IIa Flashcards
senzorni sistemi
- opšti
- specifični
opšti senzorni si
- somatske aferentne
- viscelarne aferentne
somatski aferentni si
- senz. info iz kože i mišića –> cns
viscelarni aferentni si
- senz info iz un. organa –> CNS
tri anatomske projekcije opštih senz. si do CNS
- antero-lat. si
- put medijalnog lemniskusa dorzalne kolone
- somatosenzorni putevi do MM
antero-lat. si
- spinotal
- spinoretik
- spinomezencef
- spinotektalni
- spinohipotal
- bol, temp, slabodiskr. pritisak, dodir, delom propriocept.
spinotalamički put
- lateralni
- ventralni
lateralni spinotalamički put
- noci, termo
- Adelta/C akson
neospinotalamički put
- Adelta x N u marginalizovanoj zoni –> kontra strana –> ulazi u lat. snop BMKM do VPL jedra talamusa (III)
paleospinotalamički put
- C x N želatinozne supstance (II) –> snop BM ista strana –> do intralaminarnih jedara talamusa kroz retik. formaciju
RAS
- ascedentni retikularni aktivirajući sistem
ascedentni retikularni aktivirajući sistem - RAS
- Si čiji je deo paleospinotalamički put, uz pomoć kojeg se alarmira nervni sistem, a čiji je cilj započinjanje P kojim će se izbeći povređivanje jedinke.
ventralni spinotalamički put
- taktilne info iz kože, grubi receptori, Pačinijevo telašce
- senz N x N sunđeraste supstance KM (II) –> njegov Ak na suprotnu stranu –> ventralni snop BMKM –> do N VPL jedra talamusa (III)
spinomezencefalični put
- kraj na periakvaduktalnoj SMSrM, N za prenošenje nociinfo
- kraj na N sa projekcijom na BJ –> afektivna komponenta bola
neuroni spinomezencefaličnog puta prave sinapse sa N
- ti neuroni se projektuju na BJ
- uloga: afektivna komp. bola
spinotektalni put
- kraj na gornjim kvržicama SrM
- uloga: refleksno pomeranje tela u pravcu bolnog stimulusa
spinohtal put
- kraj na HTAL N –> njihovi Ak formiraju kontra nishodhi HTAL-spinalni put
— ovaj put je povezan sa autonomnim i refleksnim endokrinim i srčanim odgovorima na bolne S
I red N
- senzorni unipolarni u gangliji dorazlnog korena
- kraj je čulni receptor
- prenose info sa periferije do dorzalne SMKM
II red N
- u dorzalnoj SMKM
- akson se prostire prema višim moždanim strukturama
III red N
- u talamusu (kod talamičkih puteva)
- ipsilateralno i završava na somatosenzornoj zoni VMo
put medijalnog lemniskusa dorzalne kolone čine
- tanani snop
- klinasti snop
- medijalni lemniskus
put medijalnog lemniskusa dorzalne kolone prenosi
- lokalne info o dodiru, vibraciji, položaju tela
- info iz diskriminativnih taktilnih receptora
- info iz proproireceptora u mišićima
taktilni, statički i dimanički proprioceptori
- učaureni
- Abeta
- telo u gangliji
centralni nastavak - taktilni, statički i dimanički proprioceptori
- dorzalna BMKM –> bez sinapse do ProM x N jednog od jedra (II)
akson tananog/klinastog jedra
- ulazi u sastav medijalnog lemniskusa (središnje trake) –> do VP jedra talamusa (III)
- Somato-senz. putevi do malog mozga
– putevi sa info čija je uloga održavanje ravnoteže, položaj tela, složeni moto programi
- Somato-senz. putevi do malog mozga, putevi
- prednji
- zadnji
- rostralni spino-cerebralni
- kuneo-cerebralni
PRIMARNA SOMATOSENZORNA ZONA
- Obrada na kori u poscentarlnom girusu
Ak III (VPL i VP jedara Tal) se pružaju u sastavu
