IV. Arhitektura pravnog poretka Flashcards
Kako se može promatrati pravni poredak
1) kao pravo = skup normi
2) ukupnost institucija (identifikacija institucije ide iz utemeljujučih normi kojima se ta vrijednost pripisuje)
Što su norme, a što odredbe
značenje / jezični iskaz
Kako se može shvatiti pravni poredak kao skup normi
1) skup odredbi
2) skup normi u pravom smislu - istinito jer skup odredbi može imati više tumačenja bez promjene izvora, postuje i neizražene norme (izvedene)
Čega su plod norme u pravom smislu?
1) zakonodavstva
2) tumačenja
3) pravnog kontruiranja (razvijanja neizraženih normi)
Kada se krivo govori o pravu kao sustavu
kad se smatra da je pravo uređeni skup normi, tj. logički dosljedan, vrijednosno povezana (samo jedno načelo lol) potpuna cjelina - pravni sustav je samo plod usustavljajućeg rada pravnika
Koja 2 teoretičara imaju kakva mišljenja o hijerarhijskim odnosima prava
Kelsen - postoji hijerahija između normi i proizvodnji prava i s njima u skladu proizvedenih normi - 2 logičke razine - upitno, predmet nisu norme nego akt proizvođenja normi (nije kao ukidajuća i ukinuta)
Merkl - jedna od njih drugoj ne može proturječiti, ograničiti dosef ili ukinuti (kruti ustav)
4 vrste hijerarhijskih veza
a) strukturne ili formalne
b) materijalne ili supstancijalne
c) logičke ili jezične
d) vrijednosne
Strukturna ili formalna hijerarhijska veza
- odnose se na dinamičku strukturu pravnog poretka - odnos između normi o proizvodnji prava i normi čija je proizvodnja njima uređena
- hijerarhija postoji na temelju sadržaja N1, ali ne utječe na sadržaj niže norme
Materijalna ili supstancijalna hijerarhija
- ona koja se odnosi na sadržaj norme - neka 3. norme određuje da je jedna od prvih dviju nevaljana ako je u sukobu s drugom
- utječe na sadržaj niže norme
Logička ili jezična hijerarhija
- jedna norma se metajezično odnosi na drugu - jednom se navodi druga - norme o ukidanju, tumačenju, upućivanju
Vrijednosna hijerarhija
- tumači jednoj pridaju višu vrijednost od druge
a) ako su spojive - jedna će biti temelj, a druga konkretizacija
- podređena odredba će biti oblikovana prikladnim tehnikama kako bi bila što prilagođenija nadređenoj
b) ako su u sukobi - odluka o neprimjeni
- nedvojbeno nevaljana
Kada je norma nevaljana
kada nije proizvedena u skladu s normama koje su joj formalno nadređene ili suprotna normama koje su joj materijalno nadređene
Kada treba uporabljivati izraz metanorme
ne norme o proizvodnji prava, nego isključivo za norme kojima se navode druge norme (odredbe)
U kojem smislu mislimo da je ustav najviši izvor prava:
1) (prvi) ustav - ne postoje njemu nadređene norme nit s formalnog nit s materijalnog gledišta (ne može se reći da je valjan ili nevaljan)
2) njime se uređuje proizvodnja svih ostalih izvora pravnog poretka - strukturno nadređen
3) materijalno nadređen, nitko mu ne može proturječiti, kruti ustavi
Valjanom se naziva svaka norma,..
odredba ili normativni izvor koja je stvorena pridržavanjem svih formalnih i supstancijalnih normi kojima se uređuje njihovo stvaranje i ograničava moguć sadržaj
Označava li valjanost pripadanje norme pravnom poretku?
Ne, označava dvostruki odnos neke norme, odredbe ili izvora s drugim normama tj. strukturno ili materijalno nadređenima. Valjanost je odnosni pojam. (pravno) Postojanje označava odnos pripadanja.
U koja se 2 glavna smisla upotrebljuje izraz sposobnost djelovanja?
a) sposobnost proizvođenja pravnih učinaka (nametanja sankcija, gubitak prava…)
b) primjenjivost - djelovna norma je ona koja se može ili mora primijeniti
c) sociološka - djeluje u društvu
Mora li norma biti valjana kako bi djelovala?
Ne, primjer ustava, zakona koji su contra legem, zakona u dobi vacatia
Što označava sposobnost djelovanja normi u vremenu?
1) dobivanje i gubljenje primjenjivosti
2) ns koja činjenična stanja ili sporove može biti primijenjena
Razlika u korištenju ukidanja i poništenja?
HRV: ukidanje se uporabljuje i za radnju US (ne samo za političke odluke zakonodavca), poništenje se koristi za podzakonske općenormativne pravne akte
Razlika u ukinutim i poništenim normama?
Ukinute nemaju unatražno djelovanje, osim ako zakonodavac nije izričito odredio.
Dobivanje i gubljenje primjenjivosti
a) kad stupa na snagu - primjenjivost
- najranije 8.dan osim ako nije zakonom drugačije izraženo
b) kad gubi primjenjivost
I) poništenje (i kod nas ukidanje zakona preko US)
- ukidanje zakona djeluje unatražno, osim ako nema punomoćnosti (osim osoba koje su podnijele zahtjev US i nekih kaznenih djela)
- kada se poništi neki propis omogućuje se zahtjev izmjene tog pravomoćnog akta
II) ukidanje
- putem narodnog referenduma
- donošenjem ukidajuće zakonske norme - izravno ili prešutno (lex posterior)
- ne djeluje unatražno, osim ako izrazito piše
Mogu li se zakoni i uredbe i drugi propisi primijeniti na činjenična stanja nastala prije stupanja na snagu?
Zakoni, u pravilu, ne, ostalo nikada.
Zašto načelo zabrane unatražnog djelovanja djeluje bezuvjetno i u odnosu na uredbe i zakone?
- jer to piše u ustavu, osim iz posebno opravdanih razloga
Koje se norme se nazivaju pogrešnima?
Svaka norma, odredba ili izvor koja nije u skladu s formalno nadređenih ili materijalno nadređenim normama. Može biti uzrok nevaljanosti.
Koje su 2 vrste razlikovanja nevaljanosti?
a) formalna i materijalna
b) izvorna i naknadna (naknadna samo materijalna)
Koje su norme nepostojeće?
- ne odg čak ni minimalnim zahtjevima za priznavanje nje kao pripadajuće pravnom poretku - nije strogo definirano između nevaljanosti
Pripada li formativna valjanost kao svojstvo normama?
Ne već normativnim aktima, tj. jezičnom ponašanju koje se sastoji u stvaranju odredbi