Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

osj > u kulturi i sportu - prvi kolokvij > Flashcards

u kulturi i sportu - prvi kolokvij Flashcards

1
Q

što robert L. simon kaže o opčijenosti sportom

A

radi se o neozbiljnoj aktivnosti koja odmiče fokus s ozbiljnijih stvari
to je sve samo igra i nikoga u budućnosti neće biti briga za pobjede ili poraze
naglašava kako se kritika može primijeniti na svaki oblik zabave i neke forme umjetnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

razine s kojih se sport može sagledati

A

povijest, filozofija, sociologija sporta i sportski menadžment

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

sportovi grčke i rimske kulture

A

trkačke igre
bacanje koplja, diska, kamena
skokovi u vis i dalj
borbe šakama
hrvanje
konjički sportovi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

tri komponente koje oblikuju odnos između sporta i televizije

A

globalizacija
komodifikacija - pretvaranje dobara u uslugu na tržištu
modifikacija - prilagodba sporta potrebama medijskih kuća nego publici na događanju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

karakteristike sportskog novinarstva

A

izvještavanje (najave, komentiranje)
profili (priče i portreti sportaša, analiza sezone)
negativnosti (podmićivanje sudaca, doping, navijački neredi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

kako Vasilj (2014: 23) definira sportsko novinarstvo?

A

posebna vrsta novinarstva koja najavljuje, prenosi, komentira i analizira sportske događaje i teme povezane s njima; neizostavni dio su sudionici, informacije, mediji, novinari i recipijenti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

što sportskog novinara čini profesionalnijim?

A

poznavanje osnovnih retoričkih prvila, tehnika pisanja i spec tehničkih vještina,
opća naobrazba
razvijanje osobnosti i stila rada
informacijska kompetencija
poželjno ranije bavljenje sportom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

kakav treba biti novinarski stil u izvještavanju o sportu

A

jednostavan; kratke rečenice
ne korištenje eufemizama i klišeja
izbjegavanje humora
držanje relevantnih činjenica bez ulaženja u neugodne detalje (izbjegavanje senzocionalizma!!!)
standardni jezik (ne koristiti akronime bez objašnjavanja na što se odnose, bez žargonizma)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

četiri temeljna područja - klasična struktura izvješća

A

lead - prvi dio teksta, najvažnije informacije (rezultat)
dio s dodatnim informacijama - informacije u skraćenom obliku (posjećenost, atmosfera)
citati - izjave sportaša i trenera
pozadina - ističe se važnost susreta (često na velikim natjecanjima)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

dva različita europska stila izvještavanja sportskih novinata

A

kontinentalni - izostanak unošenja emocija u izravne prijenose
mediteranski - emocionalniji pristup sportu; komentatori puno više govore

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

veza sporta i medija (Nicholson, 2007: 10)

A

mediji su transformirali sport iz amaterizma u hiper-komercijaliziranu industriju
sport medijima donosi masovne publike i prohode
mediji sportu donose komercijalizaciju i više zarade

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

tri temeljne komponente sportske industrije

A

aktivnosti koje uključuju:
sudjelovanje u sportu
posjet sportskim događajima
praćenje sportskih događaja putem medija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

koje industrije najviše ulažu u sportska sponzorstva

A

financijski sektor
(zatim tehnološka pa automobilistička)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

zašto je sport postao veliki biznis prema Bock i Bosshart (2003)

A

profesionalni sportaši prolaze sve intenzivne treninge i koriste se sve sofisticiranijim sportskim spravama => sport na elitnim razinama postaje sve skuplji

sportaši zahtijevaju visoke plaće i nagrade -> sponzori to omogućuju da budu atraktivni (zbog natjecatelja koje privlače tim nagradama) -> ne omogućava se kroz cijene ulaznica koliko kroz sponzore

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

što najbolje oslikava porast cijene otkupa televizijskih prava

A

komercijalna veze medija, sporta i oglašivača

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

s čim je u korelacij atraktivnost za kupovinu prava na prijenos događaja

A

s publikom do koje je moguće doprijeti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

kako AMA definira marketing

A

proces planiranja i provođenje stvaranja: ideja, proizvoda i usluga
obrađivanja njihovih cijena, promocije i distrinucije kako bi se obavila RAZMJENA koja zadovoljava ciljeve pojedinca i organizaicije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

kako bi bila usmjerena razmjena dobara u kontekstu sporta

A

na zadovoljavanje potreba potrošača i konzumenata sporta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

tko su konzumenti sporta

A

osobe koje se bave ili natječu u sportu
gledatelji/ slušatelji sportskih programa
osobe koje kupuju robu, odjeću, obuću i promotivne materijale kluba (merch)
kolekcionari

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

četiri glavne kategorije postavljanja marketinških ciljeva (4P)

