u kulturi i sportu - prvi kolokvij Flashcards
što robert L. simon kaže o opčijenosti sportom
radi se o neozbiljnoj aktivnosti koja odmiče fokus s ozbiljnijih stvari
to je sve samo igra i nikoga u budućnosti neće biti briga za pobjede ili poraze
naglašava kako se kritika može primijeniti na svaki oblik zabave i neke forme umjetnosti
razine s kojih se sport može sagledati
povijest, filozofija, sociologija sporta i sportski menadžment
sportovi grčke i rimske kulture
trkačke igre
bacanje koplja, diska, kamena
skokovi u vis i dalj
borbe šakama
hrvanje
konjički sportovi
tri komponente koje oblikuju odnos između sporta i televizije
globalizacija
komodifikacija - pretvaranje dobara u uslugu na tržištu
modifikacija - prilagodba sporta potrebama medijskih kuća nego publici na događanju
karakteristike sportskog novinarstva
izvještavanje (najave, komentiranje)
profili (priče i portreti sportaša, analiza sezone)
negativnosti (podmićivanje sudaca, doping, navijački neredi)
kako Vasilj (2014: 23) definira sportsko novinarstvo?
posebna vrsta novinarstva koja najavljuje, prenosi, komentira i analizira sportske događaje i teme povezane s njima; neizostavni dio su sudionici, informacije, mediji, novinari i recipijenti
što sportskog novinara čini profesionalnijim?
poznavanje osnovnih retoričkih prvila, tehnika pisanja i spec tehničkih vještina,
opća naobrazba
razvijanje osobnosti i stila rada
informacijska kompetencija
poželjno ranije bavljenje sportom
kakav treba biti novinarski stil u izvještavanju o sportu
jednostavan; kratke rečenice
ne korištenje eufemizama i klišeja
izbjegavanje humora
držanje relevantnih činjenica bez ulaženja u neugodne detalje (izbjegavanje senzocionalizma!!!)
standardni jezik (ne koristiti akronime bez objašnjavanja na što se odnose, bez žargonizma)
četiri temeljna područja - klasična struktura izvješća
lead - prvi dio teksta, najvažnije informacije (rezultat)
dio s dodatnim informacijama - informacije u skraćenom obliku (posjećenost, atmosfera)
citati - izjave sportaša i trenera
pozadina - ističe se važnost susreta (često na velikim natjecanjima)
dva različita europska stila izvještavanja sportskih novinata
kontinentalni - izostanak unošenja emocija u izravne prijenose
mediteranski - emocionalniji pristup sportu; komentatori puno više govore
veza sporta i medija (Nicholson, 2007: 10)
mediji su transformirali sport iz amaterizma u hiper-komercijaliziranu industriju
sport medijima donosi masovne publike i prohode
mediji sportu donose komercijalizaciju i više zarade
tri temeljne komponente sportske industrije
aktivnosti koje uključuju:
sudjelovanje u sportu
posjet sportskim događajima
praćenje sportskih događaja putem medija
koje industrije najviše ulažu u sportska sponzorstva
financijski sektor
(zatim tehnološka pa automobilistička)
zašto je sport postao veliki biznis prema Bock i Bosshart (2003)
profesionalni sportaši prolaze sve intenzivne treninge i koriste se sve sofisticiranijim sportskim spravama => sport na elitnim razinama postaje sve skuplji
sportaši zahtijevaju visoke plaće i nagrade -> sponzori to omogućuju da budu atraktivni (zbog natjecatelja koje privlače tim nagradama) -> ne omogućava se kroz cijene ulaznica koliko kroz sponzore
što najbolje oslikava porast cijene otkupa televizijskih prava
komercijalna veze medija, sporta i oglašivača
s čim je u korelacij atraktivnost za kupovinu prava na prijenos događaja
s publikom do koje je moguće doprijeti
kako AMA definira marketing
proces planiranja i provođenje stvaranja: ideja, proizvoda i usluga
obrađivanja njihovih cijena, promocije i distrinucije kako bi se obavila RAZMJENA koja zadovoljava ciljeve pojedinca i organizaicije
kako bi bila usmjerena razmjena dobara u kontekstu sporta
na zadovoljavanje potreba potrošača i konzumenata sporta
tko su konzumenti sporta
osobe koje se bave ili natječu u sportu
gledatelji/ slušatelji sportskih programa
