Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

prijemni > klinička i psihopatologija > Flashcards

klinička i psihopatologija Flashcards

1
Q

postupak koji pokušava promijeniti način na koji klijenti
razmišljaju o životu kako bi promijenili svoje vanjsko ponašanje i emocije

A

kognitivno restrukturiranje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

mentalni sklop povezuje s nastankom i/ili pogoršanjem tjelesnih
bolesti je

A

psihosomatika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Intenzivna, kratkotrajna, nagla, obično reaktivno izazvana emocija praćena uzbuđenjem

A

Afekt
zamijećuje ih okolina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

„demencija precoce” termin je čiji

A

Morel

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

koji su poremećaji ličnosti u užem smislu (zasebni entiteti, a ne kao poremećaji doživljavanja vlastite ličnosti samo simptomi)

A

histrionski, narctisitčki, opsesivno-kompulzivni, paranoidni, shizoidni, shizotipni, granični, asocijalni, izbjegavajući, ovisni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

distimija

A

depresivni poremećaj u kojem osoba najmanje dvije godine pokazuje
pretežno depresivno raspoloženje, lakši oblik depresivnog poremećaja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

reakcija na ozbiljnu tjelesnu bolest je

A

somatopsihika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

stanje bez imalo motoričke aktivnosti, ekstremna ukočenost

A

stupor - ekstremni oblik akinezije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

poriomanija drugi je naziva za

A

fugu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

istraživanje učestalosti i rasprostranjenosti poremećaja u populaciji

A

epidemiologija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q
A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

stanje poboljšanja u bolesti

A

remisija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

ambitendencija je drugi naziv za

A

diplobuliju - istovremena prisutnost voljnih/nagonskih dinamizama
=/= ambivalencija - dvosturkost afekata

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

mišljenje patognomično za sczh

A

disocirano
=/= disocijativno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Tendencija da se psihološki distres prikaže u obliku tjelesnih simptoma zbog kojih se traži
pomoć zove se

A

somatizacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Broca je opisao _________ afaziju, a Wernicke ___________.

A

motoričku, senzornu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

nabroji neke poremećaje volje:

A

abulija, hipobulija, hiperbulija, parabulija, pseudobulija, metabulija, duplobulija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

formalni vs sadržajni p.mišljenja

A

formalni - kako se govori, gubitak norm toka misli
sadržajni - što se govori, pogrešna tumačenja značenja misaonog sadržaja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

stereotipija karakteristična je za

A

katatotnu sczh

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

deluzije ili

A

sumanutosti, sumanute misli

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

ciklotimija je

A

Oscilacija raspoloženja, izmjena blažih depresivnih i blažih maničnih (hipomanih)
stanja (izmjena distimije i hipomanije)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

parabulija je

A

Potpuno blokiranje jednog voljnog impulsa i njegova zamjena suprotnim

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

stupanj u kojem su genetske razlike odgovorne za fenotipske različitosti

A

heritabilnost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Turobno, sumorno, nezadovoljno, zlovoljno, tvrdoglavo raspoloženje i ponašanje

A

disforija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

otac kliničke psihologije je

A

Witmer

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

aleksitimija je

A

nemogućnost prepoznavanja i opisivanja vlastitih emocija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Ekbomov sindrom

A

bolesnikovo sumanuto uvjerenje kako
se u njegovoj koži ili unutrašnjim organima nalaze paraziti, kukci ili drugi nametnici

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

sustavna desenzibilizacija

A

osoba prolazi kroz listu situacija kojih se boji,
počinjući s onima koje pobuđuju najmanju anksioznost i idući prema onima koje najviše
zastrašuju, uvježbavajući se u potpunom opuštanju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

kvalitativni poremećaji svijesti su

A
  • Oneroidno stanje
  • Delirantno stanje
  • Sumračno stanje
  • Fuga
30
Q

3 zadatka kliničke psih?

A

psihodijagnostika, psihopatologija, psihološki tretman

31
Q

tvorac opće psihopatologije

32
Q

u DSM-IV na 1 osi je većina psiholoških entiteta, a na 2 osi su

A

poremećaji ličnosti i duševna zaostalost

33
Q

simptomi karakteristični za neku bolest

A

patognomično

34
Q

sposobnost svjesnog i željenog usmjeravanja (tenacitet) mentalne energije na jednu
aktivnost i mogućnost preusmjeravanja

35
Q

retencija je

A

zadržavanje zapamćenog materijala

36
Q

bizarni i nepotrebni pokreti; preuveličani (pretjerani), iskrivljeni,
izvještačeni; obuhvaćaju mimiku, gestikulaciju, kretnje; vidljivo u shizofrenij

37
Q

somatogeneza je

A

povezanost tjelesnog i psihičkog – nešto se
događa s tijelom i to uzrokuje psih. poremećaje

38
Q

somnabulizam je

A

hodanje u snu

39
Q

Somnolencija, Sopor i Koma su kakvi poremećaji

A

kvantitativni poremećaji svijesti
- manje patološki, najčešće povezani s organskim bolestima i zbivanjima

40
Q

formirana reakcija

A

pretvaranje jednog osjećaja u njegovu suprotnost

41
Q

potpuni ili djelomični gubitak ujedinjavanja sjećanja, svijesti o sebi i/ili okolini, osjeta i
kontrole pokreta

A

disocijacija

42
Q

prvi upotrijebio pojam shizofrenija i podjela na 4 tipa: katatona, paranoidna, hebefrena, shizofrenija simplex

