IV. Arhitektura pravnog poretka Flashcards
Kako se može promatrati pravni poredak
1) kao pravo = skup normi
2) ukupnost institucija (identifikacija institucije ide iz utemeljujučih normi kojima se ta vrijednost pripisuje)
Što su norme, a što odredbe
značenje / jezični iskaz
Kako se može shvatiti pravni poredak kao skup normi
1) skup odredbi
2) skup normi u pravom smislu - istinito jer skup odredbi može imati više tumačenja bez promjene izvora, postuje i neizražene norme (izvedene)
Čega su plod norme u pravom smislu?
1) zakonodavstva
2) tumačenja
3) pravnog kontruiranja (razvijanja neizraženih normi)
Kada se krivo govori o pravu kao sustavu
kad se smatra da je pravo uređeni skup normi, tj. logički dosljedan, vrijednosno povezana (samo jedno načelo lol) potpuna cjelina - pravni sustav je samo plod usustavljajućeg rada pravnika
Koja 2 teoretičara imaju kakva mišljenja o hijerarhijskim odnosima prava
Kelsen - postoji hijerahija između normi i proizvodnji prava i s njima u skladu proizvedenih normi - 2 logičke razine - upitno, predmet nisu norme nego akt proizvođenja normi (nije kao ukidajuća i ukinuta)
Merkl - jedna od njih drugoj ne može proturječiti, ograničiti dosef ili ukinuti (kruti ustav)
4 vrste hijerarhijskih veza
a) strukturne ili formalne
b) materijalne ili supstancijalne
c) logičke ili jezične
d) vrijednosne
Strukturna ili formalna hijerarhijska veza
- odnose se na dinamičku strukturu pravnog poretka - odnos između normi o proizvodnji prava i normi čija je proizvodnja njima uređena
- hijerarhija postoji na temelju sadržaja N1, ali ne utječe na sadržaj niže norme
Materijalna ili supstancijalna hijerarhija
- ona koja se odnosi na sadržaj norme - neka 3. norme određuje da je jedna od prvih dviju nevaljana ako je u sukobu s drugom
- utječe na sadržaj niže norme
Logička ili jezična hijerarhija
- jedna norma se metajezično odnosi na drugu - jednom se navodi druga - norme o ukidanju, tumačenju, upućivanju
Vrijednosna hijerarhija
- tumači jednoj pridaju višu vrijednost od druge
a) ako su spojive - jedna će biti temelj, a druga konkretizacija
- podređena odredba će biti oblikovana prikladnim tehnikama kako bi bila što prilagođenija nadređenoj
b) ako su u sukobi - odluka o neprimjeni
- nedvojbeno nevaljana
Kada je norma nevaljana
kada nije proizvedena u skladu s normama koje su joj formalno nadređene ili suprotna normama koje su joj materijalno nadređene
Kada treba uporabljivati izraz metanorme
ne norme o proizvodnji prava, nego isključivo za norme kojima se navode druge norme (odredbe)
U kojem smislu mislimo da je ustav najviši izvor prava:
1) (prvi) ustav - ne postoje njemu nadređene norme nit s formalnog nit s materijalnog gledišta (ne može se reći da je valjan ili nevaljan)
2) njime se uređuje proizvodnja svih ostalih izvora pravnog poretka - strukturno nadređen
3) materijalno nadređen, nitko mu ne može proturječiti, kruti ustavi
Valjanom se naziva svaka norma,..
odredba ili normativni izvor koja je stvorena pridržavanjem svih formalnih i supstancijalnih normi kojima se uređuje njihovo stvaranje i ograničava moguć sadržaj
Označava li valjanost pripadanje norme pravnom poretku?
Ne, označava dvostruki odnos neke norme, odredbe ili izvora s drugim normama tj. strukturno ili materijalno nadređenima. Valjanost je odnosni pojam. (pravno) Postojanje označava odnos pripadanja.
U koja se 2 glavna smisla upotrebljuje izraz sposobnost djelovanja?
a) sposobnost proizvođenja pravnih učinaka (nametanja sankcija, gubitak prava…)
b) primjenjivost - djelovna norma je ona koja se može ili mora primijeniti
c) sociološka - djeluje u društvu
Mora li norma biti valjana kako bi djelovala?
Ne, primjer ustava, zakona koji su contra legem, zakona u dobi vacatia
Što označava sposobnost djelovanja normi u vremenu?
1) dobivanje i gubljenje primjenjivosti
2) ns koja činjenična stanja ili sporove može biti primijenjena
Razlika u korištenju ukidanja i poništenja?
HRV: ukidanje se uporabljuje i za radnju US (ne samo za političke odluke zakonodavca), poništenje se koristi za podzakonske općenormativne pravne akte
Razlika u ukinutim i poništenim normama?
Ukinute nemaju unatražno djelovanje, osim ako zakonodavac nije izričito odredio.
