjem osjećaja krivnje
- Superego je najviša instanca ličnosti, koja obuhvaća internalizirane moralne i socijalne norme, te je stoga vođen principom savjesti
- Superego nam omogućava da razlikujemo dobro i zlo, te da formiramo sliku o idealnom sebi (tzv. idealno ja) kojoj stalno težimo
- Razvija se kasnije od ega, procesom učenja
- Većim dijelom pripada nesvjesnom, potom predsvjesnom ‘‘prostoru’’ ličnosti, a najmanje pripada svjesnom dijelu ličnosti
14
Q
Razvoj ličnosti: faze psihoseksualnog razvoja?
A
- Svi ljudi prolaze kroz isti slijed razvojnih faza
- U svakoj od prve tri faze djeca moraju razriješiti specifičan konflikt koji se odnosi na način postizanja seksualnog zadovoljstva
- Ako dijete ne razriješi uspješno taj konflikt, može ostati fiksirano na toj fazi
- Prelazak u višu fazu označava zreliji način postizanja seksualnog zadovoljstva
15
Q
Koje su faze psihoseksualnog razvoja?
A
- Oralna faza (rođenje – 18 mj)
- Analna faza (18 mj. – 3 godine)
- Falusna faza (3-5 godina)
- Faza latencije (6 god – pubertet)
- Genitalna faza (od puberteta nadalje)
16
Q
Oralna faza?
A
- Oralna faza (rođenje – 18 mj)
• Glavni izvor zadovoljstva su usta, usne i jezik
• Glavni izvor konflikta – odvikavanje od sisanja
• Vezana uz kasnije nepovjerenje i strah od odbacivanja
• Obuhvaća 1. godinu života; erogena zona - usta
• Glad i čin hranjenja sisanjem - temeljne točke libidne ekscitacije
• Bitna uloga majke - prepoznavanje djetetovih potreba i optimalna frustracija (odgađanje zadovoljenja), kao i majčina tolerancija agresije – stvaranje bazičnog povjerenja u okolinu
• Oralne crte ličnosti - optimizam/pesimizam, velikodušnost/pohlepa, ambicioznost/zavist; pušenje/alkohol; “punjenje” frižidera
• Psihopatologija: poremećaji prehrane, bolesti ovisnosti, depresija, manija
17
Q
Analna faza?
A
- Analna faza (18 mj. – 3 godine)
• Glavni izvor zadovoljstva vezan je uz izlučivanje, odnosno zadržavanje stolice
• Glavni izvor konflikta – djetetova sposobnost da stekne samokontrolu
• Vezana uz kasniji problem osobne moći, pretjeranu urednost, sitničavost
• 2. godina života Erogena zona - anus; glavni objekt - feces
• Dijete ovladava motorikom i hodom (živčano - mišićno sazrijevanje), te uspostavlja kontrolu sfinktera, što mu predstavlja novi izvor ugode; suprotstavljanje učenju čistoće i zahtjevima majke
• Defekacija - simbolički oblik komunikacije s majkom
• Analne crte ličnosti: tvrdoglavost/poslušnost, aktivnost/pasivnost, sklonost pretjeranoj čistoći/neredu/kontroli, škrtost, krutost, odgovornost, preciznost
• Psihopatologija: OKP, neki tipovi poremećaja ličnosti s prevladav, sado-mazohističnim crtama, psihosomatske bolesti s opstipacijom, spastični kolon
18
Q
Falusna faza?
A
- Falusna faza (3-5 godina)
• Dijete otkrije da ima (ili nema) penis
• Seksualna želja usmjerava se prema roditelju suprotnog spola
• Edipov i Elektrin konflikt – želja za posjedovanjem roditelja suprotnog spola i eliminacijom roditelja istog spola
• Razrješava se identifikacijom s roditeljem istog spola (npr. ako dječak ne može imati majku samo za sebe, identificirat će se sa svojim ocem koji ju ima)
• Povezana s kasnijim stavovima u području seksualnosti
• 3. godina života Erogena zona - spolni organ, penis (klitoris)
• Aktivni aspekt - mokriti u “velikom luku” - fantazija moćne, razarajuće, oplođujuće tekućine
• Pasivni aspekt - enureza (primarna ili sekundarna)
• Karakterne crte-‐sram i ambicija (borba protiv srama); želja da se bude u centru pažnje;
• Psihopatologija: ekshibicionizam, impulzivno ponašanje, poremećaj ejakulacije kod muškaraca (ejacul. preacox); psihosomatika-‐dizurične smetnje, psihogena mokrenja
19
Q
Faza latencije?
