3. Psihodinamski pristupi Flashcards
Osnivač psihoanalitičkog pristupa?
Sigmund Freud (1856-1939)
- Najstarije među osmero djece, veći dio života proveo u Beču
- Liječnik- započeo karijeru s istraživanjima u području neurofiziologije
- Začetak psihoanalize – suradnja s liječnikom Josephom Breuerom na istraživanju histerije (pacijentica Anna O)
- Društveni kontekst - Viktorijansko doba:
- Seksualnost kao tabu
- Prevladavajući stav – racionalnost i samokontrola nas razlikuju od životinja
Freudov psihoanalitički pristup?
- Psihoanalitička teorija je vrlo sveobuhvatna:
- Teorija o ljudskoj prirodi
- Model razvoja ličnosti
- Metoda psihoterapije
- Identificirao je dinamičke faktore koji motiviraju ponašanje
- Naglašavao ulogu nesvjesnog
- Razvio prvu psihoterapijsku metodu
Osnovne pretpostavke psihoanalitičkog pristupa?
-> Što nas motivira, pokreće na neku aktivnost?
• Freudov odgovor: u svakome od nas je izvor energije: psihička energija koja motivira ponašanje
• Promjene u ličnosti zbivaju se kao posljedica preusmjeravanja psihičke energije osobe
Elementi psihoanalitičkog pristupa?
- Osnovni instinkti (libido i thanatos)
- Nesvjesna motivacija
- Psihički determinizam
Što su osnovni instinkti (2)? Što nas pokreće?
- Instinkti su glavni izvor psihičke energije, oni pokreću psihički sistem
- Freudova teorija instinkata pod utjecajem Darwinove evolucijske teorije
Dva osnovna instinkta:
- Libido - (eros) - instinkt života
- Thanatos - instinkt smrti
Što je libido?
Libido (eros) – seksualna energija, instinkt života
• Osigurava preživljavanje pojedinca i ljudske rase
• Orijentiran prema rastu, razvoju i kreativnosti
• Funkcionira na temelju principa zadovoljstva – cilj je osigurati ugodu i izbjeći neugodu
Što je thanatos?
Thanatos – instinkt smrti
• odgovoran za agresivne porive prema sebi i drugima
• poriv prema smrti, povređivanju sebe i drugih, razaranju
• Seksualna energija i agresivni porivi vrlo snažno određuju ponašanje ljudi
• Npr. silovanje Freud smatrao ekstremnim iskazom instinkta smrti na način koji uključuje i seksualnu energiju
Koje su tri razine ljudskog uma?
Ljudski um sastoji se od tri razine (santa leda):
- Svjesno – sadrži misli, doživljaje i osjećaje kojih smo trenutačno svjesni
- Predsvjesno – sadrži informacije kojih trenutačno nismo svjesni, ali ih lako možemo dozvati u svijest – znanja, sjećanja
- Nesvjesno – najveći dio uma koji sadrži misli, osjećaje i sjećanja kojih nismo svjesni – uključuje neprihvatljive seksualne i agresivne porive, misli i osjećaje
Što je psihički determinizam: Ništa se ne događa slučajno?
- Freud – postoji razlog za svaki naš postupak, misao i osjećaj
- Sve što činimo, kažemo, mislimo izraz je našeg uma – svjesnog, predsvjesnog ili nesvjesnog
- Razlozi za naše ponašanje mogu se otkriti otkrijemo li sadržaj nesvjesnog
- Većina simptoma duševnih bolesti uzrokovana nesvjesnom motivacijom
- Da bi se izliječili simptomi, treba otkriti njihov uzrok u nesvjesnom
Kakva je struktura ličnosti?
• Psihoanalitička teorija ličnosti objašnjava kako se ljudi nose sa svojim seksualnim i agresivnim instinktima unutar granica koje nameće civilizacija
• Um kao hidraulički sustav – jedan dio stvara porive, drugi je “glas” društva i njegovih očekivanja, a treći dio pokušava zadovoljiti potrebe u okvirima realnih društvenih ograničenja
• Tri osnovna dijela ličnosti:
- Id (iracionalni dio)
- Ego (racionalni dio)
- Superego (moralni dio)
Što je id?
