4. Bihevioralna terapija Flashcards
Kada i zašto se javlja bihevioralna terapija?
- Javlja 30-ih godina od eksperimentalno orijentiranih psihologa
- Suvremena bihevioralna terapija – 1950-ih.
- Javlja se kao radikalan otklon od prevladavajućeg psihoanalitičkog pristupa
Na što je usmjerena bihevioralna terapija i tko predvodi?
- Terapija usmjerena na ponašanje
- Velika Britanija predvodi u razvoju BT
Što je bihevioralna terapija?
- Polazi od pretpostavke da su ponašanja naučena.
- Terapija u kojoj se primjenjuju principi učenja da bi se uklonilo ili modificiralo nepoželjno ponašanje.
- Bazira se na principima klasičnog i instrumentalnog / operantnog uvjetovanja.
- Uvjetovanje (kondicioniranje) novih odgovora na podražaj koji dovodi do nepoželjnog ponašanja.
Koje su karakteristike bihevioralne terapije (6)?
- Simptomatska terapija
- Nalik eksperimentu
- Usmjerena na ponašanje
- Bavi se konkretnim ponašanjima u konkretnim situacijama
- Učenje ponašanja
- Vremenski ograničena
Kako prema bihevioralnom pristupu nastaje poremećaj (4)?
- neprimjerene i nesustavne “metode” učenja
- neprimjerena kontrola “pravila”
- neprimjereni motivacijski kontekst određenog ponašanja
- neprimjereno postavljanje ciljeva
Kakvi su terapijski ciljevi bihevioralne terapije (4)?
- Od velike važnosti za samu terapiju
- Određuju se na samom početku terapije i evaluiraju tijekom cijelog trajanja terapije
- Klijent određuje ciljeve, terapeut pomaže u definiranju
- Ciljevi moraju biti jasni, vrlo konkretni i mjerljivi
Zašto je važno opažanje ponašanja?
- Primjeri bilježenja opaženog ponašanja…
- Ne interpretiramo i ne evaluiramo ponašanje.
- Opisujemo ga u bihevioralnim terminima konkretnih ponašanja.
- Velik dio BT sastoji se u procjeni ponašanja.
- Procjena ponašanja je trajna tijekom terapije i sastavni je dio same terapije.
- Važno je mjerenje promjene:
- Frekvencija pojavljivanja, trajanje, udaljenost-metri, težina-kilogrami i sl.
Koji je cilj i što je modifikacija ponašanja?
- Cilj modifikacije ponašanja je poboljšati čovjekove vještine kako bi imao više mogućnosti reagiranja.
- Uklanjanjem problematičnih ponašanja koja ograničavaju izbore, radi se na tome da ljudima postanu dostupne mogućnosti reagiranja koje prije nisu imali.
Koje su osnovne pretpostavke BT (7)?
- BT se temelji na načelima znanstvene metodologije
- bavi se sadašnjim teškoćama
- klijenti su aktivni sudionici u terapiji
- provodi se u klijentovu prirodnom okruženju (koliko je to moguće)
- ističe važnost samokontrole
- terapijski postupci specifični i primjenjivi na osobu
- suradnički odnos između terapeuta i klijenta
Kakva je suvremena BT?
- Suvremena BT zasniva se na znanstvenom pogledu na ljudsko ponašanje
- Ljudi nisu produkt društveno-kulturalnog uvjetovanja nego je osoba stvaratelj i produkt svoje okoline.
- Suvremena BT za razliku od tradicionalnog i radikalnog biheviorizma, naglašava povezanost pojedinca i okoline
Koja su područja primjene BT?
- Psihopatologija: monosimptomatske fobije, anksioznost, socijalni treninzi;
- Rad s osobama/djecom s intelektulalnim poteškoćama: učenje novih ponašanja, modifikacija ponašanja;
- U edukaciji: odgoj, uspostavljanje kontrole ponašanja (škola, vrtić, spec. ustanove).
Koji je nedostatak BT?
Neprimjerena i neuspješna za kompleksne oblike ponašanja i za maladaptivna ponašanja koja dugo traju.
Koje su tehnike BT?