A
- Faza latencije (6 god – pubertet)
• Nema značajnih promjena u razvoju ličnosti
• Dijete usmjereno na stjecanje znanja i vještina koje će mu trebati u odrasloj dobi
• Doba socijalizacije
20
Q
Genitalna faza?
A
- Genitalna faza (od puberteta nadalje)
• Libido se fokusira na genitalno područje
• Nema specifičnog konflikta
• Seksualna energija investirana je u svakodnevni život
21
Q
Što su obrambeni mehanizmi?
A
- Mehanizmi kojima se ego štiti od destruktivne prirode nepoželjnih impulsa, sjećanja, misli i emocionalnih stanja
- Tjeskoba – signalizira da nešto nije u redu i da nešto treba učiniti
- Signalizira da je ego ugrožen događajima iz stvarnosti, impulsima iz id-a, ili pretjeranom kontrolom superega
- Funkcija ega je da se nosi s prijetnjama i odupre opasnostima, čime će reducirati anksioznost
- Ego to postiže korištenjem obrambenih mehanizama
22
Q
Koji su obrambeni mehanizmi (8+5)?
A
- Potiskivanje
- Reaktivna formacija (Formirana reakcija)
- Poricanje
- Projekcija
- Premještanje
- Sublimacija
- Regresija
- Racionalizacija
- Supresija
- Identifikacija
- Fiksacija
- Izolacija
- Agresija
- Humor - zrela obrana
23
Q
Što je potiskivanje?
A
- Potiskivanje – prijeteće misli se potiskuje nazad u nesvjesno (npr. kod PTSP-a)
- Prema Freudu najvažniji obrambeni mehanizam. Sastoji u aktivnosti ega koja isključuje iz svjesnog neželjene impulse ida ili njegovih derivata, bilo sjećanja, emocija, želja ili fantazija o ostvarenju želje.
- Ovi sadržaji kao da dalje ne postoje za svjesni život neke osobe. Sa subjektivnog stajališta potisnuto je sjećanje zaboravljeno.
24
Q
Što je reaktivna formacija?
A
- Reaktivna formacija – prijeteći impulsi se suzbijaju naglašavanjem upravo suprotnog ponašanja (npr. agresivni osjećaji prema nekom – pretjerano ljubazno ponašanje)
- Reaktivna formacija , mehanizam kojim se jedan dio para ambivalentnih stavova, npr. mržnja, čini i održava nesvjesnom putem prenaglašavanja drugog, koji je u ovom primjeru ljubav.
- Tako izgleda kao da je mržnja zamijenjena ljubavlju, surovost nježnošću, tvrdoglavost ego popuštanjem, uživanje u neredu i prljavštini uživanjem u urednosti i čistoći, itd., tako da nedostajući stav nastavlja postojati u nesvjesnom.
- Premda najčešće mislimo na reaktivnu formaciju kada je dovela do napuštanja nekog oblika socijalno neprihvatljivog ponašanja u korist ponašanja koje je više prihvatljivo roditeljima, učiteljima, moguće je da dovede do posve suprotnog, da se javi mržnja kao reaktivna formacija za ljubav, tvrdoglavost umjesto popustljivosti itd.
25
Što je poricanje?
• Poricanje – odbijanje da se prepoznaju informacije koje izazivaju tjeskobu, one se drže izvan svijesti
26
Što je projekcija?
* Projekcija – impulsi koji izazivaju tjeskobu projiciraju se na druge; drugima se pripisuju vlastiti prijeteći impulsi (npr. mislimo da nas netko ne voli, ugrožava, a zapravo je obratno – mi ne volimo njega)
* Projekcija je obrambeni mehanizam putem kojeg osoba pripisuje svoje želje ili impulse nekoj drugoj osobi ili nekom apersonalnom objektu u vanjskom svijetu.
* Jako patološki primjer je mentalno bolesna koja projicira svoje nasilne impulse i kao rezultat netočno vjeruje u opasnost od fizičke štete koju bi joj nanijela specijalna policija, politička grupacija ili čovjek iz stana do njegovog (paranoidna psihoza).
* Projekcija je prisutna i u ljudi koji nisu psihički bolesni. Mnogi ljudi pripisuju drugima vlastite želje i impulse koji su im neprihvatljivi i kojih se nesvjesno pokušavaju osloboditi. Kao da ovakva osoba nesvjesno kaže:“ Nisam to ja koji imam tako lošu ili opasnu želju, to je on“.