ID – zahtjevno dijete
• Najprimitivniji dio uma, izvor svih poriva i potreba
• Vođen principom zadovoljstva – želja za zadovoljenjem svih potreba bez odlaganja
• Funkcionira bez logičkih pravila, ne uzima u obzir realitet
• Id je izvorište necenzuriranih agresivnih i seksualnih nagona, instinkata i poriva, a razvija se najranije od ostalih struktura (posjedujemo ga od rođenja)
• Id je potpuno nesvjesni dio, sadrži nagone i jedino teži rasterećenju tenzije
• Vođen je principom zadovoljstva, odnosno neodložne gratifikacije
• Id je u cijelosti pozicioniran u nesvjesnom dijelu ličnosti
Što je ego?
EGO – prometni policajac
• Vođen principom realiteta - stavlja id u okvire stvarnosti
• Rješava probleme logičkim razmišljanjem – planiranjem i smišljenim djelovanjem
• Ego je psihička instanca (nivo) koja ograničava manifestacije sadržaja ida, a rukovodi se principom realiteta
• Ego je instanca ličnosti (svjesni dio) odgovorna za donošenje odluka i integraciju perceptualnih podražaja
• Ova psihička struktura ima kontrolnu i integrativnu funkciju (drži ostale sisteme ličnosti ‘‘na okupu’’)
• Ego obuhvaća egzekutivne funkcije (planiranje, kontrola i nadgledanje vlastitog misaonog toka i ponašanja)
• Ego balansira između poriva koji potiču iz ida i ograničenja koje postavlja superego
• Osim ovih funkcija, ego percipira, zadužen je za intelektualne, odnosno kognitivne aktivnosti
• On se najvećim dijelom nalazi u nesvjesnom, jednim dijelom u predsvjesnom (Freud, 1955), a samo malim dijelom pripada svjesnom ‘‘prostoru’’ ličnosti
• Nesvjesni dio ega sadrži mehanizme obrana
Što je superego?
- SUPEREGO – sudac
- Internalizira vrijednosti, norme i moral društva
- Savjest osobe
- Nameće poštivanje normi izazivanjem osjećaja krivnje
- Superego je najviša instanca ličnosti, koja obuhvaća internalizirane moralne i socijalne norme, te je stoga vođen principom savjesti
- Superego nam omogućava da razlikujemo dobro i zlo, te da formiramo sliku o idealnom sebi (tzv. idealno ja) kojoj stalno težimo
- Razvija se kasnije od ega, procesom učenja
- Većim dijelom pripada nesvjesnom, potom predsvjesnom ‘‘prostoru’’ ličnosti, a najmanje pripada svjesnom dijelu ličnosti
Razvoj ličnosti: faze psihoseksualnog razvoja?
- Svi ljudi prolaze kroz isti slijed razvojnih faza
- U svakoj od prve tri faze djeca moraju razriješiti specifičan konflikt koji se odnosi na način postizanja seksualnog zadovoljstva
- Ako dijete ne razriješi uspješno taj konflikt, može ostati fiksirano na toj fazi
- Prelazak u višu fazu označava zreliji način postizanja seksualnog zadovoljstva
Koje su faze psihoseksualnog razvoja?
- Oralna faza (rođenje – 18 mj)
- Analna faza (18 mj. – 3 godine)
- Falusna faza (3-5 godina)
- Faza latencije (6 god – pubertet)
- Genitalna faza (od puberteta nadalje)
Oralna faza?
- Oralna faza (rođenje – 18 mj)
• Glavni izvor zadovoljstva su usta, usne i jezik
• Glavni izvor konflikta – odvikavanje od sisanja
• Vezana uz kasnije nepovjerenje i strah od odbacivanja
• Obuhvaća 1. godinu života; erogena zona - usta
• Glad i čin hranjenja sisanjem - temeljne točke libidne ekscitacije
• Bitna uloga majke - prepoznavanje djetetovih potreba i optimalna frustracija (odgađanje zadovoljenja), kao i majčina tolerancija agresije – stvaranje bazičnog povjerenja u okolinu
• Oralne crte ličnosti - optimizam/pesimizam, velikodušnost/pohlepa, ambicioznost/zavist; pušenje/alkohol; “punjenje” frižidera
• Psihopatologija: poremećaji prehrane, bolesti ovisnosti, depresija, manija
Analna faza?
