VIIIa Flashcards
Učenje
- proces u kom senzonrne info uslovljavaju promene u CNS
Pa
– zadržavanje, čuvanje i povlačenje naučenih info
trajnost
- KM
- DM
Čulna
– oblik kratkotrajne; ehoička, ikonička, haptička
- Nastavak senzorne rk. Nakon delovanja S na Re - odjekč
čulna memorija kao
- nastavak, odjek delovanja senzorne rk.
čulna memorija, zavisno od sadržaja se gubi
- ogrnaičeno čuva u RM ili prosleđuje dublje
RM – tip kratkotrajne memorije
– od nje zavise kognitivne f (i formiranje i povlačenje DM?)
- Privremena memorija, ograničen kapacitet
- Privremeno zadržavanje i korišćenje info
Bedli i Hič, RM
- CI
- FP
- VSM
- epizodički bafer
CI
- si. za kontrolu i aktivno usmeravanje pažnje
- nadSi
FP
– zadržavanje i obnavljanje verb. mat; br; mat. transf. u verb kod.
VSM
– zadržavanje i obnavljanje vizuelnog mat. i prostorne lokalizacije
epizodički bafer
– povezuje i integriše info iz različitih modaliteta
- ima episode u kojima su info integrisane kroz proctor i t
CI se nalazi u
- dlPFC
sistem za usmeravanje pažnje se nalazi u
prednjoj pojasnoj kori - ACC
FP se nalazi u
- Brokaova zona
VSM se nalazi u
- desna potiljačna zona
epizodički bafer se nalazi u
- radnom prostornu za senzornu i preceptualnu obradu info
- zona temene kore - PAR
uključene kod RAM su
- TAL
- bazalne ganglije
bazalne ganglije su zadužene za
- pojačan fokus Pž, tokom verb. sadržaja
Raspon RM
- efikasnost - kapacitet operativnih info
- razlike r sa razlikama u inteligenciji
- zapamtiti što više reči u nizu, 6-7
efekat prvenstva
- odnosi se na pamćenje prvih reči, s početka niza, usled njihovog dužeg zadržavanja, ovaj efekat se pripisuje DM
efekat skorašnjosti
- PA poslednjih reči u nizu, pripisuje se KM
DM - trajna memorija
- konsolidacija ponavljanjem i asociranjem
podela DM prema sadržaju, Graf i Šahter
- eksplicitna
- implicitna
eksplicitna memorija se deli na
- epizodičku
- semantičku
implicitna memorija se deli na
- proceduralnu
- perceptualne si. reprezentacije
- KU
- neasocijativno učenje
eksplicitivna, deklarativna
- mem. domen - usvajanje činjenica - zahteva svesno povlačenje činjenica
epizodička memorija
- vid dugotrajne eksplicitne memorije koji je zadužen za pa. događaja i autobio. sećanja
semantička memorija
- vid dugotrajne eksplicitne memorije koji je zadužen za pa. značenja reči, koncepata, činjenica
impl, nedekl. mem.
– uč. i Pa moto P, refleksa, navika, emoc. asoc
proceduralna memorija
- vid implicitne memorije koji je zadužen za Pa veština
Broka
- levi čeoni režanj
Lešli, engrami
- memorijski sadržaji DM
da li se engrami čuvaju u
- specif. asoc. zonama m. kore
Lešlijev exp, gde se engrami čuvaju
- Naučio pacove kroz lavirint - uklanjao razl. delove kore - oporavak - ispitivanje da li lezija utiče na SB i v snalaženja - nastavio da uklanja dalje delove kore
Lešli otkrio da SB snalaženja pacova
- opada sa povećanjem uklonjene kore (mnogo manje zavisi od specif. regije)
princip ekvipotentnosti - Lešli
- mem. je jednako distribuirana u moždanoj kori, a ne nekoj specifičnoj lokalizaciji —> NEISPRAVNO
- velike lezije uklanjaju kortikalne oblasti koje su važne za obradu info i ispoljavanje P
zašto je neispravan princip ekvipotentnosti
- zato što velike lezije uklanjaju kortikalne oblasti koje su važne za obradu i ispoljavanje P
- nisu svi delovi kore jednako uključeni
Penfild – el. stimulacije kore
– registrovanje moto/senz/j akt. pacijenata
el. stimulacija slepoočnog režnja dovela do
- iskustvene rekacije
iskustvena Rk
- prisećanje na prethodno iskustvo
- dešavalo se kod manje od 10% (a svi imali centar epi. akt. upravo u tom delu) - neubedljivo
Heb
H: neuronski sklop
neuronski sklop je
- grupa svih N i njihovih veza, aktiviranih tokom prvobitne obrade S
- unutar ove grupe N i njihovih veza, nalaze se interne reprezentacije objekta
interne reprez. ob. su u svim
- aktiviranim N i njihovim međusobnim vezama, tokom prvobitne obrade S.
