V. Od pravnog poretka do države Flashcards
Što nazivamo državom?
Svaki pravni poredak koji ima 4 obilježja:
a) centraliziran
b) neovisan je
c) ima teritorijalno područje sposobnosti djelovanja
d) društveno učinkovit
Koji su temeljni stupnjevi centralizacije proizvodnje normi
a) jedinstvena država - sve norme u središtu
b) područna država - samo zakoni, ne ustavni rang
c) savezna država - sastoji se od centralnog ustava, lokalnih ustava, centralnih zakona, lokalnih zakona
d) konfederacija - ne postoji jedan zajednički ustav
e) međunarodna zajednica
Na što se odnosi pojam države najčešće
a) na pravnim poretkom upravljanu političku zajednicu
b) na skup centralnih organa pravnog poretka
Na koje načine možemo promotriti pravni poredak
a) način proizvodnje
b) normativni sadržaj
c) opseg
Podjela državnih pravnih poredaka prema načinu proizvodnje
a) demokratska država - norme neposredno ili posredno stvaraju subjekti kojima su upućene
b) autokratskom - bez sudjelovanja subjelata
Podjela državnih pravnih poredaka prema sadržaju
a) ustavna
b) apsolutna
Koji su uvjeti ustavne državne?
- politička vlast je razdijeljena među više organa koji jedni druge provjeravaju
- građanima su dodijeljena i zajamčena neka prava i slobode
Koja je podjela pravnog poretka po opsegu
a) liberalna država - oređeno ograničeno područje ljudskog ponašanja
b) totalitarna država
Koja 2 načela ima pravna država
slobode i zakonitosti
Načelo slobode
građanima je dopušteno sve što nije izrijekom zabranjeno
Načelo zakonitosti
javnim je vlastima zabranjeno sve što izrijekom nije dopušteno
Koja 2 značenja može imati vlast
a) državne funkcije
b) državne organi
Koje su, po Montesquiueu, 3 temeljne funkcije države?
- zakonodavna funkcija
- sudska funkcija
- izvršna funkcija
Kritike funkcije države
- pretpostavka utemeljene vlasti
- više manje samo stvaranje i primjena normi
- ima više funkcija (kruti ustav - stvaranje ustavnih i zakonodavnih normi, ustavni i ostali sud)
- pitanje predsjednika i đe on ide
Načela u metodi odvajanja vlasti
- načelo specijalizacije funkcija
2. načelo međusobne neovisnosti organima
Kada možemo reći da je funkcija specijalizirana?
kada ju određeni organ izvršava
a) na isključiv način
b) i u potpunosti
- odnosno nijednom drugom organu nije pripisana vlast izvršavanja, ometanja ili sprječavanja izvršavanja funkcije, vlast lišavanja sposobnosti djelovanja akata izvršavanja
Kada su 2 organa međusobno neovisna?
kada je svaki od njih slobodan od svakog upletanja drugog u sastav, funkcioniranje i trajanje
Tri stupnja ovisnosti organa o drugom
a) ovisnost je najmanja kada A predlaže, izabire ili imenuje nositelja B-a čiji je mandat neobnovljiv
b) srednja kada A predlaže, izabire ili imenuje nosteilja B-a čiji je mandat obnovljiv
c) najveća kada A predlaže, izabire ili imenuje nosteilja B čiji mandat A može opozvati prije isteka
Načela uravnoteživanja vlasti (checks nad balances)
vlast zaustavlja vlast
- svakoj je suprotstavljena neka druga (ne odnosi se na sudsku)
U kojem modelu je izvršna vlast politički odgovorna zakonodavnoj vlasti?
- u modelu uravnoteživanja vlasti
U kojem modelu izvršna vlast može raspustiti parlament?
- u modelu uravnoteživanja vlasti
U kojem modelu suci ne mogu odbiti primjenu zakona (i ustavnog i zakonitost akata izvršne vlasti)
- u modelu odvajanja vlasti
Kada zakonodavna vlast može biti podvrgnuta zakonu?
Ako pod načelom zakonitosti smatramo zakon u materijalnom smislu, onda zakonodavna vlast može biti podvrgnuta krutom ustavu zajamčenom sustavom ustavnog sudovanja (kelsen - alternativne odredbe)
Zašto ustavni sudovi nisu demokratske institucije?
a) nisu elektivni organi
b) ograničavaju parlamentarnu većinu
Odnos ustavnog sudovanja prema sudskoj i zakonodavnoj funkciji?
- primjenjuje pravo, ne može sam inicirati djelovanje
- mijenja pravo odbijanjem primjene, u nekim pravnim porecima i dodavao
Kako možemo reći da ustavni sud ne proturječji modelu odvajanja vlasti?
- jer je samo dio zakonodavne funkcije
Suverenost u ustavnom pravu
vrhovna vlast - suvereno je naviše tijelo pravne vlasti
- ustavotvorna vlast
Suverenost u međunarodnom pravu
- suverenost nije svojstvo tijela vlasti nego određenih pravnih poredaka tj. onima koji su države
- suverenost = državnost
Suverenost u međunarodnom pravu:
a) Kelsen - nisu suverene
b) ne podliježu međunarodnom pravu
- nijedno, država je mđunarodnopravni pojam - samo međunarodno pravo je svojstvo države
Koje su 2 teze odnosa međunarodnog prava?
a) monisti - 1 makro poredak
b) dualisti - različiti pravni poreci
2 gledanje monizma u općoj teoriji
a) međunarodnopravni - državno pravo je dio međunarodnog - Kelsen, temelj u efektivnoj normi, načelo efektivnosti ne dodjeljuje vlast
b) državnopravni - međunarodno pravo je vanjsko pravo država - stvaraju ga različite države, isti je
Koje je pitanje kad govorimo o dualizmu i monzimu u ustavnom pravu?
Mogu li nacionalni suci primijeniti međunarodno pravo bez prilagodbe
Kakav ustav može biti prema međunarodnom pravu?
a) dualističan - međunarodne primjenjive kad ih se preuzme pomoću unutarnjih normativnih akata
b) monističan - sve primjenjivo neposredno
c) mješoviti
- međunarodni zakon može biti nadređen i podređen