27
Što je premještanje?
• Premještanje – nesvjesne želje, strahovi ili agresivni impulsi premještaju se s prave mete na nešto drugo (npr. naljuti nas šef, vičemo kući na partnera ili djecu)
28
Što je sublimacija?
* Sublimacija – opasni porivi i potrebe pretvaraju se u pozitivno, socijalno prihvatljivo ponašanje (npr. velika agresivnost u uspjeh u borilačkim sportovima); zrela obrana, kreatvnost
* Predstavlja poseban mehanizam odbrane koji je poseban po tome što negativne emocije preusmjerava u pozitivne aktivnosti, socijalno prihvatljiva, pa čak i poželjna ponašanja. Ovo preusmjeravanje psihičke energije u velikoj mjeri predstavlja osnovu razvoja kulture i civilizacije. Psihoanalitičari često navode sublimaciju kao jedini zaista uspješan mehanizam odbrane, jer kod njega zaista dolazi da korištenja energije koja bi inače drugim mehanizmima bila zablokirana i neiskorištena. Najčešći primjer koji je Freud navodio pišući o sublimaciji ili preusmjeravanju seksualne energije je ples. Ljudi između kojih “postoji kemija” odlično će plesati i veoma uživati u tome, ali ukoliko seksualna energija pronađe svoj prvobitni put rasterećenja, kroz seksualni odnos, sekundarni način pražnjenja, u ovom slučaju ples izgubit će na značaju u ovom smislu.
29
Što je regresija?
* Regresija – vraćanje na ranije, sigurnije faze života (npr. dijete se pri rođenju sestre počne ponašati “kao beba”)
* Pretpostavlja se da je tendencija regresiji fundamentalna karakteristika instinktivnog života.
* Regresija je drugi glavni oblik obrambenih mehanizama gdje se osoba koja je frustrirana počinje ponašati kao malo dijete. Osoba se ponaša nazadno ili regresivno te tada poprima karakteristike primitivnog čovjeka. Najčešći primjer takvog ponašanja je plač. Važno je napomenuti da plač nije nužno uvijek regresija – osobe mogu plakati iz zbog tuge i drugih razloga.
* Regresija u nagonskom životu do izvjesnog je stupnja u mnogo slučajeva praćena je i regresijom u ego funkcioniranju, ili, također, razvoju. Naglašena regresija funkcioniranja ega koja traje u odraslu dob skoro je se uvijek patološka.
* Usprkos njezine važnosti kao obrane, regresija kao i identifikacija je vjerojatno mehanizam od šireg značaja nego što je mehanizam obrane u užem smislu.
30
Što je racionalizacija?
* Racionalizacija – mehanizam uključuje naknadna logična objašnjenja ponašanja koja nemaju veze s prvotnim uzrokom ponašanja (npr. student padne ispit, pa zaključi da pitanja nisu bila jasno postavljena)
* U trenutku kada imamo neki problem okrećemo se obrambenim mehanizmima. Tako kada smo pod stresom ili frustrirani oko nečega tražimo način da si olakšamo, ukoliko se osoba koristi racionalizacijom tražit će razlog zašto se nešto dogodilo. Doduše, taj razlog ne mora biti točan, samo treba biti dovoljno dobar da opravda neko ponašanje ili situaciju. Ono što je važno za racionalizaciju jest da u velikom broju slučajeva osoba sama povjeruje u objašnjenje koje je dala.
* Posebna vrsta racionalizacije je "reakcija slatkog limuna" koja se najbolje može objasniti primjerom roditelja koji djetetu daje lijek lošeg okusa – roditelj proguta žličicu sirupa, napravi groznu grimasu, ali na kraju kaže da je fino kako bi ponukao dijete da uzme antibiotik koji treba.
31
Što je supresija?
• Supresija je svjesna aktivnost koja je na neki način analogna potiskivanju. Ona se obično naziva supresijom, a predstavlja svjesnu odluku da se nešto zaboravi i da se o tome dalje ne razmišlja.
32
Što je identifikacija?
* Identifikacija, postati kao neko, često se koristi u svrhu obrane.
* Čak i nema opće usuglašenosti treba li je klasificirati kao mehanizam obrane ili je točnije na nju gledati kao na opću sklonost ega koja često koristi na obrambeni način.
33
Što je fiksacija?
• Jedan od oblika obrambenih mehanizama je i fiksacija, ona se manifestira na taj način da osoba koja je frustrirana cijelo vrijeme reagira jednako iako je očito da taj pristup ne dovodi ka razrješenju problema.