- tehnike opuštanja (progresivna mišićna relaksacija, autogeni trening, tehnike disanja,…)
- biofeedback
- terapije izlaganjem:
- Sistematska desenzibilizacija (desenzitizacija)
- Preplavljivanje
- > desenzitizacija “in vivo” i u imaginaciji
- učenje po modelu
- time-out
- strukturiranje vremena
- ekonomija žetona
- trening socijalnih vještina (npr. trening asertivnosti)
- program upravljanja sobom (self-management)
Kakav je postupak sistematske desenzibilizacije?
Postupak:
- Objasniti i opisati klijentu sam postupak i logiku u podlozi
- Uvježbavanje opuštanja
- Stvaranje hijerarhije situacija prema jačini tjeskobe koju izazivaju
- Ulazi se u sam postupak sistematske desenzibilizacije
Povijesni razvoj BT-a i KBT-a u Hrvatskoj?
- prvi članak o BT objavljen 1975. godine u časopisu “Psihoterapija” (Nada Anić)
- god. održan prvi simpozij “Bihevioralna terapija” na Kongresu psihologa u Zagrebu
- počeci edukacije iz BT 1981. godine; prema današnjem programu BKT od 1991. godine
- godine osnovano Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije
- od 1997. godine član EABCT
- program usklađen sa standardima EABCT
Program edukacije?
- PRVI (POČETNI) STUPANJ (praktikum)
- DRUGI STUPANJ (praktikum) - OSNOVNE BKT TEHNIKE U RADU S NAJČEŠĆIM PSIHOPATOLOŠKIM POREMEĆAJIMA
- TREĆI STUPANJ (praktikum) - SUPERVIZIJA
Prvi stupanj edukacije iz bihevioralno-kognitivnih terapija?
Prvi stupanj edukacije (Praktikum I) sastoji se od 8 jednodnevih radionica u ukupnom trajanju od 80 sati.
Radionice se obično organiziraniziraju kroz 4 vikenda (petak i subota).
Tijekom prvog stupnja edukacije sudionici se upoznaju s osnovnim teorijskim postavkama, područjima primjene i praktičnim smjernicama za tretman.
Svaka dnevna radionica sadrži teorijska predavanja, prikaze slučajeva pacijenata, te radionice u kojima se demonstriraju i uvježbavaju specifične terapijske tehnike.
Program Praktikuma I po radionicama?
- Uvod u bihevioralnu terapiju; Uvod u kognitivnu terapiju; Funkcionalna analiza ponašanja; Bihevioralni intervju
- Procjena u BKT; Procjena indikacija za BKT; Izbor ciljeva
- Modeli anksioznosti u BKT; BKT tretman anksioznosti; BKT tehnike u tretmani anksioznosti; Relaksacijske tehnike
- Modeli depresivnosti u BKT; BKT tretman depresivnosti; Identifikacija automatskih misli; BKT tehnike u tretmanu depresivnosti
- Savjetovanje u BKT; Problem solving tehnike
- Evaluacija tretmana; Sprječavanje povrata simptoma
- Znanstvena utemeljenost BKT; Modeli istraživanja; Specifičnosti u BKT
- Suvremeni modeli za razumijevanje psihopatologije; Biološki pristup razumijevanju i tretmanu poremećaja; Evaluacijeske strategije
- Praktikum I završava pismenim ispitom koji zahvaća obrađeno gradivo.
Drugi stupanj edukacije (Praktikum II)?
Drugi stupanj edukacije (Praktikum II) organiziran je kroz 20 jednodnevnih tematskih radionica, u ukupnom trajanju od 200 sati teorijske i praktične nastave. Pored toga, polaznici imaju obvezu 100 sati samostalnog učenja i 100 sati praktičnog rada s klijentima.
- PRIMJER : program Praktikuma II po radionicama:
- Kognitivna konceptualizacija; Bihevioralno-kognitivni tretman fobija; Tretman socijalne fobije
- Struktura terapijskih seansi; Bihevioralno-kognitivni tretman paničnog poremećaja
- Bihevioralno-kognitivni modeli i tretman generaliziranog anksioznog poremećaja;
- Specifičnosti bihevioralno-kognitivnog tretmana anksioznosti u djece
- Problemi u strukturiranju seanse; Uvježbavanje bihevioralno-kognitivnih tehnika u tretmanu anksioznosti
- Identifikacija automatskih misli; Bihevioralno-kognitivni tretman depresije
- Identificiranje emocija; Bihevioralno-kognitivni tretman dječje i adolescentne depresije
- Bihevioralna aktivacija; Procjena suicidalnog rizika; Uvježbavanje bihevioralno-kognitivnih
tehnika u tretmanu depresije
- Kognitivne intervencije: Evaluacija automatskih misli i Reagiranje na automatske misli
- Posredujuća vjerovanja; Bihevioralno-kognitivni tretman partnerskih problema
- Bazična vjerovanja; Bihevioralno-kognitivni tretman niskog samopoštovanja
Mogu li i drugi psiholozi i liječnici pohađati radionice drugog stupnja?
- Pojedine radionice drugog stupnja otvorene su i za druge psihologe i liječnike koji nisu u kontinuiranoj edukaciji.
Što se očekuje tijekom drugog stupnja i čime se završava?
- Tijekom drugog stupnja očekuje se aktivnije učešće sudionika kroz pripremu predavanja, prikaze slučajeva iz osobne prakse te izradu domaćih zadataka između pojedinih susreta.
- Drugi stupanj završava ispitom koji se sastoji od pismene provjere teoretskog znanja te evaluacije praktičnog rada s klijentom preko snimljenog intervjua. Ispitni prikaz rada s klijentom treba:
Koliko traje i što uključuje završni ispit edukacije?
- trajati najmanje 20, a najviše 45 minuta (odabrati relevantni dio intervjua);
- uključivati kratki pismeni prikaz klijenta (osnovne demografske karakteristike, kratka konceptualizacija – procjena problema i ciljevi, podatak o tome koja seansa je snimljena);
- uključivati i transkript u slučaju lošije kvalitete snimke odnosno teže razumljivosti klijenta (npr. govori tiho ili u dijalektu).
Što uključuje treći stupanj edukacije?
- 200 sati supervizije u grupi i individualno
- 200 sati kliničke prakse, u trajanju od dvije do tri godine.
- Grupni supervizijski rad uključuje superviziju primjera rada s pacijentima (procjena problema, procjena indikacija, postavljanje ciljeva, izvođenje tretmana), kao i obradu specifičnih dodatnih područja primjene. Supervizijskim radom obuhvaćeni su i elementi rada na sebi, odnosno prepoznavanje potrebe i rad na vlastitim kognicijama.
- Od polaznika se očekuje da na superviziju dolaze s pripremljenim prikazima slučajeva. Svi primjeri predstavljeni na superviziji moraju biti predani i u pismenom obliku koji treba sadržavati: konceptualizaciju primjera, pitanje za superviziju te daljnje smjernice i preporuke (dodaju se na superviziji). Jedan od prikaza treba uključivati rad s “teškim” klijentom u bilo kojoj fazi tretmana (npr. nesuradljiv klijent, višestruki komorbiditet, ozbiljnija psihopatologija, specifičnosti klijenta i sl.).
Od polaznika se tijekom 3 stupnja edukacije zahtijeva prezentiranje najmanje 10 završenih prikaza slučaja?
- prikazi trebaju biti s raznolikom problematikom (najmanje tri vrste problema);
- od 10 klijenata vođenih od početka do zaključivanja tretmana najmanje 5 mora biti supervizirano na grupi, na način da se za svakoga pred grupom prezentiraju 3 snimljena intervjua (na grupi se prezentiraju odabrani relevantni dijelovi intervjua);
- završeni primjeri moraju biti cjelovito pismeno prikazani po sljedećoj shemi: konceptualizacija, ciljevi i plan tretmana, primijenjene tehnike, teškoće i zapreke tijekom tretmana te kako su prevladane, trajanje (broj i dinamika seansi), evaluacija postignutih rezultata.
- Najmanje 10 sati supervizije treba biti posvećeno neposrednoj superviziji (tzv. “close supervision”) koja podrazumijeva rad uživo sa supervizorom ili pregledavanje i slušanje audio i video snimki pojedinih seansi.
Što se još očekuje od polaznika?
- objavljivanje jednog članka u stručnoj literaturi;
- aktivno sudjelovanje na stručnom skupu (kongres, konferencija, seminar);
- predavanje na nižem stupnju edukacije iz BKT.
- Završetkom trećeg stupnja edukacije polaznici dobivaju potvrdu HUBIKOT-a, kao i akreditaciju Europskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije za samostalno provođenje bihevioralno-kognitivnih tretmana.