N jednog sklopa su povezani
- recipročnim sinapsama
dok se održava duža akt. veza N
- inter. reprez. ob se čuva u KM
H: ukoliko aktivacija ostane dovoljno dugo
- dolazi do konsolidacije
- povećana efikasnost sinap. veza
neurons that fire together
- wire together
kada se formira sklop
- akt. 1 N može da aktivira ceo sklop
dva važna principa kod Heba
- engrami su u vezama između ćelija koje čine N sklop
- isti N su uključeni u senzaciju i percepciju, i u čuvanje engrama
Heb: engrami, memorijski sadržaji DM su
- u vezama između Ć koje čine neuronski sklop
Heb, gubitak N
- ne dovodi nužno do gubitka engrama
prema Hebovom modelu
- ako su engrami zasnovani na info iz jednog senzornog modaliteta
- onda se mogu lokalizovati u kkori tog modaliteta
ako su engrami zasnovani na info iz jednog senzornog modaliteta
- onda se mogu lokalizovati u kkori tog modaliteta
- dokazano u exp. sa makaki majmunima
dokazano u exp. sa makaki majmunima
- test prepoznavanja Ob.
- treninrani da vrše diskriminaciju S
test prepoznavanja ob.
- podloge različitih oblika – loptica, ispod hrana; zastor; interval kašnjenja; dva ob; zastor; majmun treba da podigne drugi nepoznati ob. da nađe nagradu
test prepoznavanja ob, makaki majmuni
lako nauči, radoznao
interval kašnjenja s-10min
- majmuni u 90% slučajeva u drugom pokušaju podignu novi ob.
ako se nakon učenja, lezija asoc. oblasti višeg reda
- majmun ne može da obavi zadatak
pošto lezija asoc. oblasti dovodi do toga da majmun ne može da obavi zadatak
- kod učenja izazvanog akt. viz. si. –> mem trag o S se čuva u vidnoj zoni višeg reda
kod učenja izazvanog akt. viz. si.
- mem trag o S se čuva u vidnoj zoni višeg reda
- dokaz o Hebovoj H: ako su engrami zasnovani na info iz jednog senzornog modaliteta
- onda se mogu lokalizovati u kori tog modaliteta
info o jednom konceptu
– čuva se na više različitih mesta, svaki prikaz odgovara razl. aspektu
4 procesa kroz koje prolaze deklarativne memorije
- kodovanje
- konsolidacija
- skladištenje
- povlaćenje
kodovanje
– prijem i obrada info
- kvalitet zavisi koliko dugo će se Pa info; smisleno povezivanje; zavisi od motivacije
konsolidacija
– učvršićvanje info
- prebacivanje u DM
- ekspresija gena, sinteza proteina, promene sinapsi
- fizički depo mem. u mozgu
skladištenje
– mesta gde se mem. čuva tokom t - DM gotovo neograničen kapacitet
povlačenje
– povezivanje info koje su deponovane na razl. mestima u mozgu - konstruktivan proces, podložan distroziji
- najefikasnije u istom kontekstu u kom je info stečena prvi put i u prisustvu istih podsticaja koji su bili dostupni pri učenju
povlačenje je najefikasnije
- u istom kontekstu u kom je info stečena prvi put i u prisustvu istih podsticaja koji su bili dostupni pri učenju
uloga medijalngo slepoočnog režnja u dekl. mem.
Penfildovi exp. – stimulacija slepoočnog režnja – senzacije poput halucinacija/prisećanja događaja
Klever-Bjuseov sindrom
– uklanjanje slepoočnog režnja (BJ, deo hipokampusa) - obuhvata psihičko slepilo
- neSB da se prepoznaju poznati predmeti (nema deficit u bazičnoj perc)
Klever-Bjuseov sindrom
- neSB da se prepoznaju poznati predmeti (nema deficit u bazičnoj perc)
H.M.
- dokaz o uključenosti slepoočnog režnja i hipokampusa u formiranju dekl. Mem.
H. M. patio od epi napada
- prerasli u napade sa gubitkom svesti, više puta dnevno
- neSB da radi - operacija
operacija H.M.
- 8cm medijalnog slepoočnog režnja obostrano, moždana kora, BadJed, 2-3 hipokampusa
nakon opercije
- prestali napadi
- ista INT
- ista percepcija
- ista L
nakon operacije H.M. je imao
- tešku amz
- parcijalna retrogradna
- ekstremna anterogradna
anterogradna
- ne može da formira novo seć.
očuvana KM kod H.M.
- Pa niz od 7 cif i ponavlja
- ako nešto omete Pž –> on zab. i da mu je dat z.
H.M. je imao očuvanu
- proceduralnu memoriju
H.M. je dokaz da anatomski i molekularni mehanizmi, dekl. i nedekl. mem. sa jedne strane
- i kratkotrajne i dugotrajne, sa druge strane
- se razlikuju
H.M. je dokaz da se negrami
- deponuju na razl. mestima u mozgu
H.M. dokazao da posreduju različiti mehanizmi u formiranju
- deklarativne/ne
- KM/DM
hipokampus se nalazi u
- oblasti limb. režnja
- ispod površine slepoočne kore
ventralno od HC su 3 važna regiona koja okružuju rinalnu brazdu
- enterinalna kora
- peririnalna kora
- parahipokampalna kora
enterinalna kora
– medijalna strana braze
peririnalna kora
– lat. strana rinalne brazde
paraHC kora
– bočno od rinalne brazde
ulazi u medijalno SRž obuhvataju
- kompleksne reprezentacije
- info stižu do rinalnog i paraHC, pre nego što uđu u HC
glavni izlaz HC
- FORNIKS
forniks
- snop vlakana koji se vraća u TAL, pre nego što stigne u HTAL
oštećenje HTAL, HC, enterinalne, peririnalne, paraHC kore, forniksa
- deficit deklarativne memorije