V. Od pravnog poretka do države

Question 1

Što nazivamo državom?

Answer 1

Svaki pravni poredak koji ima 4 obilježja:

a) centraliziran
b) neovisan je
c) ima teritorijalno područje sposobnosti djelovanja
d) društveno učinkovit

Question 2

Koji su temeljni stupnjevi centralizacije proizvodnje normi

Answer 2

a) jedinstvena država - sve norme u središtu
b) područna država - samo zakoni, ne ustavni rang
c) savezna država - sastoji se od centralnog ustava, lokalnih ustava, centralnih zakona, lokalnih zakona
d) konfederacija - ne postoji jedan zajednički ustav
e) međunarodna zajednica

Question 3

Na što se odnosi pojam države najčešće

Answer 3

a) na pravnim poretkom upravljanu političku zajednicu

b) na skup centralnih organa pravnog poretka

Question 4

Na koje načine možemo promotriti pravni poredak

Answer 4

a) način proizvodnje
b) normativni sadržaj
c) opseg

Question 5

Podjela državnih pravnih poredaka prema načinu proizvodnje

Answer 5

a) demokratska država - norme neposredno ili posredno stvaraju subjekti kojima su upućene
b) autokratskom - bez sudjelovanja subjelata

Question 6

Podjela državnih pravnih poredaka prema sadržaju

Answer 6

a) ustavna

b) apsolutna

Question 7

Koji su uvjeti ustavne državne?

Answer 7

1. politička vlast je razdijeljena među više organa koji jedni druge provjeravaju
2. građanima su dodijeljena i zajamčena neka prava i slobode

Question 8

Koja je podjela pravnog poretka po opsegu

Answer 8

a) liberalna država - oređeno ograničeno područje ljudskog ponašanja
b) totalitarna država

Question 9

Koja 2 načela ima pravna država

Answer 9

slobode i zakonitosti

Question 10

Načelo slobode

Answer 10

građanima je dopušteno sve što nije izrijekom zabranjeno

Question 11

Načelo zakonitosti

Answer 11

javnim je vlastima zabranjeno sve što izrijekom nije dopušteno

Question 12

Koja 2 značenja može imati vlast

Answer 12

a) državne funkcije

b) državne organi

Question 13

Koje su, po Montesquiueu, 3 temeljne funkcije države?

Answer 13

1. zakonodavna funkcija
2. sudska funkcija
3. izvršna funkcija

Question 14

Kritike funkcije države

Answer 14

• pretpostavka utemeljene vlasti
• više manje samo stvaranje i primjena normi
• ima više funkcija (kruti ustav - stvaranje ustavnih i zakonodavnih normi, ustavni i ostali sud)
• pitanje predsjednika i đe on ide

Question 15

Načela u metodi odvajanja vlasti

Answer 15

1. načelo specijalizacije funkcija

2. načelo međusobne neovisnosti organima

Question 16

Kada možemo reći da je funkcija specijalizirana?

Answer 16

kada ju određeni organ izvršava

a) na isključiv način
b) i u potpunosti
- odnosno nijednom drugom organu nije pripisana vlast izvršavanja, ometanja ili sprječavanja izvršavanja funkcije, vlast lišavanja sposobnosti djelovanja akata izvršavanja

Question 17

Kada su 2 organa međusobno neovisna?

Answer 17

kada je svaki od njih slobodan od svakog upletanja drugog u sastav, funkcioniranje i trajanje

Question 18

Tri stupnja ovisnosti organa o drugom

Answer 18

a) ovisnost je najmanja kada A predlaže, izabire ili imenuje nositelja B-a čiji je mandat neobnovljiv
b) srednja kada A predlaže, izabire ili imenuje nosteilja B-a čiji je mandat obnovljiv
c) najveća kada A predlaže, izabire ili imenuje nosteilja B čiji mandat A može opozvati prije isteka

Question 19

Načela uravnoteživanja vlasti (checks nad balances)

Answer 19

vlast zaustavlja vlast

- svakoj je suprotstavljena neka druga (ne odnosi se na sudsku)

Question 20

U kojem modelu je izvršna vlast politički odgovorna zakonodavnoj vlasti?

Answer 20

• u modelu uravnoteživanja vlasti

Question 21

U kojem modelu izvršna vlast može raspustiti parlament?

Answer 21

• u modelu uravnoteživanja vlasti

Question 22

U kojem modelu suci ne mogu odbiti primjenu zakona (i ustavnog i zakonitost akata izvršne vlasti)

Answer 22

• u modelu odvajanja vlasti

Question 23

Kada zakonodavna vlast može biti podvrgnuta zakonu?

Answer 23

Ako pod načelom zakonitosti smatramo zakon u materijalnom smislu, onda zakonodavna vlast može biti podvrgnuta krutom ustavu zajamčenom sustavom ustavnog sudovanja (kelsen - alternativne odredbe)

Question 24

Zašto ustavni sudovi nisu demokratske institucije?

Answer 24

a) nisu elektivni organi

b) ograničavaju parlamentarnu većinu

Question 25

Odnos ustavnog sudovanja prema sudskoj i zakonodavnoj funkciji?

Answer 25

- primjenjuje pravo, ne može sam inicirati djelovanje | - mijenja pravo odbijanjem primjene, u nekim pravnim porecima i dodavao

Question 26

Kako možemo reći da ustavni sud ne proturječji modelu odvajanja vlasti?

Answer 26

- jer je samo dio zakonodavne funkcije

Question 27

Suverenost u ustavnom pravu

Answer 27

vrhovna vlast - suvereno je naviše tijelo pravne vlasti | - ustavotvorna vlast

Question 28

Suverenost u međunarodnom pravu

Answer 28

- suverenost nije svojstvo tijela vlasti nego određenih pravnih poredaka tj. onima koji su države - suverenost = državnost

Question 29

Suverenost u međunarodnom pravu:

Answer 29

a) Kelsen - nisu suverene b) ne podliježu međunarodnom pravu - nijedno, država je mđunarodnopravni pojam - samo međunarodno pravo je svojstvo države

Question 30

Koje su 2 teze odnosa međunarodnog prava?

Answer 30

a) monisti - 1 makro poredak | b) dualisti - različiti pravni poreci

Question 31

2 gledanje monizma u općoj teoriji

Answer 31

a) međunarodnopravni - državno pravo je dio međunarodnog - Kelsen, temelj u efektivnoj normi, načelo efektivnosti ne dodjeljuje vlast b) državnopravni - međunarodno pravo je vanjsko pravo država - stvaraju ga različite države, isti je

Question 32

Koje je pitanje kad govorimo o dualizmu i monzimu u ustavnom pravu?

Answer 32

Mogu li nacionalni suci primijeniti međunarodno pravo bez prilagodbe

Question 33

Kakav ustav može biti prema međunarodnom pravu?

Answer 33

a) dualističan - međunarodne primjenjive kad ih se preuzme pomoću unutarnjih normativnih akata b) monističan - sve primjenjivo neposredno c) mješoviti - međunarodni zakon može biti nadređen i podređen