kis - drugi kol Flashcards
dva glavna pristupa konstruiranju tipologije događaja
prema veličini i obliku
četiri vrste događaja s obzirom na veličinu Bowdin i sur (2010.)
lokalni
veliki
hallmark
mega
primjer velikih događaja
završnice sportskih natjecanja
primjer hallmark događaja
Wimbeldon turnir
- vezani za geografsku lokaciju
primjer mega-događaja
FIFA svjetsko
Olimpijske igre
Svjetske izložbe
- turistički ili sportski, mogu utjecati na gospodrastvo domaćina
neke svrhe evenata (događaja)
komercijalna, društvena, ekonomska, hedonistička (samo za užitak)
vrste sportskih događaja
globalni, lokalni
popularni
elitni
promotivni
jednodisciplinarni, višesportski
single-site, multisite
koje organizacije organiziraju sportske događaje
nacionalno sportsko upravljačko tijelo
sportski savez/ objekt/ komisija
sportski klubovi i timovi
obrazovne ustanove
koroporacije i poduzetnici
zajedničke točke sportskih događaja (Parent i Chappelet, 2015.)
veličina: broj sudionika i gledatelja, veličina objekta i budžeta
prostorne karakteristike
vremenske karakteristike: trajanje i periodičnost
sportske karakteristike: broj sportova, elitna ili amaterska razina
financijski cilj: profit, dobit za druge sportske aktivnosti, skow ili zabava, sponzori, online gledatelji
prepoznatljivost
veličina događaja prema medijskoj pokrivenosti (Parent i Chappelet, 2015.)
vrlo male XS i male S: prvenstva u manjim sportovima
srednje M: neka svjetska i kontinentalna prvenstva, maratoni
velike L i vrlo velike XL: olimpijske igre, svjetsko i europsko nogometno prvenstvo, neka svjetska prvenstva (skijanje, plivanje)
definicija kulturnog događaja
interakcija publike s umjetničkim ostvarenjem u određeno vrijeme na određenom mjestu
pet kriterija artikulacije oblika događaja (Francusko ministarstvo kulture i komunikacije, 2009.) VJUMP
vremena
jedinstvenosti
umjetnički
mjesta
publike
vrste publike na kulturnom događaju
profesionalna
poluprofesionalna
široka
tri vrste kulturnih događaja
veliki događaji: Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Europska prijestolnica kulture
tematski događaji: Festival kratke priče, Zagreb film festival, Animafest zagreb
događaji manjeg opsega vezani uz zajednicu: Špancirfest, Đakovački vezovi
dionici događaja
organizatori
donatori
sudionici
posjetitelji
lokalno stanovništvo
politički akteri
3 čimbenika koji mogu oblikovati prirodu događaja
izvor ideje: od gore prema dole
uloga posjetitelja: pasivna ili aktivna
komunikacija s dionicima: vertikalna ili horizontalna
značajke eventa
jasne početna i završna točka
fiksni rokovi
jednoskratna organizacija
veliki rizici
mnogo prilika
5 faza životnog ciklusa jednog događaja
pokretanje
planiranje i evaluacija
izvršenje
praćenje i nadzor
zatvaranje
tri industrije koje oblikuju rast eventa (Jackson)
ugostiteljstvo: restorani, hoteli
turizam: eventi kao sredstvo privlačenja turista
marketing i PR: eventi kao sredstvo postizanja ciljeva
faktori financijskog doprinosa događaja:
razina preklapanja s lokalnom ponudon proizvoda i usluga (suveniri, muzeji, hoteli)
mogućnost korištenja postojeće infrastrukture: veliki trgovi i glavne ulice, saloni zgrada u javnom vlasništvu (knjižnice, dvorane)
kompatibilnost s aktivnostima drugih sektora: radionice, izvođači
četiri područja izvan promotivnih aktivnosti gdje komunikacija i uvjeravanje imaju važnu ulogu (Jackson)
motiviranje: osoblje i timove za zajednički rad
pregovaranje: nadvladavanje razlika
operativni aspekt: međusobna komunikacija timova unutar organizacije
upravljanje dojmovima: razvoj medadžera događaja
na što se treba temeljita strategija medijskog menadžmenta usmjeriti (Fairley, 2004)
plaćeno oglašavanje i formalna sponzorstva
maksimaliziranje izravnih preporuka publike
ponovni dolazak sudionika na destinaciju, ali turistički
korištenje kandidature kao promotivne kampanje destinacije
gledatelji kao katalizatori
životni ciklus sportskog događaja (Westerbeek i sur., 2005)
F1: pre-event
F2: događaj
F3: post-event
tri modela vlasništva i nositeljstva organizacije (Getz, 2007)
- privatni događaji koje organiziraju kopmanije i organizacije u svrhu ostvarivanja profita
- događaji koje organiziraju državna tijeal i organizacije
- oni koji se odnose na neprofitni sektor
organizacijske jedinice bitne za uspješnu implementaciju događaja (Masterman, 2004)
- komunikacija u odnosu s menadžmentom
- objekti i oprema
- pravni poslovi i kontrola financija
- marketinške djelatnosti (prodaja karata, PR, dizajn…)
- različite usluge (transport, smještaj, hrana, piće)
- zdravlje i sigurnost sudionika
tri dimenzije organizacijskih struktura (Beech i Chadwick, 2010)
jednostavne (centralizirano donošenje odluka)
funkcionalne (specijalni menadžeri i podjela odgovornosti)
mrežne (angažiranje vanjskih konzultanata)
dvije uloge/konteksta komunikacije
- sredstvo oglašavanja i promoviranja događaja
- neki događaji su sami po sebi oglašavanje nečeg većeg
dvije uloge praktičara odnosa s javnošću
menadžerska: odnosi s janvošću, savjetuju menadžment i olakšavaju komunikaciju između organizacije i njenih javnosti
tehničari: koriste određene komunikacijske vještine, pisanje priopćenja za tisak, održavanje medijskih kontakata, distribuiranje informacija
dvije razine održavanja dobrih odnosa s predstavnicima medija (Nicholson, 2007.)
komunikacijska - objave za javnost, priprema materijala za medije
interakcijska - presice, intervjui
po redu jednostavni opći plan objava za medije
najavna objava
objava nakon pressice i najave otvorenja
objava nakon otvorenja
objave tijekom trajanja događaja
objava nakon eventa (wrap up)
elementi za prošireni pristup sportskog borilišta za potrebe medija
zona kretanja za novinare
mix i flash zona
pozicije za komentatore i kamere
tv studii
press centar
fotografske pozicije
dodatne usluge (parking, smještaj, transport, prehrana)
koje elemente treba prijenos uživo
reportažna kola
pozicije za kamere
tv studija
grafike za live stream
elementi vizualnih aspekata i press brendinga
press oznake za kretanje
press banner/ wall
vizualni identitet
odijevanje
suradnja s drugim organizacijskim jedinicama
dva osnovna alata za upravljanje brendom
identitet i pozicioniranje brenda
kakav treba biti identitet brenda
konzistentan, koherentan i postojan kroz vrijeme
četiri pogleda u promatranju identiteta brenda
kao proizvod
kao tvrtka
kao osoba
kao simbol
od čega se sastoji identitet bredna
atributa
kotisti
vrijedosti
razlikovnosti
osobnosti koje možemo vezati uz pojedini proizvod
brend kao proizvod
identitet proizvoda; određen potrošačevim asocijacijama
često povezan s funkcionalnim atributima proizvoda
brend kao tvrtka
identitet organizacije; brend povezan s tvrtkom
vrijednosti i misija organizacije koja stoji iza brenda
brend kao osoba
identitet osobnosti; osobnost kao set ljudskih karakteristika
pet elemenata osobnosti brenda
iskrenost
uzbudljivost
kompetentnost
sofisticiranost
čvrstoća/ robusnost
brend kao simbol
simbol kao trajna komponenta identieta brenda: pokazuje snagu brenda
logotip, boja, ambalaža
što je vizualni identitet
predstavlja sve što omogućuje nekom brandu da iskače pd ostalih i ostavi trajni utisak u mislima potrošača; logo, boja i tipografija
pet karakteristika svakog brenda KPVPA
opsežna kvaliteta
prepoznatljivost
vjernost ili zadovoljstvo
povezivanje s pripadajućim elementima
(ne)opipljiva aktivnost povezana s brendom (Sydney)
kampanja vs program
specifična svrha vs opći ciljevi
konkretan problem vs opće poveznice s javnosti
vremenski određene vs trajno
pet općih tipova strategija prema prirodi komunikacije
informativna (nepristranost, činjenice)
olakšavajuća (dostupnost resursa za sudjelovanje)
uvjeravanja (selektivno predstavljanje informacija)
koopertivna (otvorena razmjena info)
moći (nagrađivanje poslušnosti i kažnjavanje neposluha)
kakva poruka treba biti, sedam pretpostavki o kojima se u poruci treba voditi računa (KUD ŠREUP)
kratka i jednostavna, uvjerljiva, dovoljno široka, realna, emotivna, učinkovita, ponavljana
PR vs oglašavanje
pr je zaslužena pozornost a oglašavanje je pkaćena
dvije odrednice ulaganja u oglašavanje
cijena privlačenja potrošača
dugoročna vrijednost zadržavanja tog potrošača
funkcije oglašavanja
komunikacijska - informira, zabavlja, podsjeća
prodajna - sretanje pažnje na proizvod i brend
prednosti vanjskog oglašavanja u sportu
kvantitativan doseg
kvalitativan doseg
mogućnost propagiranja proizvoda koji se u drugim zemljama ne smiju oglašavati (alkohol)
trajnost ekspozicije
ne iritiraju gledatelje
nedostatci vanjskog oglašavanja u sportu
nezamjetljivost
neuočljivost
ograničenost u cilju
teško mjerljivi učinci