- Analna faza (18 mj. – 3 godine)
• Glavni izvor zadovoljstva vezan je uz izlučivanje, odnosno zadržavanje stolice
• Glavni izvor konflikta – djetetova sposobnost da stekne samokontrolu
• Vezana uz kasniji problem osobne moći, pretjeranu urednost, sitničavost
• 2. godina života Erogena zona - anus; glavni objekt - feces
• Dijete ovladava motorikom i hodom (živčano - mišićno sazrijevanje), te uspostavlja kontrolu sfinktera, što mu predstavlja novi izvor ugode; suprotstavljanje učenju čistoće i zahtjevima majke
• Defekacija - simbolički oblik komunikacije s majkom
• Analne crte ličnosti: tvrdoglavost/poslušnost, aktivnost/pasivnost, sklonost pretjeranoj čistoći/neredu/kontroli, škrtost, krutost, odgovornost, preciznost
• Psihopatologija: OKP, neki tipovi poremećaja ličnosti s prevladav, sado-mazohističnim crtama, psihosomatske bolesti s opstipacijom, spastični kolon
Falusna faza?
- Falusna faza (3-5 godina)
• Dijete otkrije da ima (ili nema) penis
• Seksualna želja usmjerava se prema roditelju suprotnog spola
• Edipov i Elektrin konflikt – želja za posjedovanjem roditelja suprotnog spola i eliminacijom roditelja istog spola
• Razrješava se identifikacijom s roditeljem istog spola (npr. ako dječak ne može imati majku samo za sebe, identificirat će se sa svojim ocem koji ju ima)
• Povezana s kasnijim stavovima u području seksualnosti
• 3. godina života Erogena zona - spolni organ, penis (klitoris)
• Aktivni aspekt - mokriti u “velikom luku” - fantazija moćne, razarajuće, oplođujuće tekućine
• Pasivni aspekt - enureza (primarna ili sekundarna)
• Karakterne crte-‐sram i ambicija (borba protiv srama); želja da se bude u centru pažnje;
• Psihopatologija: ekshibicionizam, impulzivno ponašanje, poremećaj ejakulacije kod muškaraca (ejacul. preacox); psihosomatika-‐dizurične smetnje, psihogena mokrenja
Faza latencije?
- Faza latencije (6 god – pubertet)
• Nema značajnih promjena u razvoju ličnosti
• Dijete usmjereno na stjecanje znanja i vještina koje će mu trebati u odrasloj dobi
• Doba socijalizacije
Genitalna faza?
- Genitalna faza (od puberteta nadalje)
• Libido se fokusira na genitalno područje
• Nema specifičnog konflikta
• Seksualna energija investirana je u svakodnevni život
Što su obrambeni mehanizmi?
- Mehanizmi kojima se ego štiti od destruktivne prirode nepoželjnih impulsa, sjećanja, misli i emocionalnih stanja
- Tjeskoba – signalizira da nešto nije u redu i da nešto treba učiniti
- Signalizira da je ego ugrožen događajima iz stvarnosti, impulsima iz id-a, ili pretjeranom kontrolom superega
- Funkcija ega je da se nosi s prijetnjama i odupre opasnostima, čime će reducirati anksioznost
- Ego to postiže korištenjem obrambenih mehanizama
Koji su obrambeni mehanizmi (8+5)?
- Potiskivanje
- Reaktivna formacija (Formirana reakcija)
- Poricanje
- Projekcija
- Premještanje
- Sublimacija
- Regresija
- Racionalizacija
- Supresija
- Identifikacija
- Fiksacija
- Izolacija
- Agresija
- Humor - zrela obrana
Što je potiskivanje?
- Potiskivanje – prijeteće misli se potiskuje nazad u nesvjesno (npr. kod PTSP-a)
- Prema Freudu najvažniji obrambeni mehanizam. Sastoji u aktivnosti ega koja isključuje iz svjesnog neželjene impulse ida ili njegovih derivata, bilo sjećanja, emocija, želja ili fantazija o ostvarenju želje.
- Ovi sadržaji kao da dalje ne postoje za svjesni život neke osobe. Sa subjektivnog stajališta potisnuto je sjećanje zaboravljeno.
Što je reaktivna formacija?
- Reaktivna formacija – prijeteći impulsi se suzbijaju naglašavanjem upravo suprotnog ponašanja (npr. agresivni osjećaji prema nekom – pretjerano ljubazno ponašanje)
- Reaktivna formacija , mehanizam kojim se jedan dio para ambivalentnih stavova, npr. mržnja, čini i održava nesvjesnom putem prenaglašavanja drugog, koji je u ovom primjeru ljubav.
- Tako izgleda kao da je mržnja zamijenjena ljubavlju, surovost nježnošću, tvrdoglavost ego popuštanjem, uživanje u neredu i prljavštini uživanjem u urednosti i čistoći, itd., tako da nedostajući stav nastavlja postojati u nesvjesnom.
