Različita određenja normalnosti i mentalnog zdravlja Flashcards

1
Q

šta je norma?

A

član vrste u poređenju sa kojim se opisuju drugi članovi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

šta je normalnost?

A

višeznačaj pojam definisan složenom međuigrom bioloških, psiholoških, socioloških, kulturoloških…faktora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

šta je abnormalno?

A

ono što odstupa od ponašanja koje društvo u kojem ispitanik živi ili teorija koju naučnik zastupa smatra normalnim

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

šta je patologija u odnosu na antropološku dimenziju?

A

regresivno ponašanje, pad ispod postignutog nivoa razvoja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

normalnost i patologija u odnosu na socijalnu dimenziju?

A

normalnost i patologija se jedino mogu definisati u kontekstu određene kulture i istorijskog trenutka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

koji su modeli normalnosti?

A
  • normalnost kao zdravlje
  • normalnost kao prosječnost
  • normalnost kao optimalno
  • normalnost kao sistem transakcija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

normalnost kao zdravlje?

A

bazira se na medicinsko-psihijatrijskom modelu
- pojedinac je zdrav ako ne ispoljava neki simptom ili poremećaj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

normalnost kao prosječnost?

A

statistički model
- normalan je pojedinac koji je tipičan i uklapa se u očekivane standarde u datom kontekstu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

normalnost kao optimalno?

A

utopijski konstrukt, zasnovan na psihoanalitičkim stavovima
- funkcionalan je pojedinac koji je ostvario sve svoje potencijale, dostigao pun razvoj i lični rast
- normalnost kao harmonično i optimalno uklapanje različitih elemenata psihičkog aparata, čija je kulminacija optimalno funkcionisanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

normalnost kao sistem transakcija?

A

sistemska perspektiva
- normalan je pojedinac koji “uspješno putuje kroz vrijeme”, raspolaže kapacitetom za adaptaciju na promjene
- normalno ponašanje je rezultat uspješne integracije biološke, socijalne i psihološke varijabilnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Olportova definicija ličnosti?

A

ličnost je dinamička organizacija onih psihofizičkih sistema unutar individue koji određuju njeno karakteristično ponašanje i njen karakterističan način mišljenja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

crta ličnosti?

A

ideja o crtama ličnosti se svodi na ideju o dosljednosti ljudskih bića u odgovorima na slične situacije (ideja o sličnim tendencijama u ponašanju)

crtom ličnosti se neko manifestno vidljivo ponašanje objašnjava unutrapnjim dispozicijama
- crte su osnov strukture i dinamike ličnosti

crte ličnosti opredjeljuju tip ličnosti, a organizacija ličnosti opredjeljuje mentalno zdravlje, jer se klasifikuje kao normalna, neurotična, granična i psihotična

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

karakteristike crte ličnosti?

A
  • stabilnost
  • predvidljivost
  • dosljednost
  • prisilnost
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

podjela crta ličnosti?

A
  • crte inteligencije - koliko efikasno osoba obavlja aktivnost
  • crte temperamenta - način na koji individua obavlja neku aktivnost
  • dinamičke crte - izraz potreba, motiva, interesovanja, stavova (onga što osoba voli da radi)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

šta čini strukturnu osnovu ličnosti?

A

klase svojstava:
- sposobnosti
- motivaciono-emocionalne dispozicije
- društvene dispozicije
- tjelesna konstitucija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

šta je dinamika ličnosti?

A

interakcija unutrašnjih faktora koji pokreću, usmjeravaju, kontrolišu i integrišu ličnost
- dominantno se odnosi na motive

17
Q

koje su relevantne dimenzije u kontekstu mentalnog zdravlja i bolesti?

A
  • funkcionalnost - disfunkcionalnost
  • adaptiranost - neadaptiranost
  • biološko - psihološko/socijalno
  • kontrolisanost - nekontrolisanost
  • distres - odsustvo psihičke patnje
  • socijalno poželjno - socijaln nepoželjno
  • statistički većinsko - statistički devijantno
  • razvojni kapaciteti - aktuelno stanje
18
Q

koji su kriterijumi mentalnog zdravlja?

A
  • sposobnost realnog sagledavanja sebe
  • otkrivanje sopstvenih potencijala
  • efikasna samokontrola
  • autonomija
  • odsustvo distorzije u percepciji
  • adaptibilnost na problemske situacije
  • socijalni senzibilitet
19
Q

koji su kriterijumi abnormalnog ponašanja?

A
  • osjećanje patnje
  • maladaptivnost
  • iracionalnost
  • ekscesivna nekonvencionalnost
  • nesrazmjera odgovora na stresore
  • kršenje normi
  • statistička rijetkost
20
Q

granica između normalnosti i abnormalnosti?

