Natuknice za pitanja Flashcards
1
Q
Odnos filozofije prava, pravne znanosti i prava
A
a) Logičke razine jezika - pravo kao diskurs normotvoraca, analiza jezika prava, analiza diskursa pravnika
b) Pojmovni laboratorij
- pz: što se pravom određuje, normativni sadržaj
- fp: oblikovanje pojmova prikladnih za opisivanje prava
2
Q
Osnovna oruđa filozofije prava
A
1) definicija
2) empirijski i analitički iskazi
3) jezik i metajezik
4) opisujući i propisujući
5) motiv i razlog
3
Q
Koje su uporabe riječi pravo?
A
1) u objektivnom smislu
- norme usmjerene na ljudsko ponašanje koje tvore neki pravni poredak
2) unutarnja razdioba pravo
- ne ukupnost, ne dio
3) pravo u subjektivnom smislu
- umjetna kakvoća
4) pravni automatizam
4
Q
Vrste morala
A
a) pozitivni ili društveni
- skup vrijednosti, općeprihvaćena pravila u nekom društvenom okruženju
b) poseban idealni ili kritični
- podrpto moralnom doktrinom
5
Q
Zajednička i razlikovna obilježja morala
A
razlikovna
- uporaba sile, jedinstvena struktura (pravo određuje svoje stvaranje)
zajedničko
- objekt im je ljudsko ponašanje
6
Q
Mogući pojmovni i činjenični odnosi prava i morala
A
1) naturalizam - pojmovni odnos
2) pozitivan - činjenični odnos - ovisi o kritičkom moralu normotvoraca, bar djelomično odražava društveni moral
- pravo može utjecati i na moral
7
Q
Osobitosti jezika prava
A
- propisujući karakter (ali njegovo konkretno iskazivanje)
- mperativ, deontički oblik
- semantika - obvezno
- svijet se prilagođava njima
- nemaju istinitu vrijednost
- beskonačan slijed propisujućih iskaza - u užem smislu i preostalim
8
Q
Pravna norma u užem smislu
A
1) propis
- odnosi se na značenje kao rezultat tumačenja iskaza (ne akt propisivanja, ni iskaz - to je odredba)
2) s pogodbenom strukturom
- što treba učiniti ako se ostvare određene okolnosti
- antecedent ili konsekvent
3) sadržaj je opći i apstraktan
- apstraktno činjenično stanje
- retroaktivnost
9
Q
Razlika između norme i rješidbe
A
- odluka je retroaktivna, ex post facto, antedecent se odnosi na odluke koje su nastupile
10
Q
Norme u općenitom smislu
A
1) norme o nadležnosti - subjektu se dodijeljuje vlast
2) dopuštajuće norme - javno okupljanje
3) definirajuće norme
4) tumačeće norme - određuje se značenje nekog iskaza uporabljenog u formulaciji neke ranije norme (autentično tumačenje)
5) upućujuće
6) norme o sposobnosti djelovanja normi
7) norme o sukobima između normi
8) ukidajuće norme
11
Q
Koja je povezanost normi u općenitom smislu i normi u užem smislu?
A
- u općenitom smislu su fragmenti normi - funkcionalno ovisne o propisima
12
Q
Definirati utemeljujuće norme, metanorme, primarne i sekundarne norme te formulirane i neizražene norme te za svaku vrstu dati primjer
A
a) utemeljujuće - ništa im se ne propisuje nego se neposredno stvara neki pravni učinak
- nemaju pogodbeni oblik - definirajuće, ukidajuće, norme o autentičnom tumačenju - vojna osoba je djelatna (87, st4 KZ)
- imaju, ali nemaju deontičke izraze u konsekventu (Osoba je punoljetna s navršenih 18)
b) metanorma
- u užem smislu - predmet su druge norme ili odredbe (ukida se članak neki)
- u širem smislu - predmet su normativni akti -HS odlučuje o donšenju i pro
c) primarna norma - norma o ponašanaju vs norma o stvaranju i primjeni prava
d) formulirane – izrijekom iskazane ili formulirane u normativnoj odredbi
13
Q
Norme o ponašanju i primjer
A
norme čijim se konsekventom neko ponašanje kvalificira kao obvezno, zabranjeno, dopušteno ili neobvezno
1) zapovjedne
a) obvezno
- matičar će poimence upitati pristaju li na brok
b) zabranjeno
- zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ništa ne smije mijenjati
2) dopuštajuče
- uži smisao - zajmpoprimac može odustati od ugovora prije nego što mu zajmodavac preda ugovorene stvari
- nebvezno - nastavnik nije obvezan održati predavanje za manje od 5 studenata
14
Q
Značenje deontičkih izraza i imenovanje
A
jezična sredstva korisna za kvalificiranje ljudskih
ponašanja - ne označavaju opažljive predmete
- ne mogu se definirati pomoći nedeontički
- jedan primitivni
OZD
15
Q
Koji su logički odnosi između deontičkih izraza
A
- dopušteno/nedopušteno – međusobno isključivi
- ponašanje ne može istodobno biti dopušteno i
zabranjeno (nedopušteno) - ponašanje ne može istodobno biti neobvezno
(dopušteno-ne) i obvezno (nedopušteno-ne) - ponašanje ne može istodobno biti zabranjeno
(nedopušteno) i obvezno (nedopušteno-ne) - obvezno implicira dopušteno
- dopuštenje (izvršiti) i neobvezanost (dopuštenje
propustiti) su spojivi - sloboda
16
Q
Navesti i objasniti funkcije zapovjednih i dopuštajućih normi u normativnim sustavima;
A
1) na razini normih upućenim građanima - zapovjedne glavnu, lex poterior, lex superior
2) normi o proizvodnji normi - dopuštajuće izvršavaju glavnu
17
Q
Logički odnosi između zapovjedni i sankcionirajućih normi
A
Može li postojati zapovijed bez sankcije?