- Premda najčešće mislimo na reaktivnu formaciju kada je dovela do napuštanja nekog oblika socijalno neprihvatljivog ponašanja u korist ponašanja koje je više prihvatljivo roditeljima, učiteljima, moguće je da dovede do posve suprotnog, da se javi mržnja kao reaktivna formacija za ljubav, tvrdoglavost umjesto popustljivosti itd.
Što je poricanje?
• Poricanje – odbijanje da se prepoznaju informacije koje izazivaju tjeskobu, one se drže izvan svijesti
Što je projekcija?
- Projekcija – impulsi koji izazivaju tjeskobu projiciraju se na druge; drugima se pripisuju vlastiti prijeteći impulsi (npr. mislimo da nas netko ne voli, ugrožava, a zapravo je obratno – mi ne volimo njega)
- Projekcija je obrambeni mehanizam putem kojeg osoba pripisuje svoje želje ili impulse nekoj drugoj osobi ili nekom apersonalnom objektu u vanjskom svijetu.
- Jako patološki primjer je mentalno bolesna koja projicira svoje nasilne impulse i kao rezultat netočno vjeruje u opasnost od fizičke štete koju bi joj nanijela specijalna policija, politička grupacija ili čovjek iz stana do njegovog (paranoidna psihoza).
- Projekcija je prisutna i u ljudi koji nisu psihički bolesni. Mnogi ljudi pripisuju drugima vlastite želje i impulse koji su im neprihvatljivi i kojih se nesvjesno pokušavaju osloboditi. Kao da ovakva osoba nesvjesno kaže:“ Nisam to ja koji imam tako lošu ili opasnu želju, to je on“.
Što je premještanje?
• Premještanje – nesvjesne želje, strahovi ili agresivni impulsi premještaju se s prave mete na nešto drugo (npr. naljuti nas šef, vičemo kući na partnera ili djecu)
Što je sublimacija?
- Sublimacija – opasni porivi i potrebe pretvaraju se u pozitivno, socijalno prihvatljivo ponašanje (npr. velika agresivnost u uspjeh u borilačkim sportovima); zrela obrana, kreatvnost
- Predstavlja poseban mehanizam odbrane koji je poseban po tome što negativne emocije preusmjerava u pozitivne aktivnosti, socijalno prihvatljiva, pa čak i poželjna ponašanja. Ovo preusmjeravanje psihičke energije u velikoj mjeri predstavlja osnovu razvoja kulture i civilizacije. Psihoanalitičari često navode sublimaciju kao jedini zaista uspješan mehanizam odbrane, jer kod njega zaista dolazi da korištenja energije koja bi inače drugim mehanizmima bila zablokirana i neiskorištena. Najčešći primjer koji je Freud navodio pišući o sublimaciji ili preusmjeravanju seksualne energije je ples. Ljudi između kojih “postoji kemija” odlično će plesati i veoma uživati u tome, ali ukoliko seksualna energija pronađe svoj prvobitni put rasterećenja, kroz seksualni odnos, sekundarni način pražnjenja, u ovom slučaju ples izgubit će na značaju u ovom smislu.
Što je regresija?
- Regresija – vraćanje na ranije, sigurnije faze života (npr. dijete se pri rođenju sestre počne ponašati “kao beba”)
- Pretpostavlja se da je tendencija regresiji fundamentalna karakteristika instinktivnog života.
- Regresija je drugi glavni oblik obrambenih mehanizama gdje se osoba koja je frustrirana počinje ponašati kao malo dijete. Osoba se ponaša nazadno ili regresivno te tada poprima karakteristike primitivnog čovjeka. Najčešći primjer takvog ponašanja je plač. Važno je napomenuti da plač nije nužno uvijek regresija – osobe mogu plakati iz zbog tuge i drugih razloga.
- Regresija u nagonskom životu do izvjesnog je stupnja u mnogo slučajeva praćena je i regresijom u ego funkcioniranju, ili, također, razvoju. Naglašena regresija funkcioniranja ega koja traje u odraslu dob skoro je se uvijek patološka.
- Usprkos njezine važnosti kao obrane, regresija kao i identifikacija je vjerojatno mehanizam od šireg značaja nego što je mehanizam obrane u užem smislu.
Što je racionalizacija?
