IIb Flashcards
specijalizovane senz. si
- olf
- gust
- vestibulo-kohlearne
- vizuelne modalitete
olfaktorni put
- na trepljama OLF Ć se eksprimira 1 tip OR receptora
Ak OLF Ć (+ susedi) se pruža kroz otvore
kribriformne (sunđeraste) kosti -> snopovi formiraju I kranijalni (OLF) nerv
na drugoj strani sunđeraste kosti je
- mirisna kvržica (obod 5 slojeva SM, centar BM)
I sp. sloj – sloj olf nerva
- ak. olf N
V sloj (najdublji, sp.) – un. pleksiformni sloj
- granularni N - obnavljaju se tokom života, nemaju Ak
Za svaki OR receptor postoje najviše
2 glomerule
centralni olfaktorni snop
- izlazni snop mirisne kvržice
centralni olf. snop formiraju
- aksoni ĆUBASTIH i MITRALNIH M
centr. olf. snop se deli na
- medijalni
- lateralni
Medijalni olf. snop - medijalno septalno jedro ->
- na kraju do limbičnog sistema –> emotivna + viscelarna komponenta reakcije na miris
lat. olf snop
- Ak se završavaju i PIRIFORMNOJ KORI
- uloga primarne mirisne zone (28)
ulogu prim. mirisne zone (28) ima
- PIRIMORFNA KORA
- obrada i integracija olf. signala
projekcije sa pirimorfne kore (lat olf snop)
- dm jedro Tal –> orbitofr. kora Fr režnja -> svesno olf iskustvo
manji deo vlakana sa primarne mirisne zone
- HTA, BJ, sek. mirisna zona –> roditeljsko i repr P
mrežnjača
- štapići i čepići
- kolima povezani sa ostalim bipolarnim i gangl. N
Ak gang. N mrežnjače formiraju
II kranijalni optički nerv
II kranijalni nerv prolazi kroz masno tkivo
- konvegira pod uglom od 30 stepeni ka središnjoj liniji
optička hijazma je mesto gde se
- levi i desni optički nerv sustižu (ispred HTAL)
Ak gang. N bliži nosu
- prelaze središnju liniju
- idu na suprotnu stranu
ak. gang. N bliži slepoočnici
- ostaju na istoj strani
nakon optičke hijazme, snop Ak čini
- RETINOFUGALNU PROJEKCIJU
retino-tal put
- projekcija na suprahijazmatsko jedro
- uloga: regulacija dnevno-noćnog ritma
retino-pretekalni put
- na pretektum - odatle na jedro preganglijskih N
- Ak pregangnlijskih N u sastav III kranijalnog nerva
Ak jedra pregangnlijskih N u sastav III kranijalnog nerva —> kraj na
- cilijarnoj gangliji
- inerviraju sfinkter zenice
uloga retikulno-pretektalnog puta
- suženje oka zenice
retino-tektalni put
- Ak optičkog nerva ka gornjim krvžicama
- uloga: inicira okretanje glave u pravcu interesa
- omogućava da se slika o ob. projektuje na oblast žute mrlje
optički nerv čine
- aksoni ganglijskih N mrežnjače
Retino-genikulatno-striatni put
- projekcija na bočno kolenasto jedro (LGN)
LGN - relejno jedro Tal
- na njega se projektuje optički nerv
aksoni LGN su sastav
- unutrašnje čaure koja čiji je kraj na primarnoj vidnoj zoni
primarna vidna zona (17)
- potiljačni režanj
- svesna viz. percepcija
info iz gustativnih Re
- posredstvom VII (facijalnog) i IX kranijalnog nerva
jedra VII i IX kran. nerva
- sadrže pseudounipol. senz. N
- perferni nastavak x gustĆ
- centralni nastavak - ulazi u sastav kranijalnog nerva
Ak VII inerviraju
- gust. Ć 2/3 jezika
Ak IX inverviraju
- gust. Ć zadnje trećine jezika
Gust info iz epitela usne duplje se prenose i
- senz. Ak X nerva
VII se projektuje u
- moždano stablo, nivo moždanog mosta
IX, X se projektuje u
- nivo produžene moždine
Ak 3 kranijalna nerva koja prenose info čine
- solitarni snop
solitarni snop se završava na
- gustatornom jedru ProM
- ono je deo solidarnog jedra
centralni put sa gustatornog jedra divergira na 2 strane
- solitarno talamički snop
- drugi snop do regiona M stabla, jedra proM
solitarno-talamički snop
- svesna percepcija ukusa
- projektuje se do VPM jedra
- Ak VPN se projektuju do primarnog gustativnog korteksa
do prim. gust. korteksa (36) se projektuju
- ak ventroposteriornomedijalnog jedra (VPM)
percepcija ukusa hrane i razvijanje motiv. za unos.
- projekcija gust. info na HTAL i limb si.
Percepcija hrane – hemija, temp, fiz. svojstva -> gestativna percepc: aktiv.
- taktilne R u sluzokoži i termoRe
- oni prenose info u sastavu V
info iz aud. si se prenose
- kohlearnim nervom
info iz čula ravnoteže se prenose
- vestibularnim N
VIII kranijalni nerv čine
- vestibularni i kohlearni nervi
kraći nastavak senz. N vestib. ganglije
- pravi sinapsu sa trepljastim Ć uha
duži nastavak senz. N vestib. ganglije ide u
- vestibularno jedro ProM
- i u mali mozak
aksoni vestib. jedra se projektuju
- do ushodnih strukt. mozga
- nishodno, KM
vestib. si. se projektuje na
- Tal -> pa na koru
aksoni vestib. jedra se projektuju na
- VP jedro Tal
- ono na somatosenzorne zone + primarne zone moto korteksa
- integracija o pokretima tela, koordinacija
Ak kohlearnog nerva potiču od
- spinalne gang. modiolusa
kraći nastavak spinalne ganglije modiolusa x
- sa aud. Ć Kortijevog organa
duži nastavak spinalne gang. modiolusa ulazi u sastav
- kohlearnog nerva
kod ProM, aksoni kohlerarnog n se granaju
- svaki pravi sinapsu sa N dorzlanog i ventralnog kohlearnog jedra
N ventralnog kohlearnog jedra
- projekcija na gornja maslinasta jedra
- aksoni gornjih maslinastih na donje kvržice SrM
aksoni donjih kvržica SrM se projektuju na
- središnja kolenasta tela Tal
aksoni sa središnjeg kolenastog tela se projektuju na
- primarnu aud. zonu (41), slepoočni girus
N ventralnog kohlearnog jedra -> gornje maslinasto
-> donja kvržica -> središnje kolenasto telo TAL -> primarna aud. zona (41)