34
Što je izolacija?
* Izolacija se koristi za opis dva mehanizma obrane koja uopće nisu slična, premda su oba karakteristika pacijenata s osobitim tipom neurotskog simptoma kojeg zovemo prisilnim simptomom.
* Izolacija afekta koja dozvoljava fantaziji povezanoj s željom ili važnim sjećanjem iz prošlosti lak pristup u svjesno, međutim, emocija, obično bolna, koja bi trebala biti povezana s istom fantazijom, ne postaje svjesnom.
* Što više, ovi pacijenti obično se uspijevaju suzdržati od osjećanja bilo koje vrste osjećaja.
* Ovaj proces potiskivanja emocije počinje tako da isključuje iz svjesnog bolne i zastrašujuće osjećaje i tako djeluje striktno u skladu s interesom principa ugode.
* U mnogo slučajeva i ne ide dalje od toga, međutim, ima osoba u kojih ide tako daleko da osoba jedva ima kakvu svijest o osjećajima bilo koje vrste i izgleda kao karikatura ravnodušnosti / hladnoće koju su antički filozofi isticali kao ideal.
* Drugo značenje izolacije je mnogo rjeđi mehanizam kojeg sačinjava nesvjesni proces putem kojeg određena misao postaje doslovno izolirana od drugih misli koje joj prethode i koje je slijede nastupom kratkog razdoblja mentalne praznine.
* Lišavajući izoliranu misao od bilo kakvih asocijativnih veza, ego nastoji umanjiti vjerojatnost od njezinog ponovnog ulaska u svjesno. Miso je tretirana kao „nedodiriva“.
35
Što je agresija?
• U trenutcima frustracije i anksioznosti mnogi ljudi imaju naviku početi vikati i psovati na onoga koji mu stvara stres. Nekada je stresor potpuno nedostupna, čak i imaginarna osoba te tada može doći do pomaknute agresije kada se frustrirana osoba počinje derati na prvu osobu koju stigne zato što ju na neki način povezuje sa svojom negativnom situacijom. Agresija je oblik obrambenog mehanizma koji narušava međuljudske odnose, ali u danom trenutku osobi koja je pod stresom donosi olakšanje.
36
Zašto je psihoanaliza važna?
* Prva teorija ličnosti, prva psihoterapija - i danas utjecajan pravac psihoterapije
* Mnoge ideje – npr. pojam nesvjesnog i pojam obrambenih mehanizama – i danas predmet interesa istraživača u području ličnosti
* Utjecaj na popularnu kulturu i danas velik – objašnjenja ponašanja i pojmovi iz Freudove teorije svakodnevno se koriste
37
Koji su nedostatci Freudove psihoanalize?
* teorija se temelji na vrlo malom broju slučajeva
* danas ima uglavnom povijesnu vrijednost
* ne igra veliku ulogu u suvremenom proučavanju ličnosti
38
Što je razvoj ličnosti i koje su temeljne točke svih teorija?
- Procesi koje dijete prolazi od rođenja (prenatalno?) do kraja adolescencije
- Temeljne točke svih teorija razvoja su odnos biološke datosti i utjecaja okoline koji u konačnici vode stvaranju autonomije
39
Koja su dva osnovna koncepta u tumačenju razvojnih procesa?
2 osnovna koncepta u tumačenju razvojnih procesa:
- BIHEVIORISTIČKI - temelji se na promatranju vanjskog ponašanja djeteta, odnosa s okolinom i njihovom objektiviziranju
- PSIHODINAMSKI (PSIHOANALITIČKI) - temelji se na analizi djece i odraslih, naglasak na interakciju s majkama (caregiver)
Koncept naglašava postojanje intrapsihičke realnosti, razvoj mentalnih reprezentacija, emocionalno obojenih mentalnih slika, sjećanja i simbola (psihodinamski-‐konstantno kretanje unutarnjeg psihičkog života).
40
Nagonska teorija Freuda?
- Nagonska teorija S.Freuda (biološka dimenzija): nama upravljaju nagoni koji traže trenutačno pražnjenje radi smanjenja napetosti - princip ugode/zadovoljstva
- Naše ponašanje vođeno je instinktom života (Eros, nagon ljubavi) i instinktom smrti (Thanatos, nagon mržnje)
- Eros i thanatos u kombinaciji sa nesvjesnim faktorima, te nadmetanjem između ida, ega i superega, čine dinamiku naše ličnosti
41
Što je topografski model ličnosti?
- Freud (1910) prvo razvija topografski (topički) model ličnosti, u okviru kojeg ''prostor'' unutrašnjih procesa, sjećanja i iskustava dijeli na svjesno i nesvjesno
- Između ova dva područja intrapsihičkog života, nalaze se predsvjesni sadržaji
- Najveći dio ljudske psihe čine nesvjesni sadržaji
- Svjesni dio psihe je, metaforički rečeno, vrh ledenjaka koji izviruje iz vode u kojoj taj ledenjak pluta
- Predsvjesno je odmah ''ispod površine'', koje (idući prema ''većoj dubini'') prelazi u nesvjesno
42
Što je koncept nesvjesnog?
- Ponašajni obrasci iz djetinjstva se automatski aktiviraju i manifestiraju u neverbalnoj komunikaciji
- Nesvjesno se manifestira u snovima, omaškama, ponašanju pacijenta u kliničkom settingu
43
Što je strukturni model ličnosti?
- Topografski model ličnosti pokazao se nedostatnim. Više od deset godina kasnije, Freud (1923) predlaže strukturni model, koji pretpostavlja postojanje tri psihička entiteta (strukture) ‐ tripartitnu teoriju ličnosti: ego, id i superego.
44
Kako poznavanje obrambenih mehanizama pomaže u terapiji?
- Poznavanje mehanizama obrana za psihodinamskog psihijatra znači pomoć u dijagnostici
- Psihoanalitičar pomaže klijentu da prorijedi ili napusti korištenje nezrelih i neurotičnih mehanizama odbrane, u cilju poboljšanja mentalnog zdravlja i unapređenja njegove psihosocijalne prilagodbe
45
S čime su povezani eros i thanatos?
- Eros je povezan sa životnom energijom (libidom), koja je u ranijem Freudovom radu bila, ustvari, seksualna energija, kasnije ljubav, život i rast
- Thanatos je čovjekov nagon ka samodestrukciji, sublimiran u vidu kulturnih normi i težnje za civilizacijskim napretkom i razvojem
46
Što kaže teorija libida (nagonska teorija)?
- Libido je fluidan i lako teče s objekta na objekt, karakteriziraju ga i fenomeni fiksacije i regresije
- Teži onim ciljevima i objektima (tjelesnim - erogenim zonama) koje u određenom razdoblju osiguravaju najvažniju fiziološku funkciju
- Centralna za psihodinamsku psihijatriju: oralna , analna, genitalna (i edipska) faza razvoja djeteta
- Svaka od faza povezana je s tjelesnom zonom na koju se u određenom periodu koncentrira libido
47
Što su fiksacije?
Dijete zbog konstitucionalnih faktora i traumatskih utjecaja okoline može biti zaustavljeno u nekoj od faza što se odražava u odraslom funkcioniranju – fiksacija.
- Pod utjecajem stresa odrasla osoba može regredirati na fazu u kojoj je nastupila fiksacije – dolazi do regresije na primitivniju mentalnu organizaciju i instinktnu gratifikaciju karakterističnu za tu fazu
- Za razvoj je bitno da ne bude previše gratifikacije ili frustracije
48
Edipska faza psihoseksualne teorije (dodatno)?
4. -6. godina života
- Erogena zona - falus; znatiželja za sve što je u vezi sa spolom; dijete primjećuje posebnost odnosa majka - otac
- Dominira potreba djeteta za svraćanjem pozornosti roditelja suprotnog spola i naklonost prema njemu.
- Dijete voli i roditelja istog spola, iako prema njemu povremeno osjeća nesnošljivost i rivalstvo.
- Zbog osjećaja rivalstva, budi se u djetetu osjećaj krivnje i strah od kazne što rezultira tzv. kastracijskim strahom.
- Djevojčice - kastracijskim strahom ulaze u edipsku fazu (nije darovana od majke, nema penis), okreću se libidno prema ocu od kojeg nastoje dobiti ono što im nedostaje, doživljavaju razočaranje, odustaju od edipskih želja, dijelom ih potiskuju
- Dječaci - kastracijski strah uvjetuje razrješenje edipskog konflikta, odustaju od libidnih želja prema majci i sve više se identificiraju s ocem
49
Koja je važnost edipske faze?
Važnost te faze je u:
- TRIANGULACIJI - dovršava se proces izlaženja djeteta iz dvojnog odnosa s majkom (dijade) što čini osnovu za sve kasnije zdrave odnose
- Identifikaciji s istospolnim roditeljem
- Izgradnji SUPEREGA - internalizirani zastupnik zabrana, moralnih i etičkih vrijednosti (zabrana incesta i parenticida/homicida)
- Psihopatologija: neuroze
50
Što kaže teorija objektnih odnosa?
pogledaj u prezi, užas, hate it
51
Koje dvije pozicije razlikujemo u teoriji objektnih odnosa?
Razlikujemo 2 pozicije (u kojima osciliramo kroz razvoj, ali i u odrasloj dobi):
- SHIZO-PARANOIDNU - prevladava u prva 3. mjeseca života
- DEPRESIVNU - 3-6 mjeseci
52
Koje su četiri psihološke funkcije i dvije vrste glavnih stavova prema Karl Gustav Jungu?
- Četiri psihološke funkcije su mišljenje, osjećanje, senzacija i intuicija
- Dvije vrste glavnih stavova su orijentacija prema svijetu i sebi (eks i int)
- Kada se ukriže glavni tipovi stavova i četiri tipa psihičkih funkcija, dobijamo osam tipova ličnosti
53
Koja je koristi od velikog broja teorija u praksi?
Poznavanje različitih teorija koje su u osnovi psihodinamske psihijatrije omogućuje nam da bolje razumijemo pacijenta jer svaka opisuje bolje neki aspekt ili neki problem ili kliničku sliku.
54
Što su instrumenti?
Instrumenti: riječi i drugi oblici komunikacije (različita simbolička ponašanja, od tapšanja po ramenima do razrađenih tehnika kojima se korigiraju emocionalne reakcije i uspostavlja unutrašnji mir).
55
Što je metoda ventilacije?
Metoda ventilacije pružanje mogućnosti bolesniku, odnosno tjeskobnoj osobi da drugoj, povjerljivoj osobi – ne nužno liječniku – ispriča sve one sadržaje koje drugim osobama ne bi mogla povjeriti.
56
Što je metoda sugestivne terapije?
Metoda sugestivne terapije utjecaj ostvaruje putem savjetovanja i stimulativnog ohrabrivanja, konačnu odluku o bitnim i kritičnim problemima bolesnik mora donijeti sam.
57
Što je metoda persuazije?
Metoda persuazije varijanta sugestivne metode, ubraja se u jednostavnije psihoterapijske tehnike, tegobe formirane na logičkim zabludama se posljedično mogu riješiti nagovaranjem, uvjeravanjem, obrazlaganjem.
58
Što je autogeni trening?
Autogeni trening predstavlja sistem vježbi koje osoba provodi sama na sebi u svrhu tjelesne i psihičke relaksacije.
59
Što je hipnoza?
Hipnoza stanje slično snu, duboki regres i arhaičnost bolesnika, sveznajući roditeljski lik projiciran u terapeuta.
60
Što obuhvaća psihoanalitičko-psihodinamski pravac?
- psihoanaliza
- psihoanalitčka psihoterapija
- grupna analiza /analitička psihoterapija
61
Što je psihoanaliza?
Psihoanaliza dugotrajan terapijski postupak koji zahtijeva veliko emocionalno angažiranje bolesnika i terapeuta.
62
Što je psihodinamska individualna psihoterapija?
Psihodinamska individualna psihoterapija pacijent se suočava sa svojim nesvjesnim, što se rasvjetljava (klasificira) i tumači (interpretira), kao i u psihoanalizi, ali izbjegava se razvoj transferne neuroze, a više potiče identifikacija s terapeutom.
63
Što je grupna psihoterapija / analiza?
Grupna psihoterapija/analiza čovjek kao dio grupe u njoj surađuje, prilagođava joj se i dolazi s njom u sukob, stalno je u komunikaciji i interakciji s drugim članovima grupe i tako postupno doživljava stalne promjene.
64
Što je tehnika slobodnih asocijacija?
- Tehnika slobodnih asocijacija (pacijentica Elisabeth von R. upozorila ga da je ne prekida u govoru) – osnovni način psihoanalitičkog rada
- Pacijent tijekom seansi slobodno, bez biranja, iznosi svaku misao koja mu padne na pamet, bilo da se odnosi na prošlost ili sadašnjost, njegove snove, fantazije, osjećaje itd., a osnovni zadatak psihoanalitičara je tumačenje (interpretiranje); pacijentu se interpretiraju prijenos, otpori i ostali nesvjesni sadržaji
65
Psihoanaliza - ogranci i škole?