osobe koje kupuju robu, odjeću, obuću i promotivne materijale kluba (merch)
kolekcionari
četiri glavne kategorije postavljanja marketinških ciljeva (4P)
participation (sudjelovanje) - cilj: povećanje broja članova kluba
performance (učinak) - cilj: povećanja tržišnog udjela
promotion (promocija) - cilj: usmjerenje na neku određenu publiku, poboljšanje javnog imidža
profit (zarada) - cilj: povećanje prodaje, prokupljanje (novih) sponzora
benefiti sponzorstva
vjerodostojnost
oponašanje
prenošenje imidža
vezanje
osnovni kriteriji da se nešto može zvati organizacijom
članstvo
pravila
svrha
hijerarhija sportskih saveza
međunarodni
kontinentalni
nacionalni
lokalni
sportski klub
sportaš
dva dopinosa sportskih fanova i publike općem komunikacijskom procesu
postojanje sportskog jezika i postojanje sporta u svakodnevnom komunikacijskom procesu (sport je postao tema svakodnevnih razgovora)
temeljni element odnosnog marketinga
lojalnost brendu
razine u kontekstu odnosa s medijima u sportu prema Nicholsonu
komunikacijska (objeave, priprema materijala za medije)
interakcijska (konferencije i intervjui)
karakteristike kriza
neočekivanost
izazivanje poremećaja
izazivanje negativnog publiciteta
kategorije rizika krize u sportu (dimenzije)
poslovna: pogrešna poslovna strategija, pad industrije, prespora inovacija
financijska: rizik likvidnosti, kreditni rizik, loše korištenje financijskih resursa
kategorija usklađenosti: porezne kazne i kršenje pravilnika
prvi sportski magazin
The sporting magazine
(kraj 18. st)
prve novine sa sportskom rubrikom
Morning Herald (početak 19. st)
pionir u sportskom izvještavanju
Joseph Pulitzer
što povezujemo s pojmom kulture?
umjetnost
znanost o umjetnosti
muzeologija
arhitektura
teatrologija
etnologija
bibliotekarstvo
muzikologija
vrste kulture
visoka
pučka
masovna
popularna
supkultura
što je kulturna baština
kulturna dobra materijalne ili nematerijalne baštine čovječanstva naslijeđenja iz prošlosti te prirodna dobra
kulturne djelatnosti
arhivska
muzejska
knjižnična
nakladnička i knjižarska
audioviuzalna
javne potrebe u kulturi
kulturne djelatnosti
kulturno-umjetničko stvaralaštvo
djelatnost zaštite, očuvanja i održivog upravljanja kulturnom baštinom
transverzalna područja
kulturne ustanove u užem smislu
institucije i tvrtke koje se bave produkcijom i difuzijom na području umjetnosti i kulture
scenske i vizualne umjetnosti, bibliotekarstvo, kulturna baština
kulturne ustanove u širem smislu
kreativna industrija i mediji
hrvatske novine i listovi iz povijesti o kulturi
Danica horvatska, slavonska i dalmatinska
Kola
Zora dalmatinska
Vijenac
Telegram
Hrvatski književni list
novi radijski formati
radijske drame
audio knjige
glazbene emisije
najnovije: podcasti
početak radiodrame na Radiu Zagreb
Vatra
1927. Ivo Šerpel
zastupljenost glazbenog i glazbeno govornog dijela u glazbenom programu HRTa
60% na prvom a 80% na trećem
vrste kulturnih manifestacija
festivali
izložbe
predstave
koncerti
povorke i karnevali
utjecan kulturnih manifestacija na društvo
promoviraju kulturno nasljeđe
prilika za obrazovanjem
mogu ostvariti prihode i pridonose turizmu
podižu svijest o kulturnoj raznolikosti
kako Adorno i Horkheimer definiraju kulturnu industriju
kao pojavu standardizacije svih oblika proizvodnje pa tako i standardizacije područja kulture
što Hesmonhalgh (2002) podrazumijeva po ključnim kulturnim industrijama
reklama i marketing
radijska i televizijska industrija
internet i glazbena industrija
bilo kakvo izdavalaštvo
videoindustrija
kompjuterske igre
dvije vrste projekata u kulturi
osnovni i kompleksni oblici
osnovni oblici projekata u kulturi
izložba
koncert
predstava
tribina
priredba
tečajevi
projekcije
kompleksni oblici projekata u kulturi
manifestacije
obilježavanja
akcije
radionice
animacijske forme
zašto su kulturne industrije važne, Hesmonhalgh (2002)
stvaraju i cirkuliraju sadržaje
upravljaju kreativnošću
agensi ekonomske, društvene i kulturne promjene