- da; nužna i dovoljna je norma koja neko ponašanje kvalificira kao O (nije li to preporuka)
- ne postoji zapovijed bez sankcije
- međusobno se impliciraju
18
Q
Razlika između uporabe i navođenja deontičkih izraza
A
a) upravni govor - uporabljen - propisivanje norme
b) neupravni govor - navođenje - pravnik
19
Q
Značenja deontičkih iskaza u spoznajnoj funkciji i povezanost s teorijama pravne znanosti (riječ obveza)
A
1) prediktivna teza
- aspekt realističke teorije - postoji kad je predvidio da će je sudovi primjenjivati
- pojmovni odnos između obveze i sankcije
2) normativna teza
- egzistencijalni po pitanju norme
- normativsti
20
Q
Pojam i glavne značajke načela
A
svaka norma
1) ima temeljni karakter
- daju vrijednosti temelj drugim normama i same ga ne zahtjevaju jer ih se smatra pravednim
2) obilježena je osobitim oblikom neodređenosti
- otvoreno činjenično stanje, otklonjiva (dopušta inimke), općenite norme (treba ju konretizirani i to može biti na mnogo različitih načina=
21
Q
Vrste načela i primjeri
A
1) ustavna i zakonska
- načelo diobe vlasti, zabrane diskriminacije
2) opća i posebna
- opća su često ustavna
- posebna: načelo zastave broda, zakonitosti u kaz
3) izražena od neizraženo (o ratione)
- načelo pravne sigurnosti, jasnoće
22
Q
Imenovati, definirati i objasniti osnovne subjektivne pravne položaje i dati primjere za svaki od njih
A
svojstvo koje je subjektu pripisano normom
1) zahtjev
2) obveza
3) sloboda
4) ne-zahtjev
- primarni ponašanje grašana
5) vlast
6) podložnost
7) bezvlast
8) otpornost
- norma o proizvodnji prava - sekundarni
23
Q
Primarni pravni položaji
A
1) obveza: položaj subjekta kojemu je upućena
zapovjedna n.
➢ npr. obveza popravljanja štete
2) zahtjev: položaj subjekta kojemu se
normom (ovlašćivanja) dopušta da zahtijeva
izvršenje obveze od strane drugog subjekta
➢ npr. pravo na popravljanje štete, pr. na
kupovninu
3) sloboda: položaj subjekta kojemu se a)
dopuštajućom n. dopušta ponašati se na
određeni način i b) nijednom zapovjednom n. ne
nameće ponašati se na određeni način
➢ npr. neobvezanost nastavnika da održi nastavu
(ako < 5 studenata); ”pravo” počiniti preljub
4) ne-zahtjev: položaj subjekta kojemu se a)
normom izrijekom oduzima ranije dan zahtjev i
b) nijednom n. izrijekom ne dodjeljuje zahtjev
➢ npr. ”Zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje
obveze”; ne-zahtjev prema vlasniku da ne zasadi
cvijeće na svom zemljištu
24
Q
Sekundarni pravni položaji
A
1) vlast: položaj subjekta kojemu se normom
(ovlašćivanja, n. o nadležnosti) dopušta da
stvara ili mijenja primarne i sekundarne pr.