A

E. Bleuler

uveo i koncept 4A simptoma: ambivalencija, autizam, poremećaj asocijacija i afekta

43
Q

A.Adlera vezemo uz

A

individualnu psihologiju

44
Q

E.Moniz

A

psihokirurgija

45
Q

automatski psihološki procesi koji štite
osobu od anksioznosti i od svijesti o unutarnjim i vanjskim opasnostima ili stresorima

A

obrambeni mehanizmi

46
Q

egzacerbacija

A

pogoršanje bolesti

47
Q

fregolijev sindrom

A

deluzije/fenomen dvojnika - uvjerenje da progonitelj, pa i bolesniku
bliska osoba, preuzima likove drugih osoba; ta osoba mijenja svoj izgled, pretpostavlja ga
drugima i maskira se u njih

48
Q

oligofrenije i demecije su

A

trajni poremećaji inteligencije (rano stečeni/urođeni i kasnije stečeni)
demencije - kronični moždani sindrom!

49
Q

stanje bez raspoloženja je

50
Q

capgrasov sindrom

A

iluzija dvojnika - uvjerenje da je osoba iz okoline
zamijenjena dvojnikom

51
Q

nemogućnost započinjanja i održavanja cilju usmjerena ponašanja

52
Q

služi samo prenošenju poruke, cilj je pridobiti pažnju
okoline, a ne počiniti samoubojstvo

A

demonstrativni/teatralni pokušaj suicida

53
Q

univerzalni znaci psihopatologije neovisni o kulturi

A

etik - Univerzalnost – postoje univerzalni znaci psihopatologije koji su neovisni o kulturi (etik) –
npr. BAP

54
Q

psihogeneza je

A

emocionalna stanja mogu
utjecati na humoralni metabolizam i tjelesno stanje (Aretej), psihičko na tjelesno

55
Q

paramnezije su

A

kvalitativni poremećaji sjećanja

56
Q

faze shizofrenije

A

1.premorbidna
2.prodromalna
3.akutna/floridna
4. rezidualna/kronična

57
Q

E. Kraeplin zadužen je za što

A

klasifikacija duševnih poremećaja: skupina dementia praecox (shizofrenije
→ hebefrenija, katatonija, dementia paranoia) i skupina manično-depresivnih psihoza
(dotadašnja cirkularna psihoza, danas bipolarni afektivni poremećaj

58
Q

jača odgovor kroz uklanjanje događaja

A

negativno potrepljenje

59
Q

negiranje vlastitog i tuđeg postojanja

A

Cotardov sindrom

60
Q

trigger faktori kao okidači bolesti

A

percipitirajući faktori

61
Q

podjela temperamenta: sangvinik,
melankolik, kolerik i flegmatik, zagovornik somatogeneze…..je

62
Q

ponavljanje vlastite zadnje riječi/rečenice je

A

palilalija

63
Q

svjesni i smišljeni izbor između više ciljeva i poriva; je

64
Q

ekstremno spori govor je _____________, a ponavljanje zadnje izgovorene riječi/rečenice je______________.

A

bradilalija, eholalija

65
Q

normalnost se određuje unutar svake kulture i njome je određena

A

emik -
* Univerzalnost – postoje univerzalni znaci psihopatologije koji su neovisni o kulturi (etik) –
npr. BAP

66
Q

vigilnost je________, a tenacitet je ___________

A

sposobnost premještanja pažnje
sposobnost sumjeravanja pažnje

67
Q

proučava psihološke procese koji su u osnovi zdravlja i bolesti te
primjenjuje psihološka znanja u svrhu povećanja učinkovitosti zdravstvenog sustava….je koja grana psihologije…..

A

zdravstvena

68
Q

Kvalitativni poremećaji afektivnosti – ozbiljniji od kvantitativnih, znak dublje psihopatologije,
javljaju se prije svega kod shizofrenije i nekih poremećaja ličnosti: to su

A

afektivna krutost, hladnoća, bljedoća (i+ova 3 kod sczh često)
afektivna inverzija (patagnomična za sczh, paramimija - raspoloženje prati misaoni sadržaj, ali ne odgovara facijalna ekspresija i paratimija - raspoloženje ne odgovara misaonom sadržaju)
anhedonija, aleksitimija, ambivalencija

69
Q

bolesnik ima dojam da se mijenja: promjene na licu, tijelu; gubi svoj
identitet jer sebe osjeća i doživljava kao drugu (tuđu) osobu

A

depersonalizacija

70
Q

derealizacija

A

mijenjaju se stvari oko bolesnika, osobe i sl

71
Q

Psihički abnormalno ili patološko ponašanje - neki kriteriji

A
  • Rijetko pojavljivanje
  • Nepridržavanje normi .
  • Osobna patnja – subjektivni kriterij, nepouzdan, neki ljudi s psihozama ne pate i ne žele se
    mijenjati
  • Uvid – kritičnost osobe → potpuni, djelomični (osoba priznaje da ima smetnje, ali ne želi se
    mijenjati) i bez uvida
  • Opasnost – za sebe ili druge
  • Poremećaj funkcioniranja
  • Iznenadnost – nagli početak; shizofrenija simplex po ovome ne bi bila poremećaj jer
    nastaje postupno
  • Nepostojanje vlastitog utjecaja na pojavljivanje bolesti

prijemni (9 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions