I. Jezik, norme, pravo Flashcards

1
Q

Pravna norma u užem smislu

A

propis s pogodbenom struktorom čiji je sadržaj opći i apstraktan

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Od čeg se sastoji sintaktička struktura svake pravne norme

A

antedecenta i konsekventa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što su norme u općenitom smislu

A

norme koje nisu propisujući iskazi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Dioba normi u općenitom smislu:

A

1) norme o nadležnosti
2) dopuštajuće norme
3) definirajuće norme
4) tumačeće norme
5) upućujuće norme
6) norme o sposobnosti djelovanja normi
7) norme o sukobima između normi
8) ukidajuće norme

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što su norme o ponašanju?

A

Sve norme čijim se konsekventom neko ponašanje kvalificira kao obvezno, zabranjeno i obrnuto - deontičnik naičnom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kako se još mogu shvatiti norme o ponašanju?

A
Kao sudovi (propozicije) koji opisuju činjenja ili propuštanja.
pr: Ubojice trebaju biti kažnjenji - Obvezno je da su ubojice kažnjenji
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kako možemo simbolizirati deontičke načine?

A

OZDN

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što je bitno oko deontičkih izraza?

A
  • jezična sredstva za kvalifikaciju ljudskih ponašanja
  • ne mogu se def. pomoću činjeničnih, nedeontičkih izraza, interdefinibilni
  • jedan može služiti za definiranje ostalih
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Koje funkcije u normativnim porecima izvršavaju zapovjedne i dopuštajuće norme?

A

1) na razini običnih normi upućenih građanima zapovjedna ima glavnu, a dopuštajuće sporednu ulogu (mogu služiti za lex posterior, lex superior (ustav))
2) na razini normi o normativnim aktima - obrnuto (sredstva za ustanovljenje normativnih vlasti / z: ograničenje zakonodavca)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što nazivamo sankcijom?

A

prisilno oduzimanje nekog dobra (život, sloboda, vlasništvo)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kakav je odnos zapovijedi (zabrane) i sankcije?

A

Zabrana je zapovijed nešto ne činiti

  • ne može postojati sankcija bez zapovijedi i vv
  • međusobno se impliciraju
  • pitanje: ako nema sankcije, je li to samo preporuka
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koja je razlika između uporabe i navođenja deontičkih izraza?

A
  • upravni govor: označavanja što taj izraz znači
  • neupravni govor: izvješćivanje i citiranje govora drugih (zakonodavac vs pravnik)
  • uporaba i navođenje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kako možemo razlikovati tip pravne obveze?

A

1) izvor - one koje nastaju iz ugovora i delikta

2) sadržaj - one koje imaju imovinski sadržaj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Koje su 2 teze u vezi objašnjavanja značenje obveze?

A

1) prediktivna

2) normativna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Prediktivna teza (realistička teorija)

A

Petar ima obvezu učiniti x = Ako ne učini x, Petar će vjerojatno biti izložen sankciji

  • činjenični sudovi bez upućivanja na norme
  • prognoza činjenica podložna provjeravanju / opovrgavanju
  • pojmovni odnos između obveze i sankcije
    kritika: razjašnjava bivanja obvezanim, a ne imanje obveze, nije redudantno reći da Petar ima obvezu i da će se izložiti nekoj sankciji, nije proturječno reći da Petar ima obvezu, ali da možda uopće neće biti kažnjen
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Normativna teza (normativistička teorija)

A

Postoji norma koja zapovijeda Petru da učini x

  • egzistencijalni sud glede postojanja norme
  • ne postoji nužni pojmovni odnos obveze i sankcije
  • postojanje obveze je dovoljno za postojanje zapovjedne norme
  • problem “postojanja norme” - donesena, postoji kad je predvidivo da će se donijeti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

U kojoj tezi postoji, a u kojoj ne postoji nužni pojmovni odnos između obveze i sankcije?

A

U prediktivnom postoji, u normativnom ne postoji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Koju normu pravnici smatraju načelom?

A

1) ima temeljni karakter

2) obilježena je osobitim oblikom neodređenosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

U kojem smislu su načela temeljne norme?

A
  • daju temelj / opravdanje drugim normame
  • ne zahtijevaju nikakav vrijednosni temelj jer se u pravnoj kulturi doživljavaju kao očito pravedne
    (svojstvene poretku)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Koju neodređenost može poprimiti načelo?

A

1) otvoreno činjenično stanje - nisu iscrpno nabrijane činjenice u antedecentu
2) otklonjivost ili derogabilnost - dopušta iznimke koji nisu utvrđene ni njom ni nekom drugom pravnom normom
3) općenitost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Na koji način je norma tj načelo općenita

A

1) zahtijeva formuliranje drugih normi koji ju konkretiziraju
2) može biti provedena na mnogo različitih načina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Razvstavanje načela, samo navesti

A

1) ustavna vs zakonodavna
2) opća načela u užem smislu vs posebnih - čitav poredak vs područje
3) izražena od neizraženih - razvili tumači

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Razlika između ustavnih i zakonodavnih načela

A

kruti ustav - iznad zakona, obvezujuća za zakonodavca, a zakonska načela se mogu organičiti ili ukinuti samim zakonom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Kojim nagađenjem se neizraženo načelo izvodi iz jednog ili više pravila

A

o ratione - cilj dotičnih pravila

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Koje dimenzije normi postoje?

A

objektivna - ponašanje na koje se norma odnosi

subjektivna - naglasak na adresata norme

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Osam osnovnih pravnih položaja

A

1) zahtjev
2) obveza
3) sloboda
4) ne-zahtjev -> primarni
5) vlast
6) podložnost
7) bezvlast
8) otpornost -> sekunarni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Zbog čega su osnovni pravni položaji osnovni?

A

ne može ih se raščlaniti, može kombinirati

28
Q

U koje razreda možemo podijeliti osnovne položaje?

A

1) primarni - opće norme o ponašanju

2) sekundarni - norme o proizvodnji prava

29
Q

Osnovni položaji ustanovljeni normama o ponašanju

A

1) obveza - zapovjedna norma
2) zahtjev - dopuštanje
3) sloboda - dopuštajućom normom ili normom neobvezivanja se dopušta ponašati na određeni način ili nijednom zapovjednom ne nameće
4) ne-zahtjev - normom se uskraćuje ili oduzima zahjetv ili mu se nijednom normom ne dodjeljuje zahtjev

30
Q

Koji primarni položaji su lišeni pojmovne autonomije?

A

sloboda i ne-zahtjev

31
Q

Postoje li obveze i zahtjevi, vlast i podložnost po prirodi?

A

ne, stvorilo ih je pravo

32
Q

Po čemu se razlikuju obveza i zahtjev?

A

Zahtjev je odnosni pojam - označava se odnos između 2 različita subjekta

33
Q

Osnovni položaji ustanovljeni normama o proizvodnji prava

A

1) vlast - ovlašten stvarati, za sebe i druge, nove obveze i zahtjeve (kao i lišavati)
2) podložnost - durgi subjekt može izmijeniti primarni pravni položaj
3) bezvlast - postojanje normi koje subjekta lišava ranije dodijeljene vlasti i vv
4) otpornost - nepostojanje podložnosti

34
Q

Koji sekundarni položaji su lišeni pojmovne autonomije

A

bezvlast i otpornost

35
Q

Jesu li vlast i podložnost odnosni pojmovi?

A

Da, odnos osobe kojemu je dodijeljena vlast / nametnuta podložnost

36
Q

Što je pravni odnos?

A

Odnos između 2 subjekta koji je uspostavljen pravnim normama.

37
Q

2 osnovna tipa pravnog odnosa?

A

1) ustanovljen općim normama o ponašanju (obveznopravni odnos)
2) ustanovljen normama o proizvodnji prava (odnos vlasti)

38
Q

Konteksti subjektivnog prava

A

1) pravo ponašati se na određeni način
2) pravo postići da se drugi ponaša na određeni načinn
3) pravo stvarati, mijenjati, utrnjivati obveze i prava
4) predmet nije ponašanje nego naizgled stvar

39
Q

Kako dijelimo iskaze propisujućeg diskursa kojim se nešto zahtijeva (politički program)

A

a) de sententia ferenda - odno se na neko pozitivno pravo čijem se sadržaju prigovara
b) de lege ferenda - odnosi se na neko moralno, nepozitivno pravo čije se pozitivacija zahtjeva

40
Q

Koje su 3 višeznačnosti pravnog iskaza (subj)?

A

a) pripisivanje (normativni dokument)
b) zahtijevanje (pol. program)
c) opisivanje (udžbenik)

41
Q

Koja su mišljenja o istinitosti pravnog iskaza opisivanja?

A

a) subjektivno pravo je postojeće ako postoji norma, izričitia ili implicitna, kojom ga se dodjeljuje
b) moraju postojati i mehnizmi zaštite i osiguranja

42
Q

Kako se izraz subjektivno pravo može upotrijebiti kada za predmet ima ponašanje svog nositelja?

A

a) za označavanje subjektivnog položaja slobode (dopuštenje / ne-obveza)
- jednako kao i prije ili je dopušteno normom ili ne postoji zapovjedna norma - dopuštenje ili propuštanje
b) za označavanje otpornost (ne postojanje podložnosti)

43
Q

Na što se misli kad se govori o subjektivnom pravu koje za predmet ima neku stvar=

A

misli se na stvarna prava

vlasništvo kao skup mnoštva subjektivnih pravnih položaja vlasnika

44
Q

Na što mislimo kad kažemo da subjekt “ima pravo”

A

da taj njegov zaštićeni subjektivni položaj proizlazi iz spoja bilo kojeg od subjektivnih položaja i metaprava obratiti se sudskom organu radi zaštite tog subjektivnog položaja

45
Q

Izvori prava

A

a) ustav
b) zakon
c) ugovor

46
Q

Kako se dijele temeljna / ustavna prema

A

1) prema sadržaju - prava na slobodu i socijalna

2) prema nositeljima - ljudska i građanska (svi vs građani)

47
Q

Socijalna prava

A

zahtjev kojem odgovara obveza država (ostvarivanje materijalnih radnji, donošenje upravnih akata…)

48
Q

Bitno oko obveze usvajanja zakona

A

Ne postoji sankcija, eventualno ustavni sud koji ne može poništiti nepostojeći zakon ili nepostojanje zakona

49
Q

Na koja 2 položaja se u upravnom pravu odnosi legitimni interes

A

a) od slučaja do slučaja zaštićen interes / očekujući interes - pravo na legitimnost upravnog akta
b) oslabljeno pravo / suprotstavljeni interes -

50
Q

Od slučaja do slučaja zaštićeni interes je složen pravni položaj koji uključuje:

A

a) zahtjev za zakonitost upravnog akta
i 2 metazahtjeva
b) zahtjev za poništenjem nezakonitog upravnog akta
c) zahtjev za naknadu štete prouzročen nezakonitim upravnim aktom

51
Q

Što uključuje složeni pravni položaj oslabljenog prava

A

a) otpronost prema nezakonitim upravim aktima
b) zahtjev za poništenje
c) zahtjev za naknadu štete

52
Q

Što se naziva pravom

A

poseban skup pravila ili normi kojima se uređuje

a) suzbijanje ponašanja ocijenjenih društveno opasnima
b) raspodjela dobara i usluga pojedincima i skupinama
c) ustanovljivanje i dodjeljivanje javnih vlasti
- objektivno pravo

53
Q

Što se naziva subjektivnim pravo

A
  • pravo shvaćeno kao svojstvo neke osobe, umjetna kakvoća propisana od pravne norme
54
Q

Što može označavati moral

A

a) pozitivni ili društveni moral - skup vrijednosti, shvaćanja dobrog u nekom društvenom okruženju
b) poseban idealni ili kritički moral - poduprt nekom moralnom doktrinom

55
Q

2 razlikovna obilježja morala i prava

A

a) uređuju uporabu sile

b) jednostavnija struktura - uređuju vlastito stvaranje i primjenu

56
Q

Što je pojmovni odnos?

A

svaki odnos između pojmova takav da se jednog od njih ne može definirati bez upućivanja na drugi

57
Q

Kada je odnosi nužni, a koji kontigentni

A

a) nužan kada ne može ne postojati - pojmovni

b) kontingentan kada može postojati ili ne postojima - činjenični

58
Q

Šta mislimo kad kažemo da je norma kao propis?

A

da je norma propis kao značenje (a ne akt, iskaz)

59
Q

Kada je norma opći propis?

A

antecedent nije konkretno činjenično stanje

60
Q

Kako je norma apstraktni propis?

A

2 pojma apstraktnosti
= opći
= nije unatražnodjelovajući

61
Q

Utemeljujuća norma je

A

norma u općenitom smislu ili neki njen dio

  • ne mogu se povezati sa standardnim oblikom pogodbenog izraza (def, uki, tum)
  • u konsekventu nemaju deontičke izraze
62
Q

Metanorma za predmet ima

A

1) druge norme
2) druge odredbe
a nekad i
3) normativne akte

63
Q

Subjektivno pravo koje za predmet ima ponašanje nekog drugog subjekta

A

odnos zahtjev (od npr vjerovnika) - obveza (od dužnika)

64
Q

U kojem su smislu ustavno pravo jednakosti, pravo na tužbu i vlast prava drugog stupnja?

A

jer su im za predmet drugo pravo

65
Q

Koje norme ne mogu biti pogodbene strukture?

A

ukidajuće norme, norme o autentičnom

tumačenju, definicijske norme