socijalna Flashcards
psihologijska škola koja naglašava utjecaj pozitivnih i negativnih reakcija okoline na naše ponašanje (naglasak je na objektivnim svojstvima situacije)
biheviorizam
psihologijska škola koja naglašava važnost percepcije i
subjektivnog tumačenja svijeta ; cjelina je drugačija od zbroja njezinih dijelova
gestalt
proces kojim nedavna iskustva povećavaju dostupnost neke sheme, osobine ili pojma
udešavanje
dualizam samog sebe W. James
pojam o sebi i svijest o sebi
“kognitivne generalizacije o sebi, nastale na osnovi iskustva, koje
organiziraju i vode obradu svake informacije koja se odnosi na samog pojedinca”
(Markus, 1977)
sheme o sebi
Dio pojma o sebi koji je aktiviran ulogom koju osoba zauzima u nekom trenutku
radni pojam o sebi
funkcije pojma o sebi (3):
organizacijska, emocionalna, izvršna
do negativnih emocija dolazi zbog nesuglasja između onog kakvi jesmo i onog kakvi bismo željeli ili kakvi mislimo da bismo trebali biti - koja teorija?
teorija neusklađenih pojmova o sebi - Higgins
kada se zaista usmjerimo na sebe, uspoređujemo svoje trenutno ponašanje s unutarnjim
standardima i vrijednostima; kad postanemo svjesni razlike, pokušavamo je smanjiti
usklađivanjem svog ponašanja - teorija?
t svijesti o sebi
usmjerenost na osobne aspekte pojma o sebi, kao što su tjelesne senzacije, uvjerenja, stavovi, raspoloženja i osjećaj
privatna svijest o sebi
briga o tome kako se prikazujemo u socijalnom svijetu i svijest o
tome kako nas vide drugi
javna svijest o sebi
teorija samopercepcije: skloni smo zaključivati o svojim osjećajima polazeći od
ponašanja ako su naši početni osjećaji _____ ili ____; koristit ćemo svoje ponašanje kao
izvor znanja o sebi ako zaključimo da smo ponašanje _________ ___________
slabi ili nejasni
slobodno izabrali
drugi su nam vazan izvor info o sebi
princip reflektirane procjene ili zrcalnog odraza
___________ javlja se kada svjesno ili nesvjesno ravnamo pažljivo planiranom
prezentacijom sebe drugima, kako bismo ostvarili određeni cilj ili potrebu u socijalnoj
interakciji
upravljanje dojmovima
jones i pittman; strategije samopredstavljanja (5)
umiljavanje, samoistcianje, zastrašivanje, predstavljanje uzroa, bespomoćnost
disciplina koja proučava na koji način stvaramo dojmove i donosimo
zaključke o drugim ljudima
socijalna percepcija
Područja socijalne percepcije:
1) Neverbalno ponašanje
2) Stvaranje dojmova
3) Implicitne teorije ličnosti
4) Atribucije
neverbalne geste koje zamjenjuju verbalnu poruku
amblemi
geste koje koristimo kako bi ilustrirali ili pojasnili verbalnu poruku i nemaju
značenja ako ih se koristi samostalno
ilustratori
zone osobnog prostora
intimna, osobna, socijalna, javna
pojava da prve informacije
više utječu na dojam koji stvorimo
efekt primarnosti
značenje svake nove informacije mijenja se pod utjecajem
prethodnih informacija
hipoteza o asimilaciji
kasnije informacije jednostavno manje pridonose
ukupnom prosjeku (stavranje dojmova i to)
hipoteza o uprosječivanju
zadnje informacije više utječu na
dojam o osobi
efekt recentnosti
sklonost da prosuđujemo ljude pod utjecajem dojma kojeg smo
stvorili kad smo ih prvi put vidjeli
pogreška prvog dojma
općeniti povoljan ili nepovoljan dojam o pojedincu utječe na sve druge prosudbe o njemu
halo-efekt
vrsta sheme koju ljudi koriste kako bi grupirali različite osobine
ličnosti koje se javljaju zajedno;
implicitna teorija ličnosti
Ocem atribucijske teorije smatra se
Fritz Heider
“Neki efekt atribuirat će se uzroku koji je prisutan kada i taj efekt, a odsutan kada i efekt
izostane.”
princip kovarijacije Kelley
info o konsenzusu, konzistentnosti, distinktivnosti
prividna važnost informacije koja je u fokusu čovjekove
pozornosti
perceptivna istaknutost
ljudi precjenjuju stupanj u kojem drugi ljudi primjećuju
njihovo ponašanje i izgled
efekt reflektora
sklonost da ponašanje drugih ljudi vidimo kao odraz
njihovih osobina, dok se prilikom objašnjavanja vlastitog ponašanja više oslanjamo na
ulogu situacije
razlika izvođač/promatrač
objašnjenja za ponašanje ili događaje kojima se izbjegava
osjećaj ranjivosti ili smrtnosti
obrambene atribucije
oblik obrambene atribucije pri kojem ljudi misle da će se dobre
stvari vjerojatnije dogoditi njima nego drugima, a da će se negativni događaji prije
dogoditi drugima nego njima
nerealistični optimizam
atribucija; dobrima dobro, lošima loše
vjerovanje u pravdean svijet
prema funkcionalnom pristupu 4 su funkcije stavova:
- Funkcija prilagodbe
- Spoznajna funkcija
- Funkcija izražavanja vrijednosti i vlastitog identiteta
- Funkcija obrane ega
________________ osnovani stavovi zasnivaju se na opažanju vlastitog ponašanja kada je početni
stav slab ili višeznačan, te kad je ponašanje dobrovoljno
ponašajno
posotoje i kognitivno i emocionalno
__________________ je prema Heideru mirno stanje u kojem vlada uravnoteženost, odnosno konzistencija među svim elementima u sustavu
balans
jedinični odnosi i čuvstveni
Integralni dio teorije kongruentnosti je mjerna tehnika ____________________
semantički diferencijal , osgood i tannenbaum
Postoje tri vrste odnosa u kojima mogu stajati kognitivni elementi: (teorija kong dis, festinger)
irelevantan, konsonantan, disonantan
Postoje 4
vrste situacija u kojima može doći do disonantnog odnosa:
logička neravnoteža, kulturalni običaji, disonanca između podređene kognicije i nadređene definicije, prošlo iskustvo
festinger prvi put spominje i ___________ nesklada
veličinu
heiderova samo o poz i neg odnosu, ova druga osgood i tannenbaum uzimaju intenzitet u obzir
kada se javlja disonanca?
- Disonanca kao posljedica odlučivanja
- Disonanca izazvana uloženim naporom
- Disonanca izazvana informacijama suprotnim stavu
- Disonanca u situacijama iznuđene suglasnosti odnosno kada je ponašanje suprotno stavu