Dobivanje i gubljenje primjenjivosti
a) kad stupa na snagu - primjenjivost
- najranije 8.dan osim ako nije zakonom drugačije izraženo
b) kad gubi primjenjivost
I) poništenje (i kod nas ukidanje zakona preko US)
- ukidanje zakona djeluje unatražno, osim ako nema punomoćnosti (osim osoba koje su podnijele zahtjev US i nekih kaznenih djela)
- kada se poništi neki propis omogućuje se zahtjev izmjene tog pravomoćnog akta
II) ukidanje
- putem narodnog referenduma
- donošenjem ukidajuće zakonske norme - izravno ili prešutno (lex posterior)
- ne djeluje unatražno, osim ako izrazito piše
Mogu li se zakoni i uredbe i drugi propisi primijeniti na činjenična stanja nastala prije stupanja na snagu?
Zakoni, u pravilu, ne, ostalo nikada.
Zašto načelo zabrane unatražnog djelovanja djeluje bezuvjetno i u odnosu na uredbe i zakone?
- jer to piše u ustavu, osim iz posebno opravdanih razloga
Koje se norme se nazivaju pogrešnima?
Svaka norma, odredba ili izvor koja nije u skladu s formalno nadređenih ili materijalno nadređenim normama. Može biti uzrok nevaljanosti.
Koje su 2 vrste razlikovanja nevaljanosti?
a) formalna i materijalna
b) izvorna i naknadna (naknadna samo materijalna)
Koje su norme nepostojeće?
- ne odg čak ni minimalnim zahtjevima za priznavanje nje kao pripadajuće pravnom poretku - nije strogo definirano između nevaljanosti
Pripada li formativna valjanost kao svojstvo normama?
Ne već normativnim aktima, tj. jezičnom ponašanju koje se sastoji u stvaranju odredbi
Pripada li materijalna valjanost samo normama?
Ne jer nekad i cijela odredba može biti proglašena nevaljanom, ne samo njena norma.
Sastavni dijelovi pravnog poretka:
I. izvorne (ustav) i izvedene
- formulirane i neizražene
- valjane i nevaljane
- pravila i načela
Izvorne norme su one
čija pripadnost pravnom poretku ne ovisi o prethodnom postojanju drugih normi (norme prvog ustava)
Izvedene norme su one norme
čije postojanje dinamički ili statični počiva na prethodnom postojanju drugih normi bez obzira jel to zato što ih je donio subjekt kojemu je normom dana normativna vlast ili jer su logička posljedička već postojećih normi
Tri tipa neizraženih normi nastale:
a) putem deduktivnih rasuđivanja isključivo izraženih normi
b) putem rasuđivanja među čijim premisama su iskazi koji nisu izražene norme nego dogmatske teze oblikovane neovisno o tumačenju nekog normativnog iskaza
c) one koje se izvode prema nededuktvinim, logički nevaljanim rasuđivanjima (entimema, o ratio legis, analogija, a contrario)
Što su načela?
Temeljne orme koje daju temelj ili opravdanje drugima, a same su toga lišene jer im nije potreban.
Načelima još zovemo norme s otvorenim činjeničnim stanjem, otklonjive (podložne iznimkama) i općenite norme - zahtijevaju dodatne kojima ih se konkretizira
Za što se kaže da je pravni poredak strukturirani skup normi:
njegove norme su međusobno povezane.
Kad kažemo da jedna norma daje temelj drugoj?
a) kod dinamike - izražene ili formulirane
b) statike - neizražene
Koje su norme koje imaju samo statički temelj?
Očito neizražene
Što je, po Kelsenu, na vrhu pravnog poretka?
Temeljna pretpostavljena norma, bzvz, dajmo to prvom ustavu
Na čemu se temelji identitet pravnog poretka (s dinamičkog gledišta)
Na identitetu njegova (prvog ustava) - daju dinamički temelj valjanosti svim ostalim normama
Ponavljanje, 2 gledišta promjene ustava:
a) formalističko
b) supstancijalističko
Koji pravni poredak je jednostavan?
Onaj koji je obilježen jednim tijelom normativne vlasti (vladar) i jednim normativnim izvorom (zakon)
Koji pravni poredak je razmjerno složen?
Više hijerarhijski poredanih normativnih tijela od kojim svatko ima vlast donositi jednako rangirane izvore različite vrste
Koji pravni poredak je vrlo složen
a) ima više hijerarhiziranih tijela normativne vlasti (i više na svakom stupnju)
b) svatko ima isključivu nadležnosti donositi norme u različitim materijama i područjima
Drugi naziv za statičko i dinamičko gledište
sinkronijsko i dijakronsko
Razlila između sinkonijskog i dijakronijskog gledišta pravnog poretka
a) sinkronijsko - skup normi u određenom trenutku, ignorirajući promjene
b) dijakronijski - skup normi
Koji pravni poredak je posve dinamičan
onaj kojemu su kriteriji postojanja i valjanosti isključivo formalni
Što je centralizirani, a što decentralizirani pravni poredak
a) centaliziran - ustanovljava specijalizirane organe (zis) za proizvodnju i primjenu vlastitih normi - država
b) decentraliziran (među) koji proizvodnju i primjenu vlastitih normi u cijelosti povjerava adresatima
Koja su 2 moguća odnosa između 2 pravna poretka
a) nadređenosti - vrhovna norma jednog je norma koja pripada drugom
b) neovisnosti, nemaju veze jedan s drugim
Što je, prema Kelsenu, svaki centralizirani pravni poredak?
Država.
Po općem jeziku ne poistovjećuje se doslovne s PP nego
a) sa skupom državnih centralnih organa, nadležnih stvarati i primijenjvati pravo
b) s potpadajućom političkom zajednicom
Sukob, suprotnost, nespojivost normi naziva se
antinomija
Kako se naziva skup normi bez antinomija
dosljednim
2 temeljne vrste antinomija
a) nužne ili in abstracto
b) kontigentne ili in cocreto
Kad postoji in abstracto anitnoija
2 norme - 2 nespojive pravne posljedice - apstraktno činjenično stanje koje se međusobno djelomično ili potpuno pojmovno preklapaju
Kad postoji antinomija in concreto
kada se, tijekom primjene, zamijeti da se 2 normama nespojive pravne posljedice povezuju s istim konkretnim činjeničnim stanjem (to stanje onda mora pripadati 2 razreda pojmovno neovisnih činjeničnih stanja)
Podjela antinomija po činjeničnim razredima
a) potpune antinomije
b) djelomične
- jednostrano - razred činjeničnih stanja uređen jednom normom u cijelosti sadržan u razredu činjeničnih stanja uređenih 2. normom (ali to nije cijelo činjenično stanje)
- dvostrano djelomična - neka s nekima
Prilagođujuće tumačenje
- odaberemo ono koje nije u antinomiji
Ukratko o tumačenju i antinomijama
- može izabrati tumačenje kojim nastaje ili ne nastaje antinomija
- može se pojaviti samo nakon izvršenog tumačenja
- ne riješava se tumačenjem, samo nastaje
4 različite okolnosti u kojima se antinomija može pojaviti:
a) 2 različita izvora, isti razred izvor (2 zakona)
- lex posterior derogat legi priori
b) različiti izvori prava
c) državna norma i norma EU
d) antinomije između ustavnih načela - ponediranje
Antinomije između normi koje potječu iz različitih vrsta izvora prava:
1) izvori su u hijerarhijskom odnosu - lex superior derogat legi inferiori
2) izvori hijerarhijski jednaki, ali imaju različiti dosege, a jedan zadire u drugu (regionalnim zakonom nastoji urediti materija ustavom rezervirana za državni zakon) - nadležni izvor
3) isti rang u hijerarhiji, djelomično različiti dosezi nadležnosti, svaki određuje u svojem dosegu (lex posterior)
Antinomije između državne norme i norme EU
a) norme Unije i zakonskog ranga - pobjeđuje EU, ova je umrtvljena
b) Ustav i norme Unije
- iznad, nema razlike između običnih i vrhovnih ustavninh normi
Što je vrijednosna, a što pomična hijerarhija?
- vrijednosna: uspostavlja tumač putem svog poredbenog vrijednosnog suda - jednoj pridodati veću vrijednost
- pomična - vrijedi za konkretan slučaj
Inačice kriterija specijalnosti:
- norme iste hijerahije jednostrano djelomičnog tipa
(droga osim marihuane) - dvostrano djelomično - mora se napraviti vrijednosna hijerarhija
- norme nisu ukinute već im se smanjuje doseg
4 vremenske dimenzije normi
a) pravno postojanje
b) valjanost
c) primjenjivost od sudskih i upravnih organa
d) sposobnost djelovanja
Kada počinje vrijeme pripadanja neke norme
u trenutku stjecanja pravnog postojanja (ne činjeničnog)
Kad počinje vrijeme primjenjivosti
u trenutku u kojem u odnosu na sudske i upravne organe nastane obveza primjeniti dotičnu normu
Što određuje vrijeme primjenjivosti?
metanorme
a) metanorme koje se odnose na vrijeme svih normi koji proizlaze iz određene vrste prava
b) vremenski određuje primjenjivost nekog određenog normativnog teksta ili pak pojedinih normi
Što je doseg sposobnosti djelovanja
skup činječnih stanja u nazočnosti kojih se proizvode pravni učinci
Što je vrijeme sposobnosti djelovanja:
vremenski luk u kojemu treba nastupiti predviđeno činjenično stanje kako bi uslijedile pravne posljedice
Koja je produljenodjelujuća norma
Ona kojom se pravne posljedice se povezuju s činjenicama koje su nastupile prije njezina ukidanja (npr. ako je netko nešt ukrao dok je bilo na snazi i ukine se, i dalje će se gledati po njoj)
Što su prijelazne norme
a) u funkcionalnom smislu - norme koje su ustanovljenje s ciljem uređivanja prijelaza s jednog pravnog uređenja na drugo
b) u strukturno - norme koje imaju vremenski ograničenu sposobnost djelovanja
Vrste retroaktivnih normi
a) u slabom smislu - norma kojom se određuje rješenje sporova nastalih prije njezina stupanja na snagu, a koji nisu još riješeni
b) u jakom smislu - kojom se mogu obarati već pravomoćne sudske odluke