položaje u pogledu samoga sebe i drugih
subjekata
➢ npr. zakonodavna vlast, pravo vlasnika na
raspolaganje
2) podložnost: položaj subjekta kojemu drugi
subjekt može izmijeniti primarni pr. položaj
➢ npr. podložnost građana djelovanju
zakonodavca, trpljenje otkaza ugovora
3) bezvlast: položaj subjekta a) koji se normom
lišava ranije dodijeljene vlasti i b) kojemu
nijednom normom nije dodijeljena vlast
➢ npr. kupac nema pr. na raskid ug. ako je
nedostatak neznatan, nepostojanje roditeljske
vlasti (skrbi) nad punoljetnom djecom
4) otpornost: položaj subjekta a) koji se normom
oslobađa ranije podložnosti (dodjeljivanjem
otpornosti) i b) kojemu nijednom normom nije
nametnuta podložnost
➢ npr. zastupnički imunitet, diplomatski imunitet
25
Definirati pojam pravnog odnosa i grupirati pravne odnose u osnovne tipove
- odnos između 2 subjekta koji je uređen pravnim normama
1) uspostavljen općim normama o ponašanju
- x ima obvezu, y zahtjev
2) uspostavljen normama o proizvodnji prava
- x ima vlast, y podložnost
26
Subjektivno pravo označava pravne položaje u kontekstima:
i. ponašanje nositelja prava
ii. ponašanje druge osobe
iii. vlastite ili tuđe pr. položaje
iv. barem naizgled, neku ”stvar”
27
Koje sve kontekste ima Subjekti S imaju pravo P
1) normativni dokument - propisujuć iskaz - dodjeljuje se određeno pravo
2) politički dokument - zahtjeva se - pozitivno ili moralno
3) doktrinarni rad - opisuje se
28
Kad se za neko pravo može reći da postoji
ili kad postoji norma kojom ga se dodjeljuje ili uz to i mehanizmi zaštite te norme
29
Opisati subjektivno pravo kao slobodu, otpornost, zahtjev i vlast i dati primjer za svaki od navedenih položaja
ponašanje vlastitog nositelja je predmet
a) sloboda - dopuštajuća norma, norma neobvezivanja ili ništa
b) otpornsot - isto
ponašanje subjekta različitog od nositelja je predmet
- zahtjev -> obveza
predmet su drugi pravni položaji
- vlast ili bezvlast
30
Subjektivno pravo kao složeni položaj
- događa se kada predmet nije ponašanje nego stvar
pravo vlasništva:
▪ slobode (činiti, propuštati)
▪ vlasti (raspolaganja)
▪ otpornosti (prema aktima raspolaganja drugih)
▪ zahtjevi (za propuštajuća ponašanja drugih)
31
Objasniti pojmove prava “drugog stupnja“ i prava kao zaštićenog subjektivnog položaja i dati za njih primjere;
II. stupanj - prava koja su funkc. povezana s drugima - ustavno pravno jednakosti (predmet je jednaka razdibo prava bez obzira na spol, rasu, jezik), pravo na tužbu (zaštita nekog drugog prava), vlast (mijenjanje vlastitih i tuđih prava)
ima pravo = zaštićeni subjektivni - postoji, uz subjektivni položaj i metapravo zaštiti se
32
Razlikovanje subjektivnih prava prema izvoru
1) ustavna
2) zakonska
3) ugovorna
33
Razlikovanje temeljnih prava prema sadržaju i nositeljstvu
prava dodijeljena ustavom - prava građana prema državi
1) prema sadržaju
- prava na slobodu (otpornost prema zabranama zakonodavca) i socijalna prava (zahtjev i obveza države)
2) nositeljstvo prava
- ljudska prava, građanska prava
34
Objasniti norme o proizvodnji prava, imenovati i definirati njihove vrste te dati za njih primjere
norme kojima se uređuje stvaranje drugih normi
1) koji je organ nadležan stvarati - norme o nadležnosti
2) u kojem postupku - norme o postupku
- pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik
35
Definirati i objasniti pojam pravnog izvora
- izvori su činjenica s kojima pravna norma povezuje pravnu posljedicu stvaranja novog prava (Ako Č, onda P)
a) tijelo normativne vlasti (ne jer jedno može različite)
b) normativni postupak
c) normativni tekst ili dokument
36
Definirati i objasniti izvorne i izvedene izvore te izvorne i izvedene norme;
izvorne su norme čija pripadnost ne ovisi o prethodnom postojanju drugih normi (norme prvog ustava)
izvedeni (pravni izvori), a izvorni su prvi ustav
- izvedene norme pripadaju na temelji normi o proizvodnji, a izvore jer definiraju pravni poredak, društveno učinkovite
37
Kako jedna norma može dati temelj drugoj
pravnom dinamikom i statikom (sadržaj, neizražena)
38
Kad je norma o nadležnosti učinkovita
1) njome dodijeljena nadležnost se izvršava
| 2) propisti proizvedeni učinkoviti, tj. ad im se redovito pokorava
39
Definirati, objasniti i razlikovati normativne akte i normativne činjenice
a) akt ponašanje kojim se norme proizvode na svjestan i voljan način (postupak/dokument)
b) činjenica - ne poizvode se voljno
- običaji, izvori extra ordinem, vanjskih pravnih poredaka
40
Definirati i objasniti pojam običaja;
stalna društvena praksa, jednoobrazno
ponavljana tijekom duljeg razdoblja, popraćena
uvjerenjem da podliježe obvezujućoj normi
− dva elementa:
a) materijalni: izvanjski opažljivo ponašanje
b) psihološki: uvjerenje ili normativni stav
41
Objasniti načelo efektivnosti
normu treba smatrati pravno postojećom čak i ako ne odgovara kriterijima valjanosti, ako ju adresati prihvaćaju, a ne smatra se, ako je i nevaljana, ako ju ne prihvaćaju
42
Objasniti shvaćanje o zakonu kao primarnom i vrhovnom izvoru prava
1) 18. i 19.st. izraz opće volje najviše vlasti, prije krutih ustava
a) bio nadređen svakom drugom izvoru
b) bio je primarni izvor - logički pred-određena svakoj drugoj funkciji (zakon prije svih ostalih državnih funkcija)
2) Francuska revolucija: namijenjen je građanima, ne državnom aparatu, uređivanje ponšanja građana uređeno je za predstavničku skupštinu i može raditi samo oće norme, ne određivati nego činjenično stanje
43
Definirati i prepoznati zakon u formalnom i materijalnom smislu
1) formalno - akt koji potječe od organa kojem je dodijeljena zakonodavna funkcija
2) materijalno
- izražava opće i apstraktne norme
ili - uređuje ponašanje grašanja (može i pojedinačno)
44
Definirati i objasniti načelo zakonitosti i njegove izraze s obzirom na različite državne vlasti
načelo podvrgnutosti javnih vlasti zakonu, drugačije ovisno kako gledamo zakon
1) formalno gledanje - akt predstavničkog organa koji je nosteilj zakonodavne unkcije - nz vrijedi za sudsku i izvršnu, ali ne na zakonsku
2) ako je zakon opća i apstraktna norma = objektivno pravo - norme ustavnog ranga mogu i na zakonodavno - suverenost u ustavu, a ne u zakonu
3) drugi materijalni smisao - uređuje ponašanje građama - može biti podrgnut i zakonu sudske vlasti - bezuvjetrna dužnost primjene zakona
45
4 osnovna značenja riječi ustav
1) ustav kao skup političkih činjenica (političko
uređenje)
ono što se stvarno događa u pol. životu države
2) ustav kao skup normi o ”obliku države”
n. o ustrojstvu vlasti (+ n. o odnosima drž. i građ.)
3) ustav kao osobit normativni dokument
”kodeks” ustavne materije (naziv, sadržaj, adresati)
4) ustav kao posebna vrsta političkog poretka
liberalni poredak: ustav kao skup normi kojima se
ograničava politička vlast i tako štiti sloboda građana
dioba vlasti + jamčenje građanskih pr.
46
Ustav u materijalnom i formalnom smislu
1) formalni ustav = skup normi o obliku države
2) materijalni ustav = političko uređenje
jedan FU – različiti MU-ovi
ili
1) formalni ustav = normativni dokument
2) materijalni ustav = skup normi o obliku
države
FU ne postoji nužno
neki ograničavaju MU na n. o proizvodnji općih n.
neki ograničavaju FU na krute ustave
47
Što je ustavna materija i materijalno ustavne norme?
materijalno ustavnim normama su norme kojima se uređuje oblik države dok je ustavna materija sve ono što je tim normamam uređano
- može biti pisano ili običajno
48
Koje su osnovne vrste ustavnih normi i navesti primjere
1) norme o ustrojstvu
- norme kojima se ustanovljuju organi, odnosi (Zastupnici se u HS biraju na vrijeme od 4 godine)
2) norme o nadležnostima
3) norme kojima se ljudima/građanima pripisuju subjektivna prava (pravo na život)
4) norme-načela
Obitelj je pod osobitom zaštitom države
49
Koje su 2 tehnike ustavnog ograničenja vlasti?
1) normama o ponašanju (smjernice, zapovijedi i zabrane državnim organima)
2) stvaranjem protuvlasti
- ako ima normi, mora biti i organa
50
Koja su 2 modela ustava
ovisi o tehnikama ograničavanja političke vlasti (normama ili nadležnostima)
1) normativni model
- građanska prava se jamče skupom zapovijedi i zabrana upućenih zakonodavcu
2) mehanički model
- norma o ustrojstvu i nadležnosti
- sabor može izglasati nepovjerenje vladi
51
Zašto se ustav smatra izvorom prava?
- izražavaju se norme kojim ase uređuje ustrojstvo države
- ustavne norme mogu ukinuti ili učiniti nevaljanima druge norme
- ustavnopravne norme uređivati i odnose između države i građana kao i privatnopravne odnose
52
Što je utemeljujuća, a što utemeljena vlast?
- utemeljujuća vlast je ona kojom se uspostavlja prvi ustav, utemeljena je uspostavljena trenutno vrijedećim normama
53
Koja su 2 shvaćanja ustavotvorne vlasti
1) formalističko
- ustavotvorna je extra ordinem
- promjenom (novi ustav) nezakonitom
2) supstancijalističko
- ustavotvorna je ona koja određuje oblik države
- samo načela
54
Imenuj različite vrste ustava prema njihovu obliku, načinu donošenja, sadržaju i načinu mijenjanja;
1) pisano i običajno
2) vrsta donošenja
- oktroirani, ustavni paktovi, savezni ustavi, narodni
3) kratki i dugiustavi
55
Opiši vrste ustava prema načinu njihova mijenjanja i obrazložiti kvantitativni karakter krutosti ustava;
- meki i kruti (djelomično
| - kvantitativni karakter (koji su uvjeti mijenjanja - / hs, / svih, jugoslavenska država
56
Što je pojam zajamčenosti ustava te opiši tri vrste sudskog jamstva ustava;
- zajamčeni ustavi su oni kojima se predviđa poseban postupak nikova mijenjanja te i sudski nadzor ustavnosti
1) svaki sud ovlašten ne primijeniti neustavni zakon - a posteriori, inter partes
2) organ kojem je dana vlast preventivno
- erga omnes
3) organ koji nadzire ustavnost nakon proglašenja
57
Koja su 3 značenja poustavljenja te koji su uvjeti
- može kao prvi pisani ustav, kad je osnod suverena i građana postao pravni ili kad se prazni poredak natapa ustavnim načelima
- dugi ustav, krut, sudsko jamstvo ustava
58
Imenuj, opiši i objasni pet aspekata poustavljenja pravnog poretka;
1) obvezujuća snaga ustava
- način mišljenja u pravnoj kulturi, može li ustav prouzročutu ukidanje ranijih nespojivih zakona i nevaljanost - ustav nije progras čija se konrektizacija traži - norme pravila i norme načela
2) nadtumačenje ustava
- pune se praznine kojima ustav nije odgovorio
- zabranjena referendumska pitanja o prijedlozima koji nisu u skladu s pravnim kao cjelinom
3) neposredna primjena ustavnih normi
- odnosi se većinom u ocjenjvanju ustavnosti zakona, tumači prema ustavu)
4) prilagođujuće tumačenje zakona
- tumačenje zakona na način sukladan ustavu
- tumačeće (jedna norma ili poništenje) i manipulirajuće (dodajuće - u dijelu u kojem ona ne izražava neku određenu normu, a trebala bi, zamjenjujuća - u dijelu u kojem ona izražava jednu određenu normu umjesto druge)
5) utjecaj ustava na političke odnose
- vlast rješavanja sukba nadležni
59
Objasni pojmove pravnog poretka kao skupa normi i kao skupa institucija
1) skup odredbi ili normi u pravom smislu riječi
| 2) ukupnost institucija .nije moguće def institucije bez normi
60
Objasni da je pravni poredak vrijednosno suvisla i logički dosljedna cjelina
- vrijednosna suvislost - svedivo na jedno načelo
| - logička dosljednost - odsustvo antinomija
61
Imenuj, opiši i objasni različite vrste normativnih hijerarhija
1) strukturalna
- dinamička struktura
2) materijalna
- neka treća norma određuje da je jedna od prvih dviju nevaljana ako su u sukobu
3) logičke ili jezinče
- metajezično se odnosi na drugu
- ukidanje, tumačenje, upućuju norme
4) vrijednosne hijerarhije
- tumač jednoj pridaju višu vrijednost
62
Zašto se ustav smatra najvšim izvorom pravnog poretka?
- ne postoje mu nadređene norme (ni formalno ni materijalno)
- uređuje se proizvodnja svih ostalih
- ne postoji izvor koji mu može proturječiti
63
Kako se zakonodavac može samoobvezivati?
meki ustav
- ako se Z2 stvori na način drugačiji od onog propisanog Z1, je li on nevaljan ili je Z1 ograničen doseg
- ne može ograničiti jer se lex posterior odnosi na činjenično stanje, prekršio se raniji zakon
64
Definiraj pojmove valjanosti, postojanja i sposobnosti djelovanja norme;
valjanost - formalna i materijalna, odnosi s drugim normamam
postojanje - odnos norme s pravnim poretkom - pravno postojanje normi - postoje norme koje nemaju valjanost, nevaljane norme, izražene norme neustavnih zakona - dovoljno je da ju stvori tijelo normativne vlasti
sposobnost djelovanja - sposobnost proizvođenja pravnih učinaka ili ona koja se može ili mora primijeniti
65
Objasni vremensku dimenziju sposobnosti djelovanja norme
- trenutak od kojeg organ trebaju primjenjivati norme
| - sadržaj normi (kad trebaju nastati određena činjenična stanja da bi se primijenio)
66
Što je poništenje, a što ukidanje?
inače ukidanje je od strane zakonodavca, a poništenje reakcija na nevaljanost
- u hrv se ukidanje koristi i za odluke US, ali su slični posljedicama poništenja
- nisu primijenjivi ni u sporovima kod kojih još nije došlo do presude - retroaktivno
ukidanje od strane zakonodavca
- narodni referendum ili ukidajuća zakonska norma
67
Kad je norma pogrešna, a kad nevaljana, a kad nepostojana?
pogrešna - formalno i materijalnost -> posljedica kršenja normativne hijerarhije, ali može biti i uzrok nevaljanosti
- nevaljanost može isto biti formalna ili materijalna (opterećena tom pogrešnošću)
- izvorna ili naknadna - naknadna samo materijalna
nepostojeća normu koja ne odg ni min zahtjevima za priznavanje
68
Objasni i razlikuj valjanost i nevaljanost kao svojstva akata, odredbi i normi;
- formalna valjanost ovisi o normama za proizvodnju prava (tako da se govori o normativnim aktima) - ako se ta procedura prekrši, znači da je i akt pogrešan te na temelju toga nevaljan
- materijalna se odnosi upravo na norme (ali i na odredbe)
69
Objasni problem “vrhovne“ norme pravnog poretka;
Kelsen - temeljna, pretpostavljena norma, zašto ne može postavljena norma?
70
2 shvaćanja o pravnog poretku
1) supstancijalističko shvaćanje
- ustavotvorna vlast = temeljna politička vlast,
2) formalističko shvaćanje
- ustavotvorna vlast je izvršena extra ordinem
71
Objasni složenosti pravnog poretka i opisati temeljne vrste pravnih poredaka s obzirom na stupanj njihove složenosti;
1) jednostavan je = 1 tijelo normativne vlasti i 1 izvor
2) razmjerno složen = više hijerarhijski poredanih tijela normativne vlasti = jednako rangirani izvori
3) vrlo složen = svaki izvor ima određen doseg nadležnosti, određena snaga kontrole
72
Sinkronijska i dijakronisjka dimenzija
1) sinkronijsko - statičan skup normi
| 2) dijakronijska - dinamičan slijed
73
Kad je pravni poredak posve dinamičan?
kriterij valjanosti je isključivo formalan
| - nijedan moderni jer svi sadrže kriterij valjanosti materijalni
74
Navedi centraliziran i decentraliziran pravni poredak i dati primjer za svaki
1) centraliziran - pravni poredak koji ustanovljava specijalizirane organe
2) decentraliziran - međunarodnopravni - adresati određuju prpizvodnju i primjenu normi
75
2 mogućna odnosa između poredak
1) podređenost
| 2) neovisnost
76
Objasni pojam antinomije te imenuj različite vrste antinomija
- isto činjenično stanje, nespojive pravne posljedice
1) in abstracto
2) in concreto
- potpune, djelomično: jednostrano (podrazred pobačaja), dvostrano (lov na veprove i zečeve / zečeve i lisice)
77
Odnos između antinomija i tumačenja
- antinomiju se možeproizvesti, izbjeći ili spriječiti tumačenjima
- ne može se ukinuti tumačenjem
78
Načini rješavanja antinomija
1) 2 različita izvora, ali isti razred (2 državna zakona=
- kriterij kronologije
2) različiti vrste izvora
a) postoji hijerhijski odnos - viša norma
b) dosezi nadležnosti - specijalnosti
c) isti rang u hijerahiji - kasniji
3) državnih normi i normi EU
- ne ako je ustavna
4) ustavnih načela
- odvagivanje - vrijednosna hijerahija, pomična (konkretan slučaj)
79
Opiši i objasni dvije inačice kriterija specijalnosti;
1) odnos pravila i iznimke - drugoj se ograničava doseg (posebnija je iznimka)
2) dvostrano djelomično - isto ograniečenje dosega, ali vrijednosna hijerahija
80
Opiši vremenske dimenzije pripadanja, valjanosti, primjenljivosti i sposobnosti djelovanja normi;
- pripadanje = pravno postojanje (čak i nevaljana ako nema retroaktivan učinak=
- vrijeme valjanosti
- primjenljivost = obveza da je primijene sudski i upravni organi (pozvati se na nju kao premisu)
- sposobnosti djelovanja = kad trebaju nastupiti činjenična stanja
81
Definirati unatražnodjelujuće, produljenodjelujuće i prijelazne norme;
- retroaktivna i prijelazna norma su pojmovno povezani s vremenom sposobnosti djelovanja, a pojam produljenog djelovanja pojmovno je povezan s vremenom primjenjljivosti
- a) un: pravne posljedice se povezuju s činjenicama koje prethode njenom stupanju na snagu
b) prijelazna norma - možemo govoriti u funkcionalnom smilu kad su izrijekom ustanovljene s ciljem uređivanja prijelaza pravnog uređenja (često se njima daje produljeno ili retrokativno djelovanje), i u strukturnom smislu su norme koje imaju vremenski ograničenu sposobnost djelovanja koja je od početka definirana
c) produljenodjelujuća - čak i kad se ukine s njom se povezuju pravne posljedice koje su nastupile prije ukidanja
82
2 vrste retroaktivnih normi
1) u slabom smislu - sudski postupci još nisu gotovi
| 2) u jakom smislu - obara pravomoćne odluke
83
Objasni načelo zabrane unatražnog djelovanja
1) Zakoni i drugi propisi tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje
2) Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom
3) ko i prošlo samo kazna
84
Kaznenopravne norme i vremenski slijed
1) zabrane retroaktivnog djelovanja strožih kaznenopravnih normi
2) produljenog djelovanja blažih kaznenopravnih normi
3) retroaktivno djelovanje blažih kaznenopravnih normi
4) neproduljeno djelovanje strožih kaznenopravnih normi
85
Definiraj i objasni pojam države te izdvoji bitna obilježja države
- pravni poredak koji je centraliziran, neovisan, ima teritorijalno područje sposobnosti djelovanja i društveno je učinkovit
86
Imenuj i opiši vrste država s obzirom na način proizvodnje, sadržaj i opseg njihovih pravnih poredaka;
1) način proizvodnje - demokratska (adresati), autokratska
2) sadržaj - ustavna (vlast razdijeljena, zajamčena neka prava građanima) i apsolutna
3) opseg - liberalna (razmjerno ograničeno) i totalitarna
87
Što je pravna država
vrijedi načelo slobode i načelo zakonitosti (vlastima zabranjeno sve što nije dopušteno)
88
Koja su 2 značenja izraza državne vlasti?
1) državne funkcije -> djelatnost -.> akti
| 2) državni organi
89
Imenovati, opisati i objasniti državne funkcije
1) zakonodavni akti
2) sudski akti
3) upravno izvršni akti
- proizvodnja i primjena, gdje su ustavne norme
90
Opiši dvije tehnike ustrojstva vlasti, objasni qnjihove implikacije, usporediti ih te ih upotrijebiti kao modele za prepoznavanje zbiljskih odnosa državnih vlasti u konkretnom pravnom poretku;
1) odvajanje
- specijalizacija funkcija (nijednom drugom organu nije pripisana vlast izvršavanja, ometanja, lišavanja) i međusobna neovisnost organa (ovisno o obnovljivosti mandati i može li se opozvati)
2) uravnoteživanje vlasti
- nijedan organ ne može u cijelosti
IMPLIKACIJE
- odvajanje vlasti nespojivo sa sustavom parlamentarne vlade, vlast ne može raspustiti parlament
91
Objasni odnos institucije ustavnog sudovanja i načela zakonitosti
o tome je li zakonodavna vlast podvrgnuta zakonu ovisi kako gledamo pravo. ako je zakon zakon u materijalnom smislu (objektivno pravo), onda i zakonodavna vlast može biti podvrgnuta ustavu - mora biti krut i zajamčem sustavnom ustavnog sudovanja
92
Odnos ustavnog sudovanja i diobe vlasti
mogu se iznijeti 2 opažanja
1) pitanje utemeljujuće i utemeljene vlasti - budući da je ustavotvorna utemeljujuća vlast, ustavno sudovanja jasno odvaja ustavotvornu od zakonodavne vlasti i to održava spriječavanjem zakonodavca da mijenja ili proturječi ustavu
2) a) dioba vlasti - suci su bezuvjetno podvrgnuti zakonu jer se ne mogu pteljati u druge funkcije
b) dioba vlasti u slabom smislu - sudska vlast može odbiti primjenu neustavnih zakona, ovaj sustav zahtjeva ustavno sudovanje
93
Što znači da je ustavno sudovanje antidemokratsko?
- nisu elektivni organi, ograničavaju parlamentanu veličinu
94
Razlike između sudskih i zakonodavnih značajki funkcije ustavnog sudovanja;
- primjenjuje postojeće, lišen inicijative, mijenja prav
95
Objasni problem pojma suverenosti i rastumači njegovo značenje u kontekstu ustavnog i međunarodnog prava
1) ustavno pravo - najviše tijelo pravne vlasti je suvereno - ustavotvorna vlast
2) međunarodno pravo - pravni poreci koji su države
96
Problem pravnih ograničenja suverena
1) up - nit valjan, ne može ga se ograničiti jer onda ne bi bio ustavotvorna vlast
2) mp - ne postoji, pitanje je mogu li države biti izložene obvezama međunarodnog prava? - brkanje s ustavnim
- kelsen - nisu suvereni jer je temelj u normi međunarodnog prava, ali države ne crpe legitimnost iz mp
- države su ionako međunarodnopravne
97
Problem dualizma i monizna
- dualistička - međunarodnopravo i državo su zasebni i odvojeni međusobno neovisno, svaki od njih ima vlastiti temelj
- monistička - makroporedak - zajednički temelj valjanost - državno pravo je dio među ili obrnuto
98
Dualizam i monizam u ustavnog prava
- mogu li nacionalni suci neposredno primijeniti međunarodnopravne norme - bez prilagodbe
- pozitivnopravni problem
- dualističan li monističan ili mješovit ustav
- hijerarhija
99
Problem dualizma i monzma u međunarodnom pravu
- je li samo međunarodno pravo monistično
| - ako u slučaju antinomije, jedna norma ukinuta - onda 2 PP
100
Koje su definicije tumačenja?
1) postupak vs proizvod - odredba zahtijeva tumačenje / vs je dao tumačenje
2) apstraktno vs konkretno
3) spoznaja vs odluka - spoznajno tumačenje, odlučujuće, stvaralačko (o može značiti n1 ili n2, o znači n2, o znači n3)
4) tumačenje vs pravno konstruiranje
101
Pojam neodređenosti prava
1) pravni poredak kao takav
| 2) svake pojedine norme
102
Što znači da su pravni tekstovi višeznačni?
