4. Bihevioralna terapija Flashcards

1
Q

Kada i zašto se javlja bihevioralna terapija?

A
  • Javlja 30-ih godina od eksperimentalno orijentiranih psihologa
  • Suvremena bihevioralna terapija – 1950-ih.
  • Javlja se kao radikalan otklon od prevladavajućeg psihoanalitičkog pristupa
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Na što je usmjerena bihevioralna terapija i tko predvodi?

A
  • Terapija usmjerena na ponašanje

- Velika Britanija predvodi u razvoju BT

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što je bihevioralna terapija?

A
  • Polazi od pretpostavke da su ponašanja naučena.
  • Terapija u kojoj se primjenjuju principi učenja da bi se uklonilo ili modificiralo nepoželjno ponašanje.
  • Bazira se na principima klasičnog i instrumentalnog / operantnog uvjetovanja.
  • Uvjetovanje (kondicioniranje) novih odgovora na podražaj koji dovodi do nepoželjnog ponašanja.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koje su karakteristike bihevioralne terapije (6)?

A
  • Simptomatska terapija
  • Nalik eksperimentu
  • Usmjerena na ponašanje
  • Bavi se konkretnim ponašanjima u konkretnim situacijama
  • Učenje ponašanja
  • Vremenski ograničena
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kako prema bihevioralnom pristupu nastaje poremećaj (4)?

A
  • neprimjerene i nesustavne “metode” učenja
  • neprimjerena kontrola “pravila”
  • neprimjereni motivacijski kontekst određenog ponašanja
  • neprimjereno postavljanje ciljeva
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kakvi su terapijski ciljevi bihevioralne terapije (4)?

A
  • Od velike važnosti za samu terapiju
  • Određuju se na samom početku terapije i evaluiraju tijekom cijelog trajanja terapije
  • Klijent određuje ciljeve, terapeut pomaže u definiranju
  • Ciljevi moraju biti jasni, vrlo konkretni i mjerljivi
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Zašto je važno opažanje ponašanja?

A
  • Primjeri bilježenja opaženog ponašanja…
  • Ne interpretiramo i ne evaluiramo ponašanje.
  • Opisujemo ga u bihevioralnim terminima konkretnih ponašanja.
  • Velik dio BT sastoji se u procjeni ponašanja.
  • Procjena ponašanja je trajna tijekom terapije i sastavni je dio same terapije.
  • Važno je mjerenje promjene:
    • Frekvencija pojavljivanja, trajanje, udaljenost-metri, težina-kilogrami i sl.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koji je cilj i što je modifikacija ponašanja?

A
  • Cilj modifikacije ponašanja je poboljšati čovjekove vještine kako bi imao više mogućnosti reagiranja.
  • Uklanjanjem problematičnih ponašanja koja ograničavaju izbore, radi se na tome da ljudima postanu dostupne mogućnosti reagiranja koje prije nisu imali.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koje su osnovne pretpostavke BT (7)?

A
  1. BT se temelji na načelima znanstvene metodologije
  2. bavi se sadašnjim teškoćama
  3. klijenti su aktivni sudionici u terapiji
  4. provodi se u klijentovu prirodnom okruženju (koliko je to moguće)
  5. ističe važnost samokontrole
  6. terapijski postupci specifični i primjenjivi na osobu
  7. suradnički odnos između terapeuta i klijenta
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kakva je suvremena BT?

A
  • Suvremena BT zasniva se na znanstvenom pogledu na ljudsko ponašanje
  • Ljudi nisu produkt društveno-kulturalnog uvjetovanja nego je osoba stvaratelj i produkt svoje okoline.
  • Suvremena BT za razliku od tradicionalnog i radikalnog biheviorizma, naglašava povezanost pojedinca i okoline
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koja su područja primjene BT?

A
  • Psihopatologija: monosimptomatske fobije, anksioznost, socijalni treninzi;
  • Rad s osobama/djecom s intelektulalnim poteškoćama: učenje novih ponašanja, modifikacija ponašanja;
  • U edukaciji: odgoj, uspostavljanje kontrole ponašanja (škola, vrtić, spec. ustanove).
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koji je nedostatak BT?

A

Neprimjerena i neuspješna za kompleksne oblike ponašanja i za maladaptivna ponašanja koja dugo traju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koje su tehnike BT?