A

često ne postoji jasna granica između normalnosti i abnormalnosti u odnosu na bazičnu strukturu
- “normalna” ličnost može ispoljiti patologiju (čak i psihozu)
- osoba sa mentalnim poremećajem ima šansu da se vrati u stanje “normalnosti”

21
Q

kako SZO definiše zdravlje?

A

zdravlje je tjelesno, psihičko i socijalni blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti ili invaliditeta
- stanje blagostanja u kom pojedinac realizuje svoje sposobnosti, može da se nosi sa normalnim stresovima života, može da produktivno radi i zarađuje i u stanju je da da doprinos zajednici u kojoj živi

22
Q

šta je mentalni poremećaj?

A

odstupanje od očekivanih standarda
- svako evidentno odstupanje u fizičkom, mentalnom ili bihejvioralnom smislu od socijalno očekivanih standarda strukturalnog ili funkcionalnog integriteta
- poremećenost je mjera statističkog odstupanja od prosjeka

23
Q

kako Špricer definiše mentalni poremećaj?

A

mentalni poremećaj je klinički značajan bihejvioralni ili psihološki sindrom ili obrazac u individui koji je u vezi sa distresom (simptom trpnje) ili onesposobljenošću (oštećenost u oblasti/ma funkcionisanja)

24
Q

kako objektivisti definišu mentalni poremećaj?

A

mentalni poremećaj postoji nezavisno od društveno-istorijskog i vrijednosnog konteksta, kao odraz disfunkcije izvjesnih psiholoških mehanizama koji su sa evolutivnog stanovišta specifični za ljudsku vrstu

25
kako normativisti definišu mentalni poremećaj?
kategorije mentalnih poremećaja su uglavnom rezultat socijalne konstrukcije, pretežno vrijednosno određene i stoga kulturno relativne
26
kako Vejkfild definiše mentalni poremećaj?
(u pokušaju da pomiri objektivističko i normativističko gledište) mentalnim poremećajem naziva: - stanje koje je proizvdo štetne posljedice prema standardima kulture kojoj osoba pripada - stanje koje je rezultat nemogućnosti određenih psihičkih mehanizama da osoba obavlja svoje prirodne funkcije
27
kako MKB10 i DSM5 određuju mentalne poremećaje?
kao kategorijalne psihopatološke entitete koji se kvalitativno razlikuju između sebe i od pojava koje ne pripadaju psihopatologiji
28
šta kategorijalni model mentalnih poremećaja podrazumijeva?
da svaki poremećaj ima specifičnu etiologiju i specifične manifestacije
29
šta dimenzionalni model mentalnih poremećaja podrazumijeva?
da je mentalni poremećaj oznaka za ekstremniju poziciju na kontinuumu psihološke pojave
30
sa koja dva aspekta se sagledava sklop ličnosti?
- funkcionalni - bihejvioralno-fenomenološki
31
funkcionalni aspekt ličnosti?
ličnost sačinjavaju voljno-nagonski (konativni), emocionalni (afektivni) i saznajni (kognitivni) dio
32
bihejvioralno-fenomenološki aspekt ličnosti?
ličnost sačinjavaju karakter, volja i moral ili karakter i temperament
33
šta je temperament?
biološke i fiziološke dispozicije koje se malo mijenjaju tokom vremena, a zajedno sa fizičkim osobinama i inteligencijom su materijal iz kog se ličnost oblikuje
34
šta je karakter?
ima ulogu "usmjerivača" percepcije, mišljenja, emocija i aktivnosti, sadrži i etičku konotaciju kreira se vaspitanjem, kulturom i internalizacijom morala
35
šta je sastavljeno od temperamenta i karaktera?
osnovne funkcije ličnosti: - da percipira - da misli - da osjeća - da djela
36
šta je zrela ličnost?
isto što i mentalno zdrava ličnost
37
šta je zrelost?
ravnoteža između identiteta i integriteta osobe - bitna svojstva (identitet) usklađena (integrisana) sa socijalnim zahtjevima - stepen ravnoteže između potencijala ličnosti i zahtjeva situacije
38
tipovi zrelosti?
- fizička - seksualna - emocionalna - socijalna - moralna - intelektualna ...
39
kakva je zrela osoba?
- sposobna za rad i ljubav - tolerantna na frustracije - ne eksploatiše i ne dozvoljava da bude eksploatisana - sposobna da prihvata obaveze i odgovornosti - sposobna da se široko prilagođava na životne promjene - realna u procjeni situacije, izboru partnera, prijatelja i saradnika - sposobna da se odmara i uživa