nekad nismo sigurni nekad se pitamo može li i drugu uz očitu, nekad se pitamo implicira li neku ili je li neka norma otklonjiva
103
Koji su izvori višeznačnosti
1) raznovrsnost metoda tumačenja
- uobičajeno značenje riječi, navodna namjera zakondavca, a contrario, analogija, razdioba
2) pravna dogmatika
3) osjećaji pravednosti tumača
104
Što je nejasnost
nejasnost norme je neizbježna jer je predikat neodređen budući da je neizbježno nejasan
svojstvo jezika, in concreto se smanjuje
- primjenjivost činjeničnih stanja
105
Pravne praznine
1) nromativne - normotvorac je prepustio urediti jednu kombinaciju činjeničnih stanja
2) tehničke - nedostaje norma čije je postojanje nužni uvjet sposobnosti djelovanja neke druge norme - koja ju konkretizirira - neki organ, a nema norme tko saziva taj organ
3) vrijednosne praznine - nepostojanje norme koja bi trebala postojati po tumaču - nezadovoljavajuće uređeno, prekršeno načelo jednakosti, zakonodavac nije uzeo bitnu razliku
106
Dogma o potpunosti
- svaki pravni poredak je nužno potpun skup pravnih normi - inače bi bilo sporova koje se ne bi moglo riješiti ili bi sudac morao stvoriti pravo što je u sukobu s vrijednopću pravne sigurnosti i retroaktivnog djelovanja zakona
107
Opća isključujuća norma
- sve što nije izrijekom zabranjeno, prešutno je dopušteno - svako je ponašanje pravno kvalificirano, obično samo u području kaznenog, inače opće uključujuće gdje sudac može rješavati putem analogije
108
Imenuj različite radnje pravnog konstruiranja
- uključuje i stvaranje vrijednosnih praznina, hijerarhija, rješavanje antinomija, razvijanje neizraženih normi, konkretiziranje načela
109
Neizražene norme
neizražene norme - rasuđivaje iz izraženih normi (ionako logiči implicirane u izraženim normama)
- izvedene iz izraženih normi na temeljih nededuktivnih obarzaca (analogija, a contrartio), norme izvedene iz dogmatskih pretpostavci
110
Konkretiziranje načela
- ustavna načela mogu se primijenjiti kao ustavni sud za odlučivanje o sukladnosti neke zakonske norme ili redovni sud za popunjavanje praznina
- to se ne može dgoditi bez konkretizacije što he i sama primijena - premisa U RASUĐIVANJU ČIJI JE ZAKLJUčak formulacija novog pravila
111
Pravna znanost u užem smislu
-opisujuće, vtrijednosno neutralan diskurs o pravu (ne i doktrina)
pravna znanost nije propisujući, već opisujući diskurs te je metajezično iznad prava
112
Opiši i objasni normativističko i realističko shvaćanje pravne znanosti te prepoznati iskaze normativističke i realističke pravne znanost
1) normativistički - opisivanje prava = opisivanje normi
- opisivanje značenjskog sadržaja normativnih tekstova (odredba - norma, spoznajno tumačenje) - ne govori nam pun o vrijedećem pravu
- opisivanje vrijedećeg tumačenja - uvijek postoji prevladavajuće, a značenje nije potpuno neodređeno
2) realističko - opisvanje činjenica = odluka sudova
- nisu opisi nego činjenični sudovi
- SAD - opisivanje sudske prakse - odlučuju od slučaja do slučaja
- opisivanje normi koje sudstvo stvarno primjenjuje - nego i rationes decidendi
113
Što je doktrina i odnos prema pozitivnom pravu?
- oblikovanje prava dvama načinima
1) određivanje značenjskog sadržaja normativnih tekstova (odlučujuće li stvaralačko tumačenje)
2) razvijanjem novim norm
114
Definiraj i objasni pojam primjene prava
- uporaba pravnih materijala za argumentiranje pravne odluke
treba razlikovati
1) primjena odredbi - pripisati joj značenje
2) primjena pravila - uporabiti ga kao premisu u rasuđivanju (pojedinačan)
3) primjena načela - konkretizirati
115
Odnos pravosuđenja, načela zakonitosti i obrazloženosti sudskih odluka;
- u modernim pravnim porecima sudska djelatnost: podvrgnutost suca zakonima (obveza primjene prava) i obveza obrazlaganja odluka
presuda se sastoji od izreke (argumentacija, načelo zakonitosti, obveza primjene prava) i obrazloženja (na temelju pravnih normi)
- sudska odluka je utemeljena ako je logički izvedene iz opće norme
116
2 razine sudačkog rasuđivanja
1) unutarnje - deduktivno rasuđovanje putem kojeg sudac primjenjuje pravilo
- pravilo, činjenični sud, iskaz in concreto = pojedin i konkretan propis
2) vanjsko opravdanje - nededuktivnih putem kojim sudac opravdava premise unutarnjeg
- tumačenjski arumenti (opravdava se odabrano tumačenje) i konstruktivni argumetni
unatanja je primjena pravila, a vanjska je primjena odredbi i načela
117
Unutarnje vs vanjsko
primjena pravila protiv primjene odredbi i načela
118
Materijalno i formalno razlikovanje zakonodavstva i pravosuđenja
a) materijalno - s obzirom na sadržaj
- zakon ima normativni sadržaj, zakon je rezultat akta volje, zakonodavstvo nema usmjeren cilj, pravosuđenje je strukturno podređeno
- problem ustavnog prava, potpunost prava
b) formalno
- oblik organa (birano vs birokratsko), postupak stvaranja akata (parnični postupak), strukturi (presuda obrazložen akt), pravno uređenje (erga omnes vs inter partes)
119
Opisati i objasniti pojmove zakonodavnog i pravosudnog rezervata
- dioba zakonodavne i sudske funkcije je kombinacija različitih nadležnosti
1) zakonodavni rezervat
- sucima je zabranjeno donositi zakone
- sucima je zabranjeno isticati arbitrarne presude (koje nisu temeljene na propisima)
- zabranjeno formulirati nove koje nisu svedive na postojeće zakone
- nisu nadležni provoditi nikakav nadzor nad ustavnošću - meki ustav, kruti s a priori nadzorom, ddifuzan način svih sudaca (ne), poseban ustavni sudac (isto ne=
2) pravosudni rezervat
- zakonodavcu zabranjeno zadirati u sudsku funkciju
- ne smije donositi pojedinačne zakone, zakone kojima se već utječe na pokrenute ili okončane sudske porove, iako u ustavu većinom nema zabrane dnošenja takvih odloka