- Klasični i moderni Freudijanci
- Sandor Ferenczi i Budimpeštanska škola
- Ego - psihologija temeljena na radu Anne Freud te Hartmannova i Loewesteinova sjevernoamerička škola
- Klasični i suvremeni Klajnianci
- Bionov ogranak Klajnianske škole
- Winnicoxov ogranak Teorije objektnih odnosa
- Francuska škola psihoanalize (bez Lacana) s Andre Greenom
- Kohutova sjeverno američka škola self-psihologije
- Relacijska (interpersonalna) psihoanaliza (Mitchell) i intersubjektivnost (Atwood, Stolorow, Jacobs) u SAD-u
66
Kakva je psihodinamska psihoterapija?
Ekspresivna, rekontruktivna, psihoanalitički usmjerena, na uvid usmjerena, ekspolarativna, interpretativna.
67
Koje je porijeklo i za što je razvijena psihodinamska psihoterapija?
Porijeklo u psihoanalizi i primarno je razvijena s namjerom da pomogne bolesnicima kojima psihoanaliza nije bila preporučljiva (spektar poremećaja ličnosti, tzv. deficitarne strukture i psihosomatski bolesnici kod kojih nije dominantna edipska problematika i konflikt, već pregenitalna problematika).
68
Razlika između psihoanalize i psihodinamske?
Identični teorijski koncepti, ali je razlika u settingu i nešto skromnijim ciljevima - izbjegava se razvoj transferne neuroze, a više se potiče identifikacija s terapeutom.
69
Koliko traje psihodinamska psihoterapija?
Dugotrajna terapija, 1-3 tjedno, 45min.
| Što je broj tjednih seansi veći, terapija je više ekspresivna jer se time pojačava transfer.
70
Što se očekuje od terapeuta u psihodinamskoj psihoterapiji?
Od terapeuta se očekuje da razumije svoje i pacijentovo ponašanje u terminima teorijskog okvira transfera i kontratransfera, te da koristi empatiju i intervencije koje će dovesti do promjena simptoma selfa i odnosa prema objektima.
Mijenja deficite i distorzije intrapsihičkih struktura te unutarnjih objektnih odnosa.
71
Koji su važni fenomeni u odnosu terapeut pacijent (3)?
1. Transfer
2. Kontratransfer
3. Otpori
72
Što je transfer?
TRANSFER - doživljavanje osjećaja, fantazija i obrana prema osobi u sadašnjosti, koji se ne odnose na tu osobu, već su ponavljanje odnosa prema značajnim osobama u prošlosti (ranom djetinjstvu), novo izdanje starih objektnih odnosa. Ponavljanje prošlih iskustava (arhajska dimenzija) i potraga za novim objektom (selfobjektom) u težnji za korektivnim iskustvom i reparacijom (adaptivna dimenezija).
73
Što je kontratransfer?
KONTRATRANSFER - nesvjesna reakcija terapeuta na bolesnikov transfer. Ranije smatran smetnjom ili preprekom u liječenju, danas se smatra da je važno njegovo prepoznavanje (što pacijent izaziva u nama) i nadziranje. To je moguće jedino kada je terapeut educiran (ima vlastito analitičko iskustvo i kasnije supervizije).
74
Što je otpor?
U terapiji se javljaju i OTPORI - uključuju manifestaciju karakteroloških obrana terapijskoj situaciji (npr. kašnjenje, šutnja...), a oni koji potiču iz transferne situacije (otpori promjeni) se nazivaju transferni otpori.
75
Koje su intervencije na ekspresivno - suportivnom kontinuumu (9)?
1. Afirmacija
2. Savjeti i pohvale
3. Empatijska validacija
4. Poticanje na elaboraciju
5. Klarifikacija
6. Konfrontacija
7. Opservacija
8. Interpretacija
9. Prorada
76
Što je afirmacija?
AFIRMACIJA - pozitivni komentari na komentare i ponašanje pacijenta (aha, da, znam, želite reći...)
77
Što su savjeti i pohvale?
SAVJETI I POHVALE - suportivna intervencija, izbjegavati direktivnost
78
Što je empatijaska validacija?
EMPATIJSKA VALIDACIJA - demonstracija terapeutove empatijske uključenosti u proces
79
Što je klarifikacija?
KLARIFIKACIJA - ekspresivna, reformulacija ili sumiranje onog što pacijent kaže s ciljem dobivanja koherentnije cjeline; pomaže pacijentu verbalizirati teške sadržaje
80
Što je konfrontacija?