A
  • tehnike opuštanja (progresivna mišićna relaksacija, autogeni trening, tehnike disanja,…)
  • biofeedback
  • terapije izlaganjem:
    • Sistematska desenzibilizacija (desenzitizacija)
    • Preplavljivanje
    • > desenzitizacija “in vivo” i u imaginaciji
  • učenje po modelu
  • time-out
  • strukturiranje vremena
  • ekonomija žetona
  • trening socijalnih vještina (npr. trening asertivnosti)
  • program upravljanja sobom (self-management)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Kakav je postupak sistematske desenzibilizacije?

A

Postupak:

  1. Objasniti i opisati klijentu sam postupak i logiku u podlozi
  2. Uvježbavanje opuštanja
  3. Stvaranje hijerarhije situacija prema jačini tjeskobe koju izazivaju
  4. Ulazi se u sam postupak sistematske desenzibilizacije
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Povijesni razvoj BT-a i KBT-a u Hrvatskoj?

A
  • prvi članak o BT objavljen 1975. godine u časopisu “Psihoterapija” (Nada Anić)
    1. god. održan prvi simpozij “Bihevioralna terapija” na Kongresu psihologa u Zagrebu
  • počeci edukacije iz BT 1981. godine; prema današnjem programu BKT od 1991. godine
    1. godine osnovano Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije
  • od 1997. godine član EABCT
  • program usklađen sa standardima EABCT
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Program edukacije?

A
  • PRVI (POČETNI) STUPANJ (praktikum)
  • DRUGI STUPANJ (praktikum) - OSNOVNE BKT TEHNIKE U RADU S NAJČEŠĆIM PSIHOPATOLOŠKIM POREMEĆAJIMA
  • TREĆI STUPANJ (praktikum) - SUPERVIZIJA
17
Q

Prvi stupanj edukacije iz bihevioralno-kognitivnih terapija?

A

Prvi stupanj edukacije (Praktikum I) sastoji se od 8 jednodnevih radionica u ukupnom trajanju od 80 sati.
Radionice se obično organiziraniziraju kroz 4 vikenda (petak i subota).
Tijekom prvog stupnja edukacije sudionici se upoznaju s osnovnim teorijskim postavkama, područjima primjene i praktičnim smjernicama za tretman.
Svaka dnevna radionica sadrži teorijska predavanja, prikaze slučajeva pacijenata, te radionice u kojima se demonstriraju i uvježbavaju specifične terapijske tehnike.

18
Q

Program Praktikuma I po radionicama?

A
  • Uvod u bihevioralnu terapiju; Uvod u kognitivnu terapiju; Funkcionalna analiza ponašanja; Bihevioralni intervju
  • Procjena u BKT; Procjena indikacija za BKT; Izbor ciljeva
  • Modeli anksioznosti u BKT; BKT tretman anksioznosti; BKT tehnike u tretmani anksioznosti; Relaksacijske tehnike
  • Modeli depresivnosti u BKT; BKT tretman depresivnosti; Identifikacija automatskih misli; BKT tehnike u tretmanu depresivnosti
  • Savjetovanje u BKT; Problem solving tehnike
  • Evaluacija tretmana; Sprječavanje povrata simptoma
  • Znanstvena utemeljenost BKT; Modeli istraživanja; Specifičnosti u BKT
  • Suvremeni modeli za razumijevanje psihopatologije; Biološki pristup razumijevanju i tretmanu poremećaja; Evaluacijeske strategije
  • Praktikum I završava pismenim ispitom koji zahvaća obrađeno gradivo.
19
Q

Drugi stupanj edukacije (Praktikum II)?

A

Drugi stupanj edukacije (Praktikum II) organiziran je kroz 20 jednodnevnih tematskih radionica, u ukupnom trajanju od 200 sati teorijske i praktične nastave. Pored toga, polaznici imaju obvezu 100 sati samostalnog učenja i 100 sati praktičnog rada s klijentima.
- PRIMJER : program Praktikuma II po radionicama:
- Kognitivna konceptualizacija; Bihevioralno-kognitivni tretman fobija; Tretman socijalne fobije
- Struktura terapijskih seansi; Bihevioralno-kognitivni tretman paničnog poremećaja
- Bihevioralno-kognitivni modeli i tretman generaliziranog anksioznog poremećaja;
- Specifičnosti bihevioralno-kognitivnog tretmana anksioznosti u djece
- Problemi u strukturiranju seanse; Uvježbavanje bihevioralno-kognitivnih tehnika u tretmanu anksioznosti
- Identifikacija automatskih misli; Bihevioralno-kognitivni tretman depresije
- Identificiranje emocija; Bihevioralno-kognitivni tretman dječje i adolescentne depresije
- Bihevioralna aktivacija; Procjena suicidalnog rizika; Uvježbavanje bihevioralno-kognitivnih
tehnika u tretmanu depresije
- Kognitivne intervencije: Evaluacija automatskih misli i Reagiranje na automatske misli
- Posredujuća vjerovanja; Bihevioralno-kognitivni tretman partnerskih problema
- Bazična vjerovanja; Bihevioralno-kognitivni tretman niskog samopoštovanja

20
Q

Mogu li i drugi psiholozi i liječnici pohađati radionice drugog stupnja?

A
  • Pojedine radionice drugog stupnja otvorene su i za druge psihologe i liječnike koji nisu u kontinuiranoj edukaciji.
21
Q

Što se očekuje tijekom drugog stupnja i čime se završava?

A
  • Tijekom drugog stupnja očekuje se aktivnije učešće sudionika kroz pripremu predavanja, prikaze slučajeva iz osobne prakse te izradu domaćih zadataka između pojedinih susreta.
  • Drugi stupanj završava ispitom koji se sastoji od pismene provjere teoretskog znanja te evaluacije praktičnog rada s klijentom preko snimljenog intervjua. Ispitni prikaz rada s klijentom treba:
22
Q

Koliko traje i što uključuje završni ispit edukacije?

A
  • trajati najmanje 20, a najviše 45 minuta (odabrati relevantni dio intervjua);
  • uključivati kratki pismeni prikaz klijenta (osnovne demografske karakteristike, kratka konceptualizacija – procjena problema i ciljevi, podatak o tome koja seansa je snimljena);
  • uključivati i transkript u slučaju lošije kvalitete snimke odnosno teže razumljivosti klijenta (npr. govori tiho ili u dijalektu).
23
Q

Što uključuje treći stupanj edukacije?

A
  • 200 sati supervizije u grupi i individualno
  • 200 sati kliničke prakse, u trajanju od dvije do tri godine.
  • Grupni supervizijski rad uključuje superviziju primjera rada s pacijentima (procjena problema, procjena indikacija, postavljanje ciljeva, izvođenje tretmana), kao i obradu specifičnih dodatnih područja primjene. Supervizijskim radom obuhvaćeni su i elementi rada na sebi, odnosno prepoznavanje potrebe i rad na vlastitim kognicijama.
  • Od polaznika se očekuje da na superviziju dolaze s pripremljenim prikazima slučajeva. Svi primjeri predstavljeni na superviziji moraju biti predani i u pismenom obliku koji treba sadržavati: konceptualizaciju primjera, pitanje za superviziju te daljnje smjernice i preporuke (dodaju se na superviziji). Jedan od prikaza treba uključivati rad s “teškim” klijentom u bilo kojoj fazi tretmana (npr. nesuradljiv klijent, višestruki komorbiditet, ozbiljnija psihopatologija, specifičnosti klijenta i sl.).
24
Q

Od polaznika se tijekom 3 stupnja edukacije zahtijeva prezentiranje najmanje 10 završenih prikaza slučaja?

A
  • prikazi trebaju biti s raznolikom problematikom (najmanje tri vrste problema);
  • od 10 klijenata vođenih od početka do zaključivanja tretmana najmanje 5 mora biti supervizirano na grupi, na način da se za svakoga pred grupom prezentiraju 3 snimljena intervjua (na grupi se prezentiraju odabrani relevantni dijelovi intervjua);
  • završeni primjeri moraju biti cjelovito pismeno prikazani po sljedećoj shemi: konceptualizacija, ciljevi i plan tretmana, primijenjene tehnike, teškoće i zapreke tijekom tretmana te kako su prevladane, trajanje (broj i dinamika seansi), evaluacija postignutih rezultata.
  • Najmanje 10 sati supervizije treba biti posvećeno neposrednoj superviziji (tzv. “close supervision”) koja podrazumijeva rad uživo sa supervizorom ili pregledavanje i slušanje audio i video snimki pojedinih seansi.
25
Q

Što se još očekuje od polaznika?

A
  • objavljivanje jednog članka u stručnoj literaturi;
  • aktivno sudjelovanje na stručnom skupu (kongres, konferencija, seminar);
  • predavanje na nižem stupnju edukacije iz BKT.
  • Završetkom trećeg stupnja edukacije polaznici dobivaju potvrdu HUBIKOT-a, kao i akreditaciju Europskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije za samostalno provođenje bihevioralno-kognitivnih tretmana.