III. Ustav i ustavotvorna vlast

Question 1

Koje su 4 uporabe izraza ustav:

Answer 1

a) skup političkih činjenica, tj. političko uređenje
b) skup normi kojima se određuje državno političko i teritorijalno ustrojstvo
c) određeni normativni dokument kojim se formulira državno političko i teritorijalno ustrojstvo
d) posebna vrsta političkog poretka - liberalnog tipa gdje je politička vlast ograničena ad hoc normama

Question 2

Koja su 2 značenja ustava u materijalnom i formalnom smislu

Answer 2

1. F: skup normi kojima se određuje oblik države
   M: skup političkih činjenica
2. F: određeni normativni dokument
   M: skup normi u obliku države (ne nužno pisano)
   - neki ograničavaju na norme o proizvodnji općih normi i na kruti ustav

Question 3

Što se može smatrati političkim uređenjem u državi

Answer 3

1) skup političkih ciljeva s obzirom na koje prevladavajuće snage pokreću državno djelovanje
2) stvarna struktura i funkcioniranje političkih institucija u različitim povijesnim stadijima (neovisno o onome što je određeno pravnim normama)
3) skup odnosa među političkim snagama, odnosno strankama

Question 4

Što uključuje ustav kao skup normi?

Answer 4

1) norme kojima se određuju centralni organi države i razdjeljuju se temeljne funkcije (z i s)
2) norme kojima se uređuju međusobni odnosi tih organa
3) norme kojima se određuju i dodjeljuju funkcije necentralnim ili lokalnim organima
4) norme kojima se uređuju načini formiranja organa
+
5) norme kojima se uređuju odnosi između organa i građanna

Question 5

Po čemu se razlikuje ustavni kodes:

Answer 5

a) naziv i svečani stil
b) karakterisčni sadržaj
c) tipični adresati su vrhovni ustavni organi

Question 6

Kako se ustav očituje kao ograničenje političke vlasti

Answer 6

skup normi kojima se ograničava politička vlast i štiti sloboda građana

Question 7

Vrste ustavnih normi

Answer 7

1) norme o ustrojstvu
2) norme o nadležnosti
3) norme kojima se pripisuju subjektivna prava
4) norme načela i programatske norme kojima se usmjerava izvršavanje javnih vlasti

Question 8

Kako se može ograničiti politička vlast

Answer 8

a) uređenjem, tj. podvrgavajući je normama o ponašanju

b) stvarajući protuvlasti (Mont - vlast zaustavlja vlast)

Question 9

Koja su 2 modela ustava (ograničavanje političke vlasti)

Answer 9

normativni (skup zapovijedi izabrana upućenih zakonodavcu) i mehanički (normama o ustrojstvu i nadležnosti)

Question 10

U kojem smislu je ustav izvor prava

Answer 10

1) izražavaju se pravne norme
2) znači da ustavne norme mogu: ukinuti ili učiniti nevaljanima s njima materijalno nespojive ranije / kasnije norme nižega ranga

Question 11

Razlika između ustavotvorne/utemeljujuće vlasti i utemeljene/konstituirane vlasti?

Answer 11

Prvo je vlast kojom se uspostavlja prvi ustav, utemeljena je ona koja je dodijeljena i uređena vrijedećim pozitivnopravnim normama - norme koje potječu od utemeljene vlasti nalaze dinamički temelj u vrijedećim normama o proizvodnji prava.

Question 12

Što je prvi ustav?

Answer 12

Ustav čiji temelj valjanosti ne proizlazi iz nekog ranijeg, donesen extra ordinem, proizlazi iz činjenice ustavotvorne vlasti (jedno viđenje)

Question 13

Koja su 2 shvaćanja ustavotvorne vlasti?

Answer 13

1) formalističko

2) supstancijalističko

Question 14

Formalističko shvaćanje ustavotvorne vlasti, ta vlast i ustav su

Answer 14

ona koja se po definiciji izvršava extra ordinemm kriterij pravnog postojanja je društvena učinkovitost
- ustav je konačan skup normi koji svakom promjenom dobije novi identitet, ustavotvorna vlast je u njemu iscrpljena, ali svaka promjena, koja je izvršena u obliku predviđenom samim ustavom, ne radi se od utemeljujuće već utemeljene vlasti (ako je promjena nezakonita, to je novi ustav)

Question 15

Supstancijalističko shvaćanje ustavotvorne vlasti

Answer 15

je vlast koja bez obzira na načine izvršavanja izražava temeljnu političku odluku, tj. ona vlast koja određuje oblik država, ustav povezana ukupnost načela - mogu se rubno mijenjati preostale norme, ali mijenjanje vrhovnih načela bi značilo da utemeljena vlast postaje utemeljujuća

Question 16

Može li postupak mijenjanja ustava biti uporabljena za preinaku iste norme kojom ga se uređuje?

Answer 16

da i ne - ne - promjena supstancijalno predstavlja izvršavanje ustavotvorne vlasti - nova norma proturječi temelju svoje valjanosti tj. originalnoj normi -

Question 17

Zašto mišljenje o nemogućnosti proturječnosti jedne norme svom temelju ne stoji?

Answer 17

Jer je moguće samo kad je kruti ustav ili kad je jedna norma drugoj materijalno nadređena, govorimo o novom ustavu

Question 18

Tipologija ustava

Answer 18

1) pisani
a) oktroirani - suveren podjeljuje narodu
b) ustavni paktovi - sporazum između suverena i predstavničke skupštine
c) savezni ustavu - sporazum među postojećim suverenim državama
d) narodni - izradila od naroda izabrana skupština
ili
a) kratki - uglavnom ili isključivo norme o ustrojstvu i rapodjeli javnih vlasti
b) dugi - uključuje povelju o građanskim pravima i nekad odredbe i programatske odredbe
2) običajni

Question 19

Što su meki ustavi?

Answer 19

Meki su ustavi kojima se može mijenjati ili ograničiti doseg zakonima

Question 20

Što su kruti ustavi?

Answer 20

Kruti su ustavi kojima se može mijenjati ili ograničiti doseg samo ustavnim zakonima, mogu biti i djelomično kruti

Question 21

Od čega proizlazi kvantitativni karakter krutosti?

Answer 21

Iz teškoće mijenjanja ustava - savezni je očito teže, 2 saziva parlamenta, očito teže

Question 22

Koji su ustavi zajamčeni?

Answer 22

Oni kojima se predviđa i poseban postupak mijenjanja i oblik ustavnog sudovanja, sudskog nadzora ustavnosti zakona, bez toga je krutost prividna

Question 23

3 temeljena načina organiziranja sudskog jamstva ustava

Answer 23

1) svaki sud je ovlašten ne primijeniti neustavni zakon (ograničeno na slučaj)
2) ustanovljen organ kojemu je dana vlast preventivno nadzirati ustavnost zakona
3) organ koji gleda naknadno, ovlašten poništiti zakone s općim učincima

• spomenuti a priori, difuzno i centralizirano, inter partes ili erga omnes

Question 24

Razlike između a priori i a posteriori nadzora

Answer 24

• a priori jamči više pravne sigurnosti, ali ako se primijenjuje na svaki zakon ustavni sud dobiva ulogu parlamentarnog doma, nužno je apstraktan jer ga se ne može primijeniti na konkretno činjenično stanje

Question 25

Razlike centraliziranog i difuznog nadzora

Answer 25

• svaki građanin ima direktno pravo

Question 26

3 značenja poustavljenja pravnog poretka

Answer 26

1) uvođenje prvog pisanog ustava
2) povijesno-kulturni proces koji se odnos između suverena i podanika pretvorio u pravni (ne mora nužno imati kodifikaciju za posljedicu)
3) proces preobrazne poretka čijim okončanjem on biva “natopljen” ustavnim normama

Question 27

Koji su nužni uvjeti za poustavljanje

Answer 27

1) dugi ustav
2) krutost ustava
3) sudsko jamstvo ustava

Question 28

Što je prvi aspekt procesa poustavljenja

Answer 28

ideja u pravnoj kulturi da je ustav skup normi koje su obvezujuće za sve

Question 29

Koja je svrha nadtumačenja ustava, 2. aspekta procesa poustavljenja?

Answer 29

Stav kojim se nastoji otkloniti nepotpunost ustavnog prava i tako izbjeći ustavne praznine

Question 30

Koji je 3. aspekt procesa poustavljenja

Answer 30

• sudovi mogu neposredno primjenjivati ustavne norme - razlika u mišljenju između klasičnog liberalnog (ustav samo uređuje ustrojstvo države) i konstitucionalizma

Question 31

Koji je 4. aspekt procesa poustavljenja?

Answer 31

Tumačenje zakona na način sukladan ustavu (napomena da ako riječ norma upotrebljavamo za značenje, a ne sadržaj, svakim tumačenjem izvodi se različita norma) tj. prilagođujuće tumačenje po kojem sud u slučaju suočavanja 2 tumačenja izabire onaj koji je u sladu s ustavom

Question 32

Vrste prilagođujućeg tumačenja zakona od strane Ustavnog suda

Answer 32

1) tumačeće u užem smislu - odnosi se na jednu normu
a) odbijajuće - 2 značenje, mora se onaj u skladu
b) prihvaćajuće - sud prihvaća neustavnu, ustavni poništava to tumačenje
I) manipulirajuće
I.a) dodajuće
I. b) zamjenjujuće

Question 33

Što su i kako se dijele manipulirajuće prihvaćajuće odluke Ustavnog suda?

Answer 33

• one u kojima se US ne ograničava na utvrđivanje neustavnosti datih mu normi nego uz to neposredno mienja poredak s ciljem njegova usklađivanja ustava
  a) dodajuće odluke
  b) zamjenjujuće odluke

Question 34

Što su dodajuće manipulirajuće prihvaćajuće odluke US?

Answer 34

dodajuće odluke - US utvrđuje neustavnost neke odredbe u dijelu u kojem ona ne izražava neku određenu normu, a trebala bi ako bi bila u skladu s ustavom (2 mišljenja - dodaje se norma ili neustavna je norma koja je izvučena argumentom a contrario)

Question 35

Što su zamjenjujuće manipulirajuće prihvaćajuće odluke US?

Answer 35

zamjenjujuće odluke - US utvrđuje neustavnost neke odredbe u dijelu u kojem ona izražava jednu određenu normu umjesto neke druge - različite koju bi trebala izražavati da bi bila sukladna zakonu (nešt ide Organu O1, a trebala bi O2)

Question 36

Koji je 5. aspekt procesa poustavljenja?

Answer 36

Utjecaj ustavnih normi na političke odnose

Question 37

O čemu i kako ovisi utjecaj ustavnih normi na političke odnose

Answer 37

a) sadržaj ustava - neki normama je ustavnom sudu dodijeljena vlast rješavanja sukoba nadležnosti
b) stav sudova - sud može birati hoće li se samoograničavati kod političkih pitanja, poštujući političkku diskreciju zakonodavca ili ih dovoditi u pitanje i kada nisu očito neustavne
c) stav ustavnih organa i političkih čimbenika - ustavni organi i politički čimbenici u argumentaciji mogu i ne moraju uporabljivati ustavne norme

Question 38

Koja su 2 najučinkovitija sredstva za izvršavanje nadzora Ustavnog suda?

Answer 38

a) razložnost zakona (primjer zakona jednakosti)

b) odvagivanje načela - uspostavljanje vrijednosne hijerarhije između 2 suprotstavljena načela