cilj marketinga u kulturi
navesti određen broj ljudi da uspostavi odgovarajući oblik povezanosti s umjetnikom, a da pritom ostvari najbolji financijski rezultat
kako F.Colbert definira marketing u kulturi
kao vještinu dosezanja dijelova tržišta koji bi bili zainteresirani za proizvod, uz prilagođavanje cijene, distribucije i promocije kako bi proizvod bio u kontaktu s dovoljnim brojem potrošača i kako bi se ostvarili ciljevi organizacije
tri segmenta cilja u umjetnika prema E. C. Hirshmanu
segment tržišta je sam umjetnik - kreativnost okrenuta sebi
segment čine njemu ravni ostali umjetnici i kritičari - kreativnost usmjerena sebi ravnima
segment javnosti - kreatuvnost je okrenuta tržištu
primjer aktivnosti čiji je cilj približavanje kulturnih sadržaja široj populaciji
noć muzeja
europske prijestolnice kulture
kako Ph. Kolter i J. Scheff organiziraju javnosti u kulturi
javnost inputa; dramatičari, skladatelj
interne javnosti; izvođači, osoblje, uprava
posredne javnosti; (oglašivačke) agencije, kritičari
potrošačke javnosti; publika, mediji
ciljne javnosti kulturnih institucija; Hill, O’Sullivan, O’Sullivan (2003)
poduzeća
mediji
poznate osobe
umjetnici
lokalna zajednica
srodne i državne institucije
četiri osnovna instrumenta pri realizaciji promotivnih aktivnosti
odnosi s javnošću - promoviranje projekata i proizvoda
oglašavanje - ostvarivanje komunikacije s ciljnim tržištem
osobna prodaja - prenošenje poruke od jedne do druge osobe izravnim kontaktom
unapređenje prodaje - omogućava da proizvod stalno bude u svijesti potrošača (promotivni i brangind materijali)
drip-drip-drip tehnika
načelo stalne porizvodnje informacija i priča
omogućava maksimalizaciju medijske pozornosti prije i poslije npr. prikazivanja filma
French i Runyard (2011), sedam karakteristika za uspjeh odnosa s javnošću
interakcija
istinitost
dosljednost - ime, logotip i slogan
kreativnost
planiranje
usavršavanje
profesionalnost
aktivnosti osj u kulturi
osmišljavanje vlastitih materijala
praćenje medijskih objava
organiziranje manifestacija
održavanje kontakta s važnim pojedincima i institucijama
odrzavanje kontakta s medijima
prikupljanje financijske potpore
upravljanje kriznim situacijama
Law (2002), faktori koji potiču gradove prema razvpju turizma
opadanje proizvodnih aktivnosti
percepcije turizma kao rastuće industrije
očekivanja da će turistički razvoj razultirati regeneracijom i revitalizacijom urbanih središta
što podrazumijeva kulturna baština
djela njegovih umjetnika (arhitekata, kompozitoa, pisaca i folozofa, djela nepoznatih autora) koja su postala glavnim djelom naroda
resursi kulturnog turizma
spomenici
muzeji
rute
zabavni centri
kulturno-povijesni događaji
umjetnički događaji
promotivna eksploatacija kulturne baštine
svi oblici promocije kulture baštine preko publikacija, izložbi, vizualnih medija i virtualnih informatičkih mreža
turistička eksplotacija kulturne baštine
razvijati jasne i prepoznatljice sustave informiranja o kulturnoj baštini na svim mjestima gdje se ponekat donosi konačna odluka o tome hoće li se nešto posjetiti
znanstvena eksplotacija kulturne baštine
poticanje primjerenih tumačenja pojedinih projekata kulturne baštine na kojima bi se prikazači rezultati znanstvenih dokaza
opcije prilikom razvoja kulturnog turizma
izgradnja novih kulturnih atrakcija
kulturna događanja - stvaranje i pridonos stvaranju imidža destinacije
stvaranje tematskih cjelina - grupiranje atrakcija
oblici kulturnog turizma
putovanja seminarskog tipa
festivalski turizam
hobi turizam
geografska putovanja
istraživanje o kazalištu
Zelenika, Grmuša, Jurišić (2018)
primjer: grasko dramsko kazalište Gavella
istraživanje o muzeju
dosje istraživanja (množina) museums worldwide o različitim aspektima djelovanja muzeja na globalnoj razini, kao i trendova u (digitalnoj) komunikaciji muzeja
više od pola mozeja u svijetu je u Europi i Sjevernoj Americi
najposjećeniji muzej na svijetu je Leouvre