- un. čaure i zrakastog snopa do somatosenz. zone
primarna somatosenzarna zona se nalazi na
- postcentralnoj vijugi
Primarna (S-I) – Brodmanova polja na postcentr. Vijugi
- 3a
- 3b
- 1
- 2
polje 3b
- najviše aksona VPL; VP
- zona inicijalne obrade taktilnih S
- projekcija u 1 i 2
polje 3a
- info iz mišićnih vretena
polje 1
- integracija taktilnih info vezanih za teksturu
polje 2
- prepoznavanje oblika i veličine objekta
sekundarna somatosenzorna zona
- svesna integracija opštih somatskih i visc. info
- mali br. vlakana VPL i VL se direktno projektuje
sekundarna somatosenzorna zona odgovara
- Brodmanovom polju 48
Obrada noci signala u
- S-I, S-II, prednja pojasna kora, prednja insularna kora, pomoćna motorna kora (SMA)
do S-I, S-II, prednja pojasna kora, prednja insularna kora, pomoćna motorna kora (SMA) stižu info iz lmb, intralam, HTAL (paleospin)
- afektivni aspekt bola
visc. nociceptori
- zidovi un. organa + krvni sudovi
- c tip - anterolat. snopovi
- do postcentralne vijuge
- do HTAL, LMB - integracija info o autonomnim i refleksnim aspektima bola
Intralam. jedra TAL – nemaju somatotropsku organizaciju
- difuzniosećaj bola, slabolokalizovan
Kontrola kapije
- Blaga takt. Stimulacija bolne površine kože -> umanjuje osećaj bola
način funkcionisanja kontrole kapije
- modulacija na nivou N želatinozne supstance (lamina II) dorzalne SMKM, gde nocicept. i termocept. ulaze u spinotal. ulazni si.
kontrola kapije - dva suprotstavljena
- Nociceptivni N sa C/Adelta tipom aksona
- taktilni N sa Adelta/Abeta tipom aksona
Nociceptivni N sa C/Adelta tipom aksona
- I ogranak - x NII –> spinalnotalamički put
- II ogranak -> inhibira inihibitorne interneurone KM -> otvara kapiju
kada su aktivni nociceptivni
- kapija otvorena
taktilni aksoni Adelta/Abeta
- I ogranak - x sa NII –> ventralni spinotal. put
- II ogranak - ekscitiraju inhibitorne interN KM
Akt. C/Adelta + Adelta/Abeta vodi do
- aktivacije inh. interN —> oni presinaptički inhibiraju NII —> kapija prema talamusu je ZATVORENA
kapija prema talamusu je ZATVORENA
- inh. interneuroni ostvaruju presinaptičku inhibiciju NII
Droge, derivati opijuma – umanjuju osećaj bola
- H: vezuju se za receptore N namenjenih endogenim opijatima
3 tipa endogenih opioida
- enkefalin
- betaenkefalin
- dinorfin
2 tipa analgetskih sistema
- serotoninsko-opioidni analgetski Si
- noradrenalinski analgetski Si
Serotoninsko-opioidni analgetski Si
- Stresni/emotivni događaji –> akt. regioni čeone kore, HTAL, limbSi
regioni čeone kore, HTAL, limbSi stimulišu N
- periakvaduktalne SM
- oni oslobađaju enkefalin tokom ekscitatorne sinapse
N periakvaduktalne SM oslobađaju enkefalin tokom ekscit. x sa N
- nucleus raphe magnus
- nucleus gigantocellularis
retikularne formacije ProM
neuroni nucleus raphe magnus i nucleus gigantocellularis iz ProM pružaju Ak kroz
- lateralni snop BMKM do N želatinozne zone SMKM
N jedara raphe magnus i gigantocellularis oslobađaju
- SEROTONIN kod N želatinozne zone SMKM
- tako inhibiraju N koji prenose nociceptivne signale
noraderenalinski analgetski si
- započinje: dl deo retik. formacije (moždanog mosta)
iz dl dela retikularne formacije se vrši projekcija do
- N želatinozne zone KM –> oslobađa se GABA
- GABA inhibira NII u lamini V