III. Ustav i ustavotvorna vlast Flashcards
Koje su 4 uporabe izraza ustav:
a) skup političkih činjenica, tj. političko uređenje
b) skup normi kojima se određuje državno političko i teritorijalno ustrojstvo
c) određeni normativni dokument kojim se formulira državno političko i teritorijalno ustrojstvo
d) posebna vrsta političkog poretka - liberalnog tipa gdje je politička vlast ograničena ad hoc normama
Koja su 2 značenja ustava u materijalnom i formalnom smislu
- F: skup normi kojima se određuje oblik države
M: skup političkih činjenica - F: određeni normativni dokument
M: skup normi u obliku države (ne nužno pisano)
- neki ograničavaju na norme o proizvodnji općih normi i na kruti ustav
Što se može smatrati političkim uređenjem u državi
1) skup političkih ciljeva s obzirom na koje prevladavajuće snage pokreću državno djelovanje
2) stvarna struktura i funkcioniranje političkih institucija u različitim povijesnim stadijima (neovisno o onome što je određeno pravnim normama)
3) skup odnosa među političkim snagama, odnosno strankama
Što uključuje ustav kao skup normi?
1) norme kojima se određuju centralni organi države i razdjeljuju se temeljne funkcije (z i s)
2) norme kojima se uređuju međusobni odnosi tih organa
3) norme kojima se određuju i dodjeljuju funkcije necentralnim ili lokalnim organima
4) norme kojima se uređuju načini formiranja organa
+
5) norme kojima se uređuju odnosi između organa i građanna
Po čemu se razlikuje ustavni kodes:
a) naziv i svečani stil
b) karakterisčni sadržaj
c) tipični adresati su vrhovni ustavni organi
Kako se ustav očituje kao ograničenje političke vlasti
skup normi kojima se ograničava politička vlast i štiti sloboda građana
Vrste ustavnih normi
1) norme o ustrojstvu
2) norme o nadležnosti
3) norme kojima se pripisuju subjektivna prava
4) norme načela i programatske norme kojima se usmjerava izvršavanje javnih vlasti
Kako se može ograničiti politička vlast
a) uređenjem, tj. podvrgavajući je normama o ponašanju
b) stvarajući protuvlasti (Mont - vlast zaustavlja vlast)
Koja su 2 modela ustava (ograničavanje političke vlasti)
normativni (skup zapovijedi izabrana upućenih zakonodavcu) i mehanički (normama o ustrojstvu i nadležnosti)
U kojem smislu je ustav izvor prava
1) izražavaju se pravne norme
2) znači da ustavne norme mogu: ukinuti ili učiniti nevaljanima s njima materijalno nespojive ranije / kasnije norme nižega ranga
Razlika između ustavotvorne/utemeljujuće vlasti i utemeljene/konstituirane vlasti?
Prvo je vlast kojom se uspostavlja prvi ustav, utemeljena je ona koja je dodijeljena i uređena vrijedećim pozitivnopravnim normama - norme koje potječu od utemeljene vlasti nalaze dinamički temelj u vrijedećim normama o proizvodnji prava.
Što je prvi ustav?
Ustav čiji temelj valjanosti ne proizlazi iz nekog ranijeg, donesen extra ordinem, proizlazi iz činjenice ustavotvorne vlasti (jedno viđenje)
Koja su 2 shvaćanja ustavotvorne vlasti?
1) formalističko
2) supstancijalističko
Formalističko shvaćanje ustavotvorne vlasti, ta vlast i ustav su
ona koja se po definiciji izvršava extra ordinemm kriterij pravnog postojanja je društvena učinkovitost
- ustav je konačan skup normi koji svakom promjenom dobije novi identitet, ustavotvorna vlast je u njemu iscrpljena, ali svaka promjena, koja je izvršena u obliku predviđenom samim ustavom, ne radi se od utemeljujuće već utemeljene vlasti (ako je promjena nezakonita, to je novi ustav)
Supstancijalističko shvaćanje ustavotvorne vlasti
je vlast koja bez obzira na načine izvršavanja izražava temeljnu političku odluku, tj. ona vlast koja određuje oblik država, ustav povezana ukupnost načela - mogu se rubno mijenjati preostale norme, ali mijenjanje vrhovnih načela bi značilo da utemeljena vlast postaje utemeljujuća
Može li postupak mijenjanja ustava biti uporabljena za preinaku iste norme kojom ga se uređuje?
da i ne - ne - promjena supstancijalno predstavlja izvršavanje ustavotvorne vlasti - nova norma proturječi temelju svoje valjanosti tj. originalnoj normi -
Zašto mišljenje o nemogućnosti proturječnosti jedne norme svom temelju ne stoji?
Jer je moguće samo kad je kruti ustav ili kad je jedna norma drugoj materijalno nadređena, govorimo o novom ustavu
Tipologija ustava
1) pisani
a) oktroirani - suveren podjeljuje narodu
b) ustavni paktovi - sporazum između suverena i predstavničke skupštine
c) savezni ustavu - sporazum među postojećim suverenim državama
d) narodni - izradila od naroda izabrana skupština
ili
a) kratki - uglavnom ili isključivo norme o ustrojstvu i rapodjeli javnih vlasti
b) dugi - uključuje povelju o građanskim pravima i nekad odredbe i programatske odredbe
2) običajni
Što su meki ustavi?
Meki su ustavi kojima se može mijenjati ili ograničiti doseg zakonima
Što su kruti ustavi?
Kruti su ustavi kojima se može mijenjati ili ograničiti doseg samo ustavnim zakonima, mogu biti i djelomično kruti
Od čega proizlazi kvantitativni karakter krutosti?
Iz teškoće mijenjanja ustava - savezni je očito teže, 2 saziva parlamenta, očito teže
Koji su ustavi zajamčeni?
Oni kojima se predviđa i poseban postupak mijenjanja i oblik ustavnog sudovanja, sudskog nadzora ustavnosti zakona, bez toga je krutost prividna
3 temeljena načina organiziranja sudskog jamstva ustava
1) svaki sud je ovlašten ne primijeniti neustavni zakon (ograničeno na slučaj)
2) ustanovljen organ kojemu je dana vlast preventivno nadzirati ustavnost zakona
3) organ koji gleda naknadno, ovlašten poništiti zakone s općim učincima
- spomenuti a priori, difuzno i centralizirano, inter partes ili erga omnes
Razlike između a priori i a posteriori nadzora
- a priori jamči više pravne sigurnosti, ali ako se primijenjuje na svaki zakon ustavni sud dobiva ulogu parlamentarnog doma, nužno je apstraktan jer ga se ne može primijeniti na konkretno činjenično stanje
Razlike centraliziranog i difuznog nadzora
- svaki građanin ima direktno pravo
3 značenja poustavljenja pravnog poretka
1) uvođenje prvog pisanog ustava
2) povijesno-kulturni proces koji se odnos između suverena i podanika pretvorio u pravni (ne mora nužno imati kodifikaciju za posljedicu)
3) proces preobrazne poretka čijim okončanjem on biva “natopljen” ustavnim normama
Koji su nužni uvjeti za poustavljanje
1) dugi ustav
2) krutost ustava
3) sudsko jamstvo ustava
Što je prvi aspekt procesa poustavljenja
ideja u pravnoj kulturi da je ustav skup normi koje su obvezujuće za sve
Koja je svrha nadtumačenja ustava, 2. aspekta procesa poustavljenja?
Stav kojim se nastoji otkloniti nepotpunost ustavnog prava i tako izbjeći ustavne praznine
Koji je 3. aspekt procesa poustavljenja
- sudovi mogu neposredno primjenjivati ustavne norme - razlika u mišljenju između klasičnog liberalnog (ustav samo uređuje ustrojstvo države) i konstitucionalizma
Koji je 4. aspekt procesa poustavljenja?
Tumačenje zakona na način sukladan ustavu (napomena da ako riječ norma upotrebljavamo za značenje, a ne sadržaj, svakim tumačenjem izvodi se različita norma) tj. prilagođujuće tumačenje po kojem sud u slučaju suočavanja 2 tumačenja izabire onaj koji je u sladu s ustavom
Vrste prilagođujućeg tumačenja zakona od strane Ustavnog suda
1) tumačeće u užem smislu - odnosi se na jednu normu
a) odbijajuće - 2 značenje, mora se onaj u skladu
b) prihvaćajuće - sud prihvaća neustavnu, ustavni poništava to tumačenje
I) manipulirajuće
I.a) dodajuće
I. b) zamjenjujuće
Što su i kako se dijele manipulirajuće prihvaćajuće odluke Ustavnog suda?
- one u kojima se US ne ograničava na utvrđivanje neustavnosti datih mu normi nego uz to neposredno mienja poredak s ciljem njegova usklađivanja ustava
a) dodajuće odluke
b) zamjenjujuće odluke
Što su dodajuće manipulirajuće prihvaćajuće odluke US?
dodajuće odluke - US utvrđuje neustavnost neke odredbe u dijelu u kojem ona ne izražava neku određenu normu, a trebala bi ako bi bila u skladu s ustavom (2 mišljenja - dodaje se norma ili neustavna je norma koja je izvučena argumentom a contrario)
Što su zamjenjujuće manipulirajuće prihvaćajuće odluke US?
zamjenjujuće odluke - US utvrđuje neustavnost neke odredbe u dijelu u kojem ona izražava jednu određenu normu umjesto neke druge - različite koju bi trebala izražavati da bi bila sukladna zakonu (nešt ide Organu O1, a trebala bi O2)
Koji je 5. aspekt procesa poustavljenja?
Utjecaj ustavnih normi na političke odnose
O čemu i kako ovisi utjecaj ustavnih normi na političke odnose
a) sadržaj ustava - neki normama je ustavnom sudu dodijeljena vlast rješavanja sukoba nadležnosti
b) stav sudova - sud može birati hoće li se samoograničavati kod političkih pitanja, poštujući političkku diskreciju zakonodavca ili ih dovoditi u pitanje i kada nisu očito neustavne
c) stav ustavnih organa i političkih čimbenika - ustavni organi i politički čimbenici u argumentaciji mogu i ne moraju uporabljivati ustavne norme
Koja su 2 najučinkovitija sredstva za izvršavanje nadzora Ustavnog suda?
a) razložnost zakona (primjer zakona jednakosti)
b) odvagivanje načela - uspostavljanje vrijednosne hijerarhije između 2 suprotstavljena načela
