I. Jezik, norme, pravo Flashcards
Pravna norma u užem smislu
propis s pogodbenom struktorom čiji je sadržaj opći i apstraktan
Od čeg se sastoji sintaktička struktura svake pravne norme
antedecenta i konsekventa
Što su norme u općenitom smislu
norme koje nisu propisujući iskazi
Dioba normi u općenitom smislu:
1) norme o nadležnosti
2) dopuštajuće norme
3) definirajuće norme
4) tumačeće norme
5) upućujuće norme
6) norme o sposobnosti djelovanja normi
7) norme o sukobima između normi
8) ukidajuće norme
Što su norme o ponašanju?
Sve norme čijim se konsekventom neko ponašanje kvalificira kao obvezno, zabranjeno i obrnuto - deontičnik naičnom
Kako se još mogu shvatiti norme o ponašanju?
Kao sudovi (propozicije) koji opisuju činjenja ili propuštanja. pr: Ubojice trebaju biti kažnjenji - Obvezno je da su ubojice kažnjenji
Kako možemo simbolizirati deontičke načine?
OZDN
Što je bitno oko deontičkih izraza?
- jezična sredstva za kvalifikaciju ljudskih ponašanja
- ne mogu se def. pomoću činjeničnih, nedeontičkih izraza, interdefinibilni
- jedan može služiti za definiranje ostalih
Koje funkcije u normativnim porecima izvršavaju zapovjedne i dopuštajuće norme?
1) na razini običnih normi upućenih građanima zapovjedna ima glavnu, a dopuštajuće sporednu ulogu (mogu služiti za lex posterior, lex superior (ustav))
2) na razini normi o normativnim aktima - obrnuto (sredstva za ustanovljenje normativnih vlasti / z: ograničenje zakonodavca)
Što nazivamo sankcijom?
prisilno oduzimanje nekog dobra (život, sloboda, vlasništvo)
Kakav je odnos zapovijedi (zabrane) i sankcije?
Zabrana je zapovijed nešto ne činiti
- ne može postojati sankcija bez zapovijedi i vv
- međusobno se impliciraju
- pitanje: ako nema sankcije, je li to samo preporuka
Koja je razlika između uporabe i navođenja deontičkih izraza?
- upravni govor: označavanja što taj izraz znači
- neupravni govor: izvješćivanje i citiranje govora drugih (zakonodavac vs pravnik)
- uporaba i navođenje
Kako možemo razlikovati tip pravne obveze?
1) izvor - one koje nastaju iz ugovora i delikta
2) sadržaj - one koje imaju imovinski sadržaj
Koje su 2 teze u vezi objašnjavanja značenje obveze?
1) prediktivna
2) normativna
Prediktivna teza (realistička teorija)
Petar ima obvezu učiniti x = Ako ne učini x, Petar će vjerojatno biti izložen sankciji
- činjenični sudovi bez upućivanja na norme
- prognoza činjenica podložna provjeravanju / opovrgavanju
- pojmovni odnos između obveze i sankcije
kritika: razjašnjava bivanja obvezanim, a ne imanje obveze, nije redudantno reći da Petar ima obvezu i da će se izložiti nekoj sankciji, nije proturječno reći da Petar ima obvezu, ali da možda uopće neće biti kažnjen
Normativna teza (normativistička teorija)
Postoji norma koja zapovijeda Petru da učini x
- egzistencijalni sud glede postojanja norme
- ne postoji nužni pojmovni odnos obveze i sankcije
- postojanje obveze je dovoljno za postojanje zapovjedne norme
- problem “postojanja norme” - donesena, postoji kad je predvidivo da će se donijeti
U kojoj tezi postoji, a u kojoj ne postoji nužni pojmovni odnos između obveze i sankcije?
U prediktivnom postoji, u normativnom ne postoji
Koju normu pravnici smatraju načelom?
1) ima temeljni karakter
2) obilježena je osobitim oblikom neodređenosti
U kojem smislu su načela temeljne norme?
- daju temelj / opravdanje drugim normame
- ne zahtijevaju nikakav vrijednosni temelj jer se u pravnoj kulturi doživljavaju kao očito pravedne
(svojstvene poretku)
Koju neodređenost može poprimiti načelo?
1) otvoreno činjenično stanje - nisu iscrpno nabrijane činjenice u antedecentu
2) otklonjivost ili derogabilnost - dopušta iznimke koji nisu utvrđene ni njom ni nekom drugom pravnom normom
3) općenitost
Na koji način je norma tj načelo općenita
1) zahtijeva formuliranje drugih normi koji ju konkretiziraju
2) može biti provedena na mnogo različitih načina
Razvstavanje načela, samo navesti
1) ustavna vs zakonodavna
2) opća načela u užem smislu vs posebnih - čitav poredak vs područje
3) izražena od neizraženih - razvili tumači
Razlika između ustavnih i zakonodavnih načela
kruti ustav - iznad zakona, obvezujuća za zakonodavca, a zakonska načela se mogu organičiti ili ukinuti samim zakonom
Kojim nagađenjem se neizraženo načelo izvodi iz jednog ili više pravila
o ratione - cilj dotičnih pravila
Koje dimenzije normi postoje?
objektivna - ponašanje na koje se norma odnosi
subjektivna - naglasak na adresata norme
Osam osnovnih pravnih položaja
1) zahtjev
2) obveza
3) sloboda
4) ne-zahtjev -> primarni
5) vlast
6) podložnost
7) bezvlast
8) otpornost -> sekunarni
Zbog čega su osnovni pravni položaji osnovni?
ne može ih se raščlaniti, može kombinirati
U koje razreda možemo podijeliti osnovne položaje?
1) primarni - opće norme o ponašanju
2) sekundarni - norme o proizvodnji prava
Osnovni položaji ustanovljeni normama o ponašanju
1) obveza - zapovjedna norma
2) zahtjev - dopuštanje
3) sloboda - dopuštajućom normom ili normom neobvezivanja se dopušta ponašati na određeni način ili nijednom zapovjednom ne nameće
4) ne-zahtjev - normom se uskraćuje ili oduzima zahjetv ili mu se nijednom normom ne dodjeljuje zahtjev
Koji primarni položaji su lišeni pojmovne autonomije?
sloboda i ne-zahtjev
Postoje li obveze i zahtjevi, vlast i podložnost po prirodi?
ne, stvorilo ih je pravo
Po čemu se razlikuju obveza i zahtjev?
Zahtjev je odnosni pojam - označava se odnos između 2 različita subjekta
Osnovni položaji ustanovljeni normama o proizvodnji prava
1) vlast - ovlašten stvarati, za sebe i druge, nove obveze i zahtjeve (kao i lišavati)
2) podložnost - durgi subjekt može izmijeniti primarni pravni položaj
3) bezvlast - postojanje normi koje subjekta lišava ranije dodijeljene vlasti i vv
4) otpornost - nepostojanje podložnosti
Koji sekundarni položaji su lišeni pojmovne autonomije
bezvlast i otpornost
Jesu li vlast i podložnost odnosni pojmovi?
Da, odnos osobe kojemu je dodijeljena vlast / nametnuta podložnost
Što je pravni odnos?
Odnos između 2 subjekta koji je uspostavljen pravnim normama.
2 osnovna tipa pravnog odnosa?
1) ustanovljen općim normama o ponašanju (obveznopravni odnos)
2) ustanovljen normama o proizvodnji prava (odnos vlasti)
Konteksti subjektivnog prava
1) pravo ponašati se na određeni način
2) pravo postići da se drugi ponaša na određeni načinn
3) pravo stvarati, mijenjati, utrnjivati obveze i prava
4) predmet nije ponašanje nego naizgled stvar
Kako dijelimo iskaze propisujućeg diskursa kojim se nešto zahtijeva (politički program)
a) de sententia ferenda - odno se na neko pozitivno pravo čijem se sadržaju prigovara
b) de lege ferenda - odnosi se na neko moralno, nepozitivno pravo čije se pozitivacija zahtjeva
Koje su 3 višeznačnosti pravnog iskaza (subj)?
a) pripisivanje (normativni dokument)
b) zahtijevanje (pol. program)
c) opisivanje (udžbenik)
Koja su mišljenja o istinitosti pravnog iskaza opisivanja?
a) subjektivno pravo je postojeće ako postoji norma, izričitia ili implicitna, kojom ga se dodjeljuje
b) moraju postojati i mehnizmi zaštite i osiguranja
Kako se izraz subjektivno pravo može upotrijebiti kada za predmet ima ponašanje svog nositelja?
a) za označavanje subjektivnog položaja slobode (dopuštenje / ne-obveza)
- jednako kao i prije ili je dopušteno normom ili ne postoji zapovjedna norma - dopuštenje ili propuštanje
b) za označavanje otpornost (ne postojanje podložnosti)
Na što se misli kad se govori o subjektivnom pravu koje za predmet ima neku stvar=
misli se na stvarna prava
vlasništvo kao skup mnoštva subjektivnih pravnih položaja vlasnika
Na što mislimo kad kažemo da subjekt “ima pravo”
da taj njegov zaštićeni subjektivni položaj proizlazi iz spoja bilo kojeg od subjektivnih položaja i metaprava obratiti se sudskom organu radi zaštite tog subjektivnog položaja
Izvori prava
a) ustav
b) zakon
c) ugovor
Kako se dijele temeljna / ustavna prema
1) prema sadržaju - prava na slobodu i socijalna
2) prema nositeljima - ljudska i građanska (svi vs građani)
Socijalna prava
zahtjev kojem odgovara obveza država (ostvarivanje materijalnih radnji, donošenje upravnih akata…)
Bitno oko obveze usvajanja zakona
Ne postoji sankcija, eventualno ustavni sud koji ne može poništiti nepostojeći zakon ili nepostojanje zakona
Na koja 2 položaja se u upravnom pravu odnosi legitimni interes
a) od slučaja do slučaja zaštićen interes / očekujući interes - pravo na legitimnost upravnog akta
b) oslabljeno pravo / suprotstavljeni interes -
Od slučaja do slučaja zaštićeni interes je složen pravni položaj koji uključuje:
a) zahtjev za zakonitost upravnog akta
i 2 metazahtjeva
b) zahtjev za poništenjem nezakonitog upravnog akta
c) zahtjev za naknadu štete prouzročen nezakonitim upravnim aktom
Što uključuje složeni pravni položaj oslabljenog prava
a) otpronost prema nezakonitim upravim aktima
b) zahtjev za poništenje
c) zahtjev za naknadu štete
Što se naziva pravom
poseban skup pravila ili normi kojima se uređuje
a) suzbijanje ponašanja ocijenjenih društveno opasnima
b) raspodjela dobara i usluga pojedincima i skupinama
c) ustanovljivanje i dodjeljivanje javnih vlasti
- objektivno pravo
Što se naziva subjektivnim pravo
- pravo shvaćeno kao svojstvo neke osobe, umjetna kakvoća propisana od pravne norme
Što može označavati moral
a) pozitivni ili društveni moral - skup vrijednosti, shvaćanja dobrog u nekom društvenom okruženju
b) poseban idealni ili kritički moral - poduprt nekom moralnom doktrinom
2 razlikovna obilježja morala i prava
a) uređuju uporabu sile
b) jednostavnija struktura - uređuju vlastito stvaranje i primjenu
Što je pojmovni odnos?
svaki odnos između pojmova takav da se jednog od njih ne može definirati bez upućivanja na drugi
Kada je odnosi nužni, a koji kontigentni
a) nužan kada ne može ne postojati - pojmovni
b) kontingentan kada može postojati ili ne postojima - činjenični
Šta mislimo kad kažemo da je norma kao propis?
da je norma propis kao značenje (a ne akt, iskaz)
Kada je norma opći propis?
antecedent nije konkretno činjenično stanje
Kako je norma apstraktni propis?
2 pojma apstraktnosti
= opći
= nije unatražnodjelovajući
Utemeljujuća norma je
norma u općenitom smislu ili neki njen dio
- ne mogu se povezati sa standardnim oblikom pogodbenog izraza (def, uki, tum)
- u konsekventu nemaju deontičke izraze
Metanorma za predmet ima
1) druge norme
2) druge odredbe
a nekad i
3) normativne akte
Subjektivno pravo koje za predmet ima ponašanje nekog drugog subjekta
odnos zahtjev (od npr vjerovnika) - obveza (od dužnika)
U kojem su smislu ustavno pravo jednakosti, pravo na tužbu i vlast prava drugog stupnja?
jer su im za predmet drugo pravo
Koje norme ne mogu biti pogodbene strukture?
ukidajuće norme, norme o autentičnom
tumačenju, definicijske norme