A

participation (sudjelovanje) - cilj: povećanje broja članova kluba
performance (učinak) - cilj: povećanja tržišnog udjela
promotion (promocija) - cilj: usmjerenje na neku određenu publiku, poboljšanje javnog imidža
profit (zarada) - cilj: povećanje prodaje, prokupljanje (novih) sponzora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

benefiti sponzorstva

A

vjerodostojnost
oponašanje
prenošenje imidža
vezanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

osnovni kriteriji da se nešto može zvati organizacijom

A

članstvo
pravila
svrha

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

hijerarhija sportskih saveza

A

međunarodni
kontinentalni
nacionalni
lokalni
sportski klub
sportaš

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

dva dopinosa sportskih fanova i publike općem komunikacijskom procesu

A

postojanje sportskog jezika i postojanje sporta u svakodnevnom komunikacijskom procesu (sport je postao tema svakodnevnih razgovora)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

temeljni element odnosnog marketinga

A

lojalnost brendu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

razine u kontekstu odnosa s medijima u sportu prema Nicholsonu

A

komunikacijska (objeave, priprema materijala za medije)
interakcijska (konferencije i intervjui)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

karakteristike kriza

A

neočekivanost
izazivanje poremećaja
izazivanje negativnog publiciteta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

kategorije rizika krize u sportu (dimenzije)

A

poslovna: pogrešna poslovna strategija, pad industrije, prespora inovacija
financijska: rizik likvidnosti, kreditni rizik, loše korištenje financijskih resursa
kategorija usklađenosti: porezne kazne i kršenje pravilnika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

prvi sportski magazin

A

The sporting magazine
(kraj 18. st)

30
Q

prve novine sa sportskom rubrikom

A

Morning Herald (početak 19. st)

31
Q

pionir u sportskom izvještavanju

A

Joseph Pulitzer

32
Q

što povezujemo s pojmom kulture?

A

umjetnost
znanost o umjetnosti
muzeologija
arhitektura
teatrologija
etnologija
bibliotekarstvo
muzikologija

33
Q

vrste kulture

A

visoka
pučka
masovna
popularna
supkultura

34
Q

što je kulturna baština

A

kulturna dobra materijalne ili nematerijalne baštine čovječanstva naslijeđenja iz prošlosti te prirodna dobra

35
Q

kulturne djelatnosti

A

arhivska
muzejska
knjižnična
nakladnička i knjižarska
audioviuzalna

36
Q

javne potrebe u kulturi

A

kulturne djelatnosti
kulturno-umjetničko stvaralaštvo
djelatnost zaštite, očuvanja i održivog upravljanja kulturnom baštinom
transverzalna područja

37
Q

kulturne ustanove u užem smislu

A

institucije i tvrtke koje se bave produkcijom i difuzijom na području umjetnosti i kulture
scenske i vizualne umjetnosti, bibliotekarstvo, kulturna baština

38
Q

kulturne ustanove u širem smislu

A

kreativna industrija i mediji

39
Q

hrvatske novine i listovi iz povijesti o kulturi

A

Danica horvatska, slavonska i dalmatinska
Kola
Zora dalmatinska
Vijenac
Telegram
Hrvatski književni list

40
Q

novi radijski formati

A

radijske drame
audio knjige
glazbene emisije
najnovije: podcasti

41
Q

početak radiodrame na Radiu Zagreb

A

Vatra
1927. Ivo Šerpel

42
Q

zastupljenost glazbenog i glazbeno govornog dijela u glazbenom programu HRTa

A

60% na prvom a 80% na trećem

43
Q

vrste kulturnih manifestacija

A

festivali
izložbe
predstave
koncerti
povorke i karnevali

44
Q

utjecan kulturnih manifestacija na društvo

A

promoviraju kulturno nasljeđe
prilika za obrazovanjem
mogu ostvariti prihode i pridonose turizmu
podižu svijest o kulturnoj raznolikosti

45
Q

kako Adorno i Horkheimer definiraju kulturnu industriju

A

kao pojavu standardizacije svih oblika proizvodnje pa tako i standardizacije područja kulture

46
Q

što Hesmonhalgh (2002) podrazumijeva po ključnim kulturnim industrijama

A

reklama i marketing
radijska i televizijska industrija
internet i glazbena industrija
bilo kakvo izdavalaštvo
videoindustrija
kompjuterske igre

47
Q

dvije vrste projekata u kulturi

A

osnovni i kompleksni oblici

48
Q

osnovni oblici projekata u kulturi

A

izložba
koncert
predstava
tribina
priredba
tečajevi
projekcije

49
Q

kompleksni oblici projekata u kulturi

A

manifestacije
obilježavanja
akcije
radionice
animacijske forme

50
Q

zašto su kulturne industrije važne, Hesmonhalgh (2002)

A

stvaraju i cirkuliraju sadržaje
upravljaju kreativnošću
agensi ekonomske, društvene i kulturne promjene