- Racionalizacija – mehanizam uključuje naknadna logična objašnjenja ponašanja koja nemaju veze s prvotnim uzrokom ponašanja (npr. student padne ispit, pa zaključi da pitanja nisu bila jasno postavljena)
- U trenutku kada imamo neki problem okrećemo se obrambenim mehanizmima. Tako kada smo pod stresom ili frustrirani oko nečega tražimo način da si olakšamo, ukoliko se osoba koristi racionalizacijom tražit će razlog zašto se nešto dogodilo. Doduše, taj razlog ne mora biti točan, samo treba biti dovoljno dobar da opravda neko ponašanje ili situaciju. Ono što je važno za racionalizaciju jest da u velikom broju slučajeva osoba sama povjeruje u objašnjenje koje je dala.
- Posebna vrsta racionalizacije je “reakcija slatkog limuna” koja se najbolje može objasniti primjerom roditelja koji djetetu daje lijek lošeg okusa – roditelj proguta žličicu sirupa, napravi groznu grimasu, ali na kraju kaže da je fino kako bi ponukao dijete da uzme antibiotik koji treba.
Što je supresija?
• Supresija je svjesna aktivnost koja je na neki način analogna potiskivanju. Ona se obično naziva supresijom, a predstavlja svjesnu odluku da se nešto zaboravi i da se o tome dalje ne razmišlja.
Što je identifikacija?
- Identifikacija, postati kao neko, često se koristi u svrhu obrane.
- Čak i nema opće usuglašenosti treba li je klasificirati kao mehanizam obrane ili je točnije na nju gledati kao na opću sklonost ega koja često koristi na obrambeni način.
Što je fiksacija?
• Jedan od oblika obrambenih mehanizama je i fiksacija, ona se manifestira na taj način da osoba koja je frustrirana cijelo vrijeme reagira jednako iako je očito da taj pristup ne dovodi ka razrješenju problema.
Što je izolacija?
- Izolacija se koristi za opis dva mehanizma obrane koja uopće nisu slična, premda su oba karakteristika pacijenata s osobitim tipom neurotskog simptoma kojeg zovemo prisilnim simptomom.
- Izolacija afekta koja dozvoljava fantaziji povezanoj s željom ili važnim sjećanjem iz prošlosti lak pristup u svjesno, međutim, emocija, obično bolna, koja bi trebala biti povezana s istom fantazijom, ne postaje svjesnom.
- Što više, ovi pacijenti obično se uspijevaju suzdržati od osjećanja bilo koje vrste osjećaja.
- Ovaj proces potiskivanja emocije počinje tako da isključuje iz svjesnog bolne i zastrašujuće osjećaje i tako djeluje striktno u skladu s interesom principa ugode.
- U mnogo slučajeva i ne ide dalje od toga, međutim, ima osoba u kojih ide tako daleko da osoba jedva ima kakvu svijest o osjećajima bilo koje vrste i izgleda kao karikatura ravnodušnosti / hladnoće koju su antički filozofi isticali kao ideal.
- Drugo značenje izolacije je mnogo rjeđi mehanizam kojeg sačinjava nesvjesni proces putem kojeg određena misao postaje doslovno izolirana od drugih misli koje joj prethode i koje je slijede nastupom kratkog razdoblja mentalne praznine.
- Lišavajući izoliranu misao od bilo kakvih asocijativnih veza, ego nastoji umanjiti vjerojatnost od njezinog ponovnog ulaska u svjesno. Miso je tretirana kao „nedodiriva“.
Što je agresija?
• U trenutcima frustracije i anksioznosti mnogi ljudi imaju naviku početi vikati i psovati na onoga koji mu stvara stres. Nekada je stresor potpuno nedostupna, čak i imaginarna osoba te tada može doći do pomaknute agresije kada se frustrirana osoba počinje derati na prvu osobu koju stigne zato što ju na neki način povezuje sa svojom negativnom situacijom. Agresija je oblik obrambenog mehanizma koji narušava međuljudske odnose, ali u danom trenutku osobi koja je pod stresom donosi olakšanje.
Zašto je psihoanaliza važna?
- Prva teorija ličnosti, prva psihoterapija - i danas utjecajan pravac psihoterapije
- Mnoge ideje – npr. pojam nesvjesnog i pojam obrambenih mehanizama – i danas predmet interesa istraživača u području ličnosti
- Utjecaj na popularnu kulturu i danas velik – objašnjenja ponašanja i pojmovi iz Freudove teorije svakodnevno se koriste
Koji su nedostatci Freudove psihoanalize?
- teorija se temelji na vrlo malom broju slučajeva
- danas ima uglavnom povijesnu vrijednost
- ne igra veliku ulogu u suvremenom proučavanju ličnosti
