Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

osj > u kulturi i sportu - prvi kolokvij > Flashcards

u kulturi i sportu - prvi kolokvij Flashcards

(70 cards)

Start Studying
1
Q

što robert L. simon kaže o opčijenosti sportom

A

radi se o neozbiljnoj aktivnosti koja odmiče fokus s ozbiljnijih stvari
to je sve samo igra i nikoga u budućnosti neće biti briga za pobjede ili poraze
naglašava kako se kritika može primijeniti na svaki oblik zabave i neke forme umjetnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

razine s kojih se sport može sagledati

A

povijest, filozofija, sociologija sporta i sportski menadžment

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

sportovi grčke i rimske kulture

A

trkačke igre
bacanje koplja, diska, kamena
skokovi u vis i dalj
borbe šakama
hrvanje
konjički sportovi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

tri komponente koje oblikuju odnos između sporta i televizije

A

globalizacija
komodifikacija - pretvaranje dobara u uslugu na tržištu
modifikacija - prilagodba sporta potrebama medijskih kuća nego publici na događanju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

karakteristike sportskog novinarstva

A

izvještavanje (najave, komentiranje)
profili (priče i portreti sportaša, analiza sezone)
negativnosti (podmićivanje sudaca, doping, navijački neredi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

kako Vasilj (2014: 23) definira sportsko novinarstvo?

A

posebna vrsta novinarstva koja najavljuje, prenosi, komentira i analizira sportske događaje i teme povezane s njima; neizostavni dio su sudionici, informacije, mediji, novinari i recipijenti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

što sportskog novinara čini profesionalnijim?

A

poznavanje osnovnih retoričkih prvila, tehnika pisanja i spec tehničkih vještina,
opća naobrazba
razvijanje osobnosti i stila rada
informacijska kompetencija
poželjno ranije bavljenje sportom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

kakav treba biti novinarski stil u izvještavanju o sportu

A

jednostavan; kratke rečenice
ne korištenje eufemizama i klišeja
izbjegavanje humora
držanje relevantnih činjenica bez ulaženja u neugodne detalje (izbjegavanje senzocionalizma!!!)
standardni jezik (ne koristiti akronime bez objašnjavanja na što se odnose, bez žargonizma)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

četiri temeljna područja - klasična struktura izvješća

A

lead - prvi dio teksta, najvažnije informacije (rezultat)
dio s dodatnim informacijama - informacije u skraćenom obliku (posjećenost, atmosfera)
citati - izjave sportaša i trenera
pozadina - ističe se važnost susreta (često na velikim natjecanjima)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

dva različita europska stila izvještavanja sportskih novinata

A

kontinentalni - izostanak unošenja emocija u izravne prijenose
mediteranski - emocionalniji pristup sportu; komentatori puno više govore

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

veza sporta i medija (Nicholson, 2007: 10)

A

mediji su transformirali sport iz amaterizma u hiper-komercijaliziranu industriju
sport medijima donosi masovne publike i prohode
mediji sportu donose komercijalizaciju i više zarade

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

tri temeljne komponente sportske industrije

A

aktivnosti koje uključuju:
sudjelovanje u sportu
posjet sportskim događajima
praćenje sportskih događaja putem medija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

koje industrije najviše ulažu u sportska sponzorstva

A

financijski sektor
(zatim tehnološka pa automobilistička)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

zašto je sport postao veliki biznis prema Bock i Bosshart (2003)

A

profesionalni sportaši prolaze sve intenzivne treninge i koriste se sve sofisticiranijim sportskim spravama => sport na elitnim razinama postaje sve skuplji

sportaši zahtijevaju visoke plaće i nagrade -> sponzori to omogućuju da budu atraktivni (zbog natjecatelja koje privlače tim nagradama) -> ne omogućava se kroz cijene ulaznica koliko kroz sponzore

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

što najbolje oslikava porast cijene otkupa televizijskih prava

A

komercijalna veze medija, sporta i oglašivača

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

s čim je u korelacij atraktivnost za kupovinu prava na prijenos događaja

A

s publikom do koje je moguće doprijeti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

kako AMA definira marketing

A

proces planiranja i provođenje stvaranja: ideja, proizvoda i usluga
obrađivanja njihovih cijena, promocije i distrinucije kako bi se obavila RAZMJENA koja zadovoljava ciljeve pojedinca i organizaicije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

kako bi bila usmjerena razmjena dobara u kontekstu sporta

A

na zadovoljavanje potreba potrošača i konzumenata sporta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

tko su konzumenti sporta

A

osobe koje se bave ili natječu u sportu
gledatelji/ slušatelji sportskih programa
osobe koje kupuju robu, odjeću, obuću i promotivne materijale kluba (merch)
kolekcionari