51
Q

cilj marketinga u kulturi

A

navesti određen broj ljudi da uspostavi odgovarajući oblik povezanosti s umjetnikom, a da pritom ostvari najbolji financijski rezultat

52
Q

kako F.Colbert definira marketing u kulturi

A

kao vještinu dosezanja dijelova tržišta koji bi bili zainteresirani za proizvod, uz prilagođavanje cijene, distribucije i promocije kako bi proizvod bio u kontaktu s dovoljnim brojem potrošača i kako bi se ostvarili ciljevi organizacije

53
Q

tri segmenta cilja u umjetnika prema E. C. Hirshmanu

A

segment tržišta je sam umjetnik - kreativnost okrenuta sebi
segment čine njemu ravni ostali umjetnici i kritičari - kreativnost usmjerena sebi ravnima
segment javnosti - kreatuvnost je okrenuta tržištu

54
Q

primjer aktivnosti čiji je cilj približavanje kulturnih sadržaja široj populaciji

A

noć muzeja
europske prijestolnice kulture

55
Q

kako Ph. Kolter i J. Scheff organiziraju javnosti u kulturi

A

javnost inputa; dramatičari, skladatelj
interne javnosti; izvođači, osoblje, uprava
posredne javnosti; (oglašivačke) agencije, kritičari
potrošačke javnosti; publika, mediji

56
Q

ciljne javnosti kulturnih institucija; Hill, O’Sullivan, O’Sullivan (2003)

A

poduzeća
mediji
poznate osobe
umjetnici
lokalna zajednica
srodne i državne institucije

57
Q

četiri osnovna instrumenta pri realizaciji promotivnih aktivnosti

A

odnosi s javnošću - promoviranje projekata i proizvoda
oglašavanje - ostvarivanje komunikacije s ciljnim tržištem
osobna prodaja - prenošenje poruke od jedne do druge osobe izravnim kontaktom
unapređenje prodaje - omogućava da proizvod stalno bude u svijesti potrošača (promotivni i brangind materijali)

58
Q

drip-drip-drip tehnika

A

načelo stalne porizvodnje informacija i priča
omogućava maksimalizaciju medijske pozornosti prije i poslije npr. prikazivanja filma

59
Q

French i Runyard (2011), sedam karakteristika za uspjeh odnosa s javnošću

A

interakcija
istinitost
dosljednost - ime, logotip i slogan
kreativnost
planiranje
usavršavanje
profesionalnost

60
Q

aktivnosti osj u kulturi

A

osmišljavanje vlastitih materijala
praćenje medijskih objava
organiziranje manifestacija
održavanje kontakta s važnim pojedincima i institucijama
odrzavanje kontakta s medijima
prikupljanje financijske potpore
upravljanje kriznim situacijama

61
Q

Law (2002), faktori koji potiču gradove prema razvpju turizma

A

opadanje proizvodnih aktivnosti
percepcije turizma kao rastuće industrije
očekivanja da će turistički razvoj razultirati regeneracijom i revitalizacijom urbanih središta

62
Q

što podrazumijeva kulturna baština

A

djela njegovih umjetnika (arhitekata, kompozitoa, pisaca i folozofa, djela nepoznatih autora) koja su postala glavnim djelom naroda

63
Q

resursi kulturnog turizma

A

spomenici
muzeji
rute
zabavni centri
kulturno-povijesni događaji
umjetnički događaji

64
Q

promotivna eksploatacija kulturne baštine

A

svi oblici promocije kulture baštine preko publikacija, izložbi, vizualnih medija i virtualnih informatičkih mreža

65
Q

turistička eksplotacija kulturne baštine

A

razvijati jasne i prepoznatljice sustave informiranja o kulturnoj baštini na svim mjestima gdje se ponekat donosi konačna odluka o tome hoće li se nešto posjetiti

66
Q

znanstvena eksplotacija kulturne baštine

A

poticanje primjerenih tumačenja pojedinih projekata kulturne baštine na kojima bi se prikazači rezultati znanstvenih dokaza

67
Q

opcije prilikom razvoja kulturnog turizma

A

izgradnja novih kulturnih atrakcija
kulturna događanja - stvaranje i pridonos stvaranju imidža destinacije
stvaranje tematskih cjelina - grupiranje atrakcija

68
Q

oblici kulturnog turizma

A

putovanja seminarskog tipa
festivalski turizam
hobi turizam
geografska putovanja

69
Q

istraživanje o kazalištu

A

Zelenika, Grmuša, Jurišić (2018)
primjer: grasko dramsko kazalište Gavella

70
Q

istraživanje o muzeju

A

dosje istraživanja (množina) museums worldwide o različitim aspektima djelovanja muzeja na globalnoj razini, kao i trendova u (digitalnoj) komunikaciji muzeja
više od pola mozeja u svijetu je u Europi i Sjevernoj Americi
najposjećeniji muzej na svijetu je Leouvre

osj (6 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions