1. Općenito Flashcards
Što je klinička intervencija?
Klinička intervencija je namjeran pokušaj promjene ponašanja ili soc.
okolnosti u željenom smjeru koji provodi stručnjak.
Koji su oblici kliničke intervencije?
Savjetovanje i psihoterapija
Što je psihoterapija i kako se danas shvaća?
Psihoterapija je društvena interakcija u kojoj educirani stručnjak nastoji pomoći drugoj osobi u mijenjanju ponašanja i emocija.
Danas se psihoterapija shvaća kao proces u kojem terapeut podržava klijenta na putu osobnog rasta i različitim kreativnim tehnikama pomaže mu suočiti se s vlastitim problemima i pronaći adekvatne odgovore i načine njihova rješavanja sa ciljem postizanja bolje funkcionalnosti, cjelovitosti i osjećaja zadovoljstva.
Psihoterapija je proces zajedničkog rada dvije osoba.
Koji su oblici psihoterapije (2)?
- Individualna (za djecu; za odrasle)
- U skupini (grupna; bračna; prijateljska)
Razvoj psihoterapije?
Psihoterapija je uvijek bila primjerena shvaćanju društva u kome je djelovala, uvjetovana slikom o čovjeku, a mijenjala se obzirom na društvene potrebe čovjeka i razvojem društva.
Mnoge psihoterapijske škole u praksi imaju puno toga zajedničkog međutim, služe se različitim teorijskim jezikom što otežava komunikaciju između različitih škola.
Psihoterapija je psihološka metoda liječenja u kojoj se putem odnosa terapeuta i pacijenta razvija specifična situacija koja pomaže u promjeni određenih karakteristika pacijenata.
Koje su analitičke terapije (3+)?
- Psihoanaliza (Freud)
- Grupna analiza ( S.H. Foulkes)
- Psihodrama (Moreno, Lebovici)
+ danas: varijacije klasične psihoanalize
Koje su karakteristike analitičnog pristupa?
– Neutralni stav terapeuta
– Prorađuju prošlost
– Uvid
– Interpretacija i analiza
Suvremene psihoanalitičke teorije
- varijacije klasične psihoanalize (6)?
- Psihoanalitički orijentirana psihologija – tretman ne mora uvijek biti intenzivan, proširen i sličan za sve, naglašava se
sada, kauč i slobodne asocijacije nisu nužne, može se raditi sa obitelji (Alexander) - Ego analiza – Ponašanje je određeno egom (može upravljati i idom i okolinom) (Erikson, Ana Freud, Klein, Hartman,
Rappaport). Terapija može dovesti do samoaktualizacije, ne
samo do izliječenja. Razvoj je cjeloživotan. - Individualna psihologija Adolfa Adlera
- Kratkotrajna psihodinamska terapija – nije joj cilj potpuna promjena ličnosti,
- Interpersonalna psihodinamska teorija – kratkotrajna egoanalitička terapija , naglasak na interakciji pojedinca i okoline i na trenutačnom stanju. (Sullivan)
- Teorija objektnih odnosa
Koje su još psihodinamske terapije (4)?
- Carl Jung (1875.-1961.) – analitička psihologija – kolektivno nesvjesno i arhetipovi
- Alfred Adler (1870.-1937.) – ljudi su bazično motivirani kompleksom manje vrijednosti; pojam kreativnog ja – individualna psihologija
- Karen Horney (1885.-1952.) – temeljna anksioznost (trajni osjećaji nesigurnosti)
- Erik Erikson (1902.-1994.) – psihosocijalni razvoj – teorija ličnosti i razvoja koja naglašava socijalne odnose i 8 stadija rasta (ego identitet)
Što su fenomenološke/iskustvene terapije i koje su (3)?
• svjesno doživljavanje je temelj ljudskog iskustva
• Egzistencijalistička terapija – iskustvena
– V.Frankl: logoterapija
• Rogersova terapija usmjerena na osobu (humanistički pristup)
– terapija je odgovornost klijenta
• Geštalt terapija - iskustvena (F. Perls)
– težište terapija je na sadašnjosti
– usmjerenost ka budućnosti.
Koje su terapije usmjerena na djelovanje (6)?
- Realitetna terapija (W. Glasser)
- Bihevioralna terapija
- Kognitivno - bihevioralna terapija
- Kognitivna terapija (A. Beck)
- Kognitivno-bihevioralna modifikacija ponašanja (D. Meichenbaum)
• Racionalno emocionalna bihevioralna terapija - REBT (A. Ellis)
– Usmjerene na sadašnjost
– radi se priprema za budućnost
– Terapija se smatra procesom učenja
Koji su sistemski pristupi - usmjerena na obitelj (7)?
Sistemska obiteljska terapija
– Adlerova obiteljska terapija
– Višegeneracijska obiteljska terapija (Bowen)
– Model procesa uvažavanja čovjeka (Satir)
– Iskustvena obiteljska terapija (Whitaker)
– Strukturalna obiteljska terapija (Minuchin)
– Strateška obiteljska terapija
– Socijalni konstruktivizam i obiteljska terapija
Terapija usmjerena na odnose?
• TRANSAKCIJSKA ANALIZA (E.Berne)
– Naglasak je na međuljudskoj interakciji (2 ili više ljudi), na komunikaciji.
– Iskustva iz djetinjstva imaju najveći utjecaj na ličnost.
– Pojam “ego stanja” - skup svega što smo u djetinjstvu doživjeli (roditelj, odrasli i dijete).
– Pojam “Igre”.
– Sličnosti s psihoanalizom?!?
Koje su 4 egzistencijalne pozicije (TA)?
EGZISTENCIJALNE POZICIJE:
- ja nisam ok – ti si ok
- ja sam ok – ti nisi ok
- ja nisam ok – ti nisi ok
- ja sam ok – ti si ok
Integrativni pristup?
Iskustva su pokazala da:
– postoji veliki broj različitih psihoterapijskih pristupa,
– nijedan pristup nije sveobuhvatan,
– terapeuti najčešće imaju iskustva u različitim terapijama.
– 80.-ih god. se javlja pokret integracije i eklekticizma unutar psihoterapije
– Temelji se na kombiniranju najboljeg od pojedinih pravaca s ciljem stvaranja što kompleksnijih, potpunijih teorijskih pristupa i što efikasnijih tretmana.
– Procjenjuje se da danas oko ½ terapeuta prakticira ovaj pristup (30-50% se smatra integrativcima).
– Budućnost ?!?
Perspektive razvoja psihoterapija?
Dinamični razvoj i promjene temeljene na novim spoznajama i iskustvima.
Praksa temeljena na dokazima?
Evidence-based practice (EBP) is an interdisciplinary approach to clinical practice that has been gaining ground following its formal introduction in 1992. It started in medicine as evidence-based medicine (EBM) and spread to other fields such as audiology, speech-language pathology, dentistry, nursing, psychology, social work, education, library and information science.
EBP je disciplina prisupa kliničkoj praksi koja je temeljena na dokazima.
Tri principa EBP-a?
EBP is traditionally defined in terms of a “three legged stool” integrating three basic principles:
- najbolji dostupni empirijski podaci o tome dali i zašto tretman djeluje
- klinička stručnost za identificiranje zdravstvenog stanja, dijagnoze, rizičnih čimbenika i benefita intervencija
- klijentove vrijednosti i preferencije
Važne karakteristike psihoterapeuta (6)?
- Empatija
- Slušanje
- Socijalne i komunikacijske vještine
- Kritičko mišljenje
- Zdrave granice
- Edukacija (stručnost)
Zašto općenito ne možemo tvrditi da psihoterapija, sama po sebi, pomaže?
Jer ishodi terapije ovise o više čimbenika, kao što su karakteristike terapeuta, karakteristike klijenta, specifičnom problemu i teškoći koju pojedinac ima te o vrsti tretmana.
Što je evaluacija pokazala?
Evaluacija je pokazala :
• u globalu - psihoterapija je korisna,
• kod određenog broja klijenata dolazi do poboljšanja i bez terapije,
• čimbenici koji dovode do poboljšanja su isti: podrška (toplina, empatija), učenje (uvid, prihvaćanje sebe) i djelovanje
(prorada, suočavanje).
- Uvijek treba uzimati u obzir varijable koje se tiču odnosa klijenta i terapeuta.
- Nedjelotvorno je fokusirati se samo na tehnike.
- Bitan je i sam terapeut !
Karakteristike i kvalitete dobrih terapeuta (14)?
- Razvijene interpersonalne vještine (Verbal fluency, Interpersonal perception, Affective modulation and expressiveness, Warmth and acceptance, Empathy, Focus on other)
- Kreira s klijentom odnos povjerenja i razumijevanja
- Može ostvariti dobar terapijski odnos (working aliance) s velikim brojem različitih klijenata
- Sposoban je dobro objasniti klijentove teškoće (…daje objašnjenja problema i simptoma koja su prihvatljiva, jasna, primjenjiva i u skladu s klijentovim stavovima, uvjerenjima i mogućnostima)
- U skladu s datim objašnjenjima radi plan tretmana (… klijentu jasno objašnjava plan tretmana i prateće aktivnosti koje će se provoditi kako bi tretman bio učinkovit)
- Uvjerljiv je, sugestivan u odnosu na klijenta
- Prati napredak klijenta kroz terapiju
- Fleksibilan je (može se prilagoditi klijentu i prilagoditi terapiju klijentu)
- Ne izbjegava „teške teme” u terapiji, ne izbjegava emocije
- Izražava optimizam i nadu (… izražava nadu i optimizam, uvjeren je u svoje terapeutske sposobnosti i stavlja naglasak na klijentove jake strane koje će mu pomoći u postizanju postavljenih ciljeva)
- Svjestan je klijentovih (spol, dob, rasa, vjera…), okolinskih karakteristika i konteksta u kojem se nalazi (SES, kultura…)
- Svjestan je svojih psiholoških procesa i ne prenosi ih na klijenta i u terapiju
- Poznaje primjere dobre prakse i istraživanja; biološku, psihološku i socijalnu podlogu poteškoća, i klijentovih potreba
- Trajno se usavršava (edukacija, usavršavanje, prati trendove) i sam napreduje.