KONFRONTACIJA - ekspresivna, ukazuje na ono što pacijent ne prihvaća, izbjegava ili umanjuje, slovi kao agresivna intervencija
81
Što je opservacija?
OPSERVACIJA - neverbalna ponašanja koja terapeut primjećuje i suočava pacijenta s njima
82
Što je interpretacija?
INTERPRETACIJA - prevodi ono što je nesvjesno u svjesno; misao, želju ili ponašanje dovodi u vezu s nesvjesnim porijeklom i značenjem; ovisno u stupnju na kojem je terapija, interpretirati se može aktualna životna situacija, prošle situacije, otpori, fantazije ili transferna situacija. Pravilo je da se interpretira samo onaj sadržaj koji je skoro predsvjestan.
83
Što je prorada?
Ponovljene interpretacije transfera i otpora koje vode do uvida koji biva integriran u svjesnost nazivaju se PRORADA
84
Što je poticanje na elaboraciju?
POTICANJE NA ELABORACIJU - neutralna, ni suportivna, niti ekspresivna, traženje dodatnih informacija o temi koju je pacijent otvorio
85
Što je grupna analiza / analitička psihoterapija, kako pomaže osobi, djeluje kao, na što se želi utjecati?
- Slobodno lebdeći razgovor, matriks grupe, fenomeni grupe,
- Bion – grupa je tek kraće vrijeme u radnom stanju, stalno djeluju sile koje priječe razvoj: borba/bijeg, ovisnost o vođi, stvaranje parova, žrtveni jarac
- Grupa stalno drži osobu u stvarnosti i pomaže joj da se u toj stvarnosti snađe i održi, pojedinac se osjeća više prihvaćen i dobiva podršku drugih, pogotovo članova grupe sa sličnim poteškoćama
- U grupi osoba mora uspješnije kontrolirati svoje osjećaje, svoju agresiju, prinuđena je učiti i prihvatiti konstruktivnu kritiku i na taj način modificirati vlastite stavove
- Grupa djeluje kao zamjena za obiteljsku sredinu pa postoji mogućnost oživljavanja ranijih konflikata, ali i njihovo uspješnije prevladavanje
- Grupnom psihoterapijom se želi utjecati na svjesni dio ličnosti (reedukacija, bolja prilagodba na stvarne životne okolnosti), kao i na nesvijesni u grupnoj analizi (rekonstrukcija svih okolnosti koje su pridonijele izbijanju konflikta)
86
Koji su specifični fenomeni grupe (6)?
1. Prevođenje
2. Zrcaljenje
3. Žrtveni jarac
4. Kondenzator
5. Rezonacija
6. Lokacija
87
Što je prevođenje?
Prevođenje - spontani proces koji se odvija putem komunikacije kojim nesvjesni sadržaji postaju svjesni (kada ih prevodi terapeut - interpretacija)
88
Što je zrcaljenje?
Zrcaljenje - bolesnik vidi sebe, dijelove sebe (potisnute dijelove) u drugim članovima
89
Što je žrtveni jarac?
Žrtveni jarac - većina članova grupe svoje neprepoznate, loše dijelove projicira u jednog, „najslabijeg“ člana grupa
90
Što je kondenzator?
Kondenzator - iznenadno oslobađanje dubokog i primitivnog materijala kojem prethodi kumuliranje asocijativnih ideja u grupi (kolektivno nesvjesno)
91
Što je rezonacija?
Rezonancija - oblik komunikacije od svjesnog prema nesvjesnom
92
Što je lokacija?
Lokacija - prepoznavanje (podcrtavanje) problema i zbivanja u matrixu
93
Irvin Yalom, što mijenja ljude u psihoterapiji, što je?
Iskrenost i autentičnost odnosa je apsolutna bit onoga što mijenja ljude u psihoterapiji.
Ne radi se o interpretacijama ili objašnjenjima koje nudimo, nego o intenzivnom zajedničkom trenutku s terapeutom.
Treba nam nešto više od interpretacija, a to je zajednički trenutak (shared moment) s terapeutom.
94
Psihodinamska psihijatrija - način razmišljanja u psihijatriji?
- Prošlost determinira sadašnjost
- Pristup dijagnozi i liječenju karakteriziran specifičnim načinom razmišljanja o pacijentu i samom kliničaru (transfer, kontratransfer)
- Za razliku od psihodinamske psihoterapije predstavlja koherentan konceptualni okvir unutar kojeg se primjenjuju svi tretmani (biološki, psihološki, socijalni)
- Bio-psiho-socijalni koncept i okvir