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

četiri glavne kategorije postavljanja marketinških ciljeva (4P)

A

participation (sudjelovanje) - cilj: povećanje broja članova kluba
performance (učinak) - cilj: povećanja tržišnog udjela
promotion (promocija) - cilj: usmjerenje na neku određenu publiku, poboljšanje javnog imidža
profit (zarada) - cilj: povećanje prodaje, prokupljanje (novih) sponzora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

benefiti sponzorstva

A

vjerodostojnost
oponašanje
prenošenje imidža
vezanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

osnovni kriteriji da se nešto može zvati organizacijom

A

članstvo
pravila
svrha

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

hijerarhija sportskih saveza

A

međunarodni
kontinentalni
nacionalni
lokalni
sportski klub
sportaš

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

dva dopinosa sportskih fanova i publike općem komunikacijskom procesu

A

postojanje sportskog jezika i postojanje sporta u svakodnevnom komunikacijskom procesu (sport je postao tema svakodnevnih razgovora)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
temeljni element odnosnog marketinga
lojalnost brendu
26
razine u kontekstu odnosa s medijima u sportu prema Nicholsonu
komunikacijska (objeave, priprema materijala za medije) interakcijska (konferencije i intervjui)
27
karakteristike kriza
neočekivanost izazivanje poremećaja izazivanje negativnog publiciteta
28
kategorije rizika krize u sportu (dimenzije)
poslovna: pogrešna poslovna strategija, pad industrije, prespora inovacija financijska: rizik likvidnosti, kreditni rizik, loše korištenje financijskih resursa kategorija usklađenosti: porezne kazne i kršenje pravilnika
29
prvi sportski magazin
The sporting magazine (kraj 18. st)
30
prve novine sa sportskom rubrikom
Morning Herald (početak 19. st)
31
pionir u sportskom izvještavanju
Joseph Pulitzer
32
što povezujemo s pojmom kulture?
umjetnost znanost o umjetnosti muzeologija arhitektura teatrologija etnologija bibliotekarstvo muzikologija
33
vrste kulture
visoka pučka masovna popularna supkultura
34
što je kulturna baština
kulturna dobra materijalne ili nematerijalne baštine čovječanstva naslijeđenja iz prošlosti te prirodna dobra
35
kulturne djelatnosti
arhivska muzejska knjižnična nakladnička i knjižarska audioviuzalna
36
javne potrebe u kulturi
kulturne djelatnosti kulturno-umjetničko stvaralaštvo djelatnost zaštite, očuvanja i održivog upravljanja kulturnom baštinom transverzalna područja
37
kulturne ustanove u užem smislu
institucije i tvrtke koje se bave produkcijom i difuzijom na području umjetnosti i kulture scenske i vizualne umjetnosti, bibliotekarstvo, kulturna baština
38
kulturne ustanove u širem smislu
kreativna industrija i mediji
39
hrvatske novine i listovi iz povijesti o kulturi
Danica horvatska, slavonska i dalmatinska Kola Zora dalmatinska Vijenac Telegram Hrvatski književni list
40
novi radijski formati
radijske drame audio knjige glazbene emisije najnovije: podcasti
41
početak radiodrame na Radiu Zagreb
Vatra 1927. Ivo Šerpel
42
zastupljenost glazbenog i glazbeno govornog dijela u glazbenom programu HRTa
60% na prvom a 80% na trećem
43
vrste kulturnih manifestacija
festivali izložbe predstave koncerti povorke i karnevali
44
utjecan kulturnih manifestacija na društvo
promoviraju kulturno nasljeđe prilika za obrazovanjem mogu ostvariti prihode i pridonose turizmu podižu svijest o kulturnoj raznolikosti
45
kako Adorno i Horkheimer definiraju kulturnu industriju
kao pojavu standardizacije svih oblika proizvodnje pa tako i standardizacije područja kulture
46
što Hesmonhalgh (2002) podrazumijeva po ključnim kulturnim industrijama
reklama i marketing radijska i televizijska industrija internet i glazbena industrija bilo kakvo izdavalaštvo videoindustrija kompjuterske igre
47
dvije vrste projekata u kulturi
osnovni i kompleksni oblici
48
osnovni oblici projekata u kulturi
izložba koncert predstava tribina priredba tečajevi projekcije
49
kompleksni oblici projekata u kulturi
manifestacije obilježavanja akcije radionice animacijske forme
50
zašto su kulturne industrije važne, Hesmonhalgh (2002)
stvaraju i cirkuliraju sadržaje upravljaju kreativnošću agensi ekonomske, društvene i kulturne promjene
51
cilj marketinga u kulturi
navesti određen broj ljudi da uspostavi odgovarajući oblik povezanosti s umjetnikom, a da pritom ostvari najbolji financijski rezultat
52
kako F.Colbert definira marketing u kulturi
kao vještinu dosezanja dijelova tržišta koji bi bili zainteresirani za proizvod, uz prilagođavanje cijene, distribucije i promocije kako bi proizvod bio u kontaktu s dovoljnim brojem potrošača i kako bi se ostvarili ciljevi organizacije
53
tri segmenta cilja u umjetnika prema E. C. Hirshmanu
segment tržišta je sam umjetnik - kreativnost okrenuta sebi segment čine njemu ravni ostali umjetnici i kritičari - kreativnost usmjerena sebi ravnima segment javnosti - kreatuvnost je okrenuta tržištu
54
primjer aktivnosti čiji je cilj približavanje kulturnih sadržaja široj populaciji
noć muzeja europske prijestolnice kulture
55
kako Ph. Kolter i J. Scheff organiziraju javnosti u kulturi
javnost inputa; dramatičari, skladatelj interne javnosti; izvođači, osoblje, uprava posredne javnosti; (oglašivačke) agencije, kritičari potrošačke javnosti; publika, mediji
56
ciljne javnosti kulturnih institucija; Hill, O'Sullivan, O'Sullivan (2003)
poduzeća mediji poznate osobe umjetnici lokalna zajednica srodne i državne institucije
57
četiri osnovna instrumenta pri realizaciji promotivnih aktivnosti
odnosi s javnošću - promoviranje projekata i proizvoda oglašavanje - ostvarivanje komunikacije s ciljnim tržištem osobna prodaja - prenošenje poruke od jedne do druge osobe izravnim kontaktom unapređenje prodaje - omogućava da proizvod stalno bude u svijesti potrošača (promotivni i brangind materijali)
58
drip-drip-drip tehnika
načelo stalne porizvodnje informacija i priča omogućava maksimalizaciju medijske pozornosti prije i poslije npr. prikazivanja filma
59
French i Runyard (2011), sedam karakteristika za uspjeh odnosa s javnošću
interakcija istinitost dosljednost - ime, logotip i slogan kreativnost planiranje usavršavanje profesionalnost
60
aktivnosti osj u kulturi
osmišljavanje vlastitih materijala praćenje medijskih objava organiziranje manifestacija održavanje kontakta s važnim pojedincima i institucijama odrzavanje kontakta s medijima prikupljanje financijske potpore upravljanje kriznim situacijama
61
Law (2002), faktori koji potiču gradove prema razvpju turizma
opadanje proizvodnih aktivnosti percepcije turizma kao rastuće industrije očekivanja da će turistički razvoj razultirati regeneracijom i revitalizacijom urbanih središta
62
što podrazumijeva kulturna baština
djela njegovih umjetnika (arhitekata, kompozitoa, pisaca i folozofa, djela nepoznatih autora) koja su postala glavnim djelom naroda
63
resursi kulturnog turizma
spomenici muzeji rute zabavni centri kulturno-povijesni događaji umjetnički događaji
64
promotivna eksploatacija kulturne baštine
svi oblici promocije kulture baštine preko publikacija, izložbi, vizualnih medija i virtualnih informatičkih mreža
65
turistička eksplotacija kulturne baštine
razvijati jasne i prepoznatljice sustave informiranja o kulturnoj baštini na svim mjestima gdje se ponekat donosi konačna odluka o tome hoće li se nešto posjetiti
66
znanstvena eksplotacija kulturne baštine
poticanje primjerenih tumačenja pojedinih projekata kulturne baštine na kojima bi se prikazači rezultati znanstvenih dokaza
67
opcije prilikom razvoja kulturnog turizma
izgradnja novih kulturnih atrakcija kulturna događanja - stvaranje i pridonos stvaranju imidža destinacije stvaranje tematskih cjelina - grupiranje atrakcija
68
oblici kulturnog turizma
putovanja seminarskog tipa festivalski turizam hobi turizam geografska putovanja
69
istraživanje o kazalištu
Zelenika, Grmuša, Jurišić (2018) primjer: grasko dramsko kazalište Gavella
70
istraživanje o muzeju
dosje istraživanja (množina) museums worldwide o različitim aspektima djelovanja muzeja na globalnoj razini, kao i trendova u (digitalnoj) komunikaciji muzeja više od pola mozeja u svijetu je u Europi i Sjevernoj Americi najposjećeniji muzej na svijetu je Leouvre

osj (